Dok cijene prehrambenih proizvoda posljednjih godina vrtoglavo rastu, istodobno se na razini Europe godišnje baci oko 90 milijuna tona hrane.
I u Bosni i Hercegovini bacaju se goleme količine hrane unatoč niskom životnom standardu građana. Humanitarni djelatnici i ekonomisti ističu kako postoje učinkoviti modeli kojima se količina bačene hrane može znatno smanjiti, no svijest o njima i primjena praksi kružnog gospodarstva i dalje su na iznimno niskoj razini.
Hrana se baca, a potrebe najugroženijih rastu
Prema podacima UNDP-a, godišnja količina bačene hrane po stanovniku Bosne i Hercegovine iznosi oko 86 kilograma, odnosno ukupno čak 270.000 tona godišnje. Apsurd nastaje kada se s tim podatkom suoči činjenica da javne kuhinje iz dana u dan bilježe sve veći broj korisnika. Koncept sustavne pomoći javnim kuhinjama očito još uvijek nije dovoljno razvijen.
„Ono što je sigurno jest da bi opća akcija usmjerena na podizanje svijesti — o tome da se hrana ne baca te da se može donirati javnim kuhinjama, pa i od strane privatnih osoba — u kombinaciji sa suradnjom Uprave za neizravno oporezivanje i trgovaca, pomogla da se znatno manje hrane baca te da ona bude od koristi onima koji su u socijalnoj potrebi”, ističe ekonomist Zoran Pavlović.
Izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, usvojenim 2023. godine, ukinut je PDV na doniranu hranu. Nevladine udruge nadale su se da će ta odluka u velikoj mjeri riješiti probleme s opskrbom javnih kuhinja. Međutim, očekivani obrat u praksi je izostao.
Subašić: Mnoge tvrtke uopće ne znaju za zakon o doniranju
Na terenu je i dalje prisutan problem nedovoljne informiranosti gospodarskih subjekata o mogućnosti doniranja hrane bez obveze plaćanja PDV-a.
„Mnoge tvrtke i dan-danas ne znaju za takvu mogućnost. Sve tvrtke koje poznajemo i s kojima surađujemo obavijestili smo da nam mogu donirati svu hranu te tako ostvariti povrat PDV-a. Tvrtke koje smo upoznali s tim zakonom i danas nam redovito pomažu”, kazao je Miroslav Subašić, predsjednik Udruge Mozaik prijateljstva.
Prakse kružnog gospodarstva smanjuju količinu otpada
Dok je u Bosni i Hercegovini koncept doniranja hrane nedovoljno razvijen, europske zemlje uspješno provode napredne ekološke modele. U Velikoj Britaniji pivovare rabe viškove i ostatke kruha za proizvodnju piva, a ta se praksa postupno širi i na druge države, piše Federalna.ba.
„Uglavnom je riječ o obiteljskim kraft pivovarama koje proizvode razne vrste piva. To je vrlo jednostavna i logična praksa. One ostvaruju suradnju s pekarama i supermarketima, preuzimaju ostatke peciva i kruha koji bi inače završili na odlagalištu te njima zamjenjuju i do 25 posto žitarica koje rabe u proizvodnji. Tako su u konačnici svi na dobitku”, objasnila je Milica Končar, stručnjakinja za područje kružnog gospodarstva.
Sustav mora podržati racionalnu potrošnju
Klimatske promjene i globalna društvena previranja donose sve više cijene hrane. Primjenu praksi kružnog gospodarstva ili racionalniju potrošnju može započeti i svaki pojedinac, no za krupnije je korake nužna strateška potpora države. Za sada se o ovim temama u političkoj sferi govori vrlo malo ili gotovo nikako.
