Medijski prenesena ocjena splitskog suca da su agresija i mržnja postale ustaljeni način djelovanja Torcide otvorila je pitanje koje se ne tiče samo splitskih navijača. Koliko ponašanje skupine može utjecati na kaznenopravni položaj pojedinca?
Prema pisanju hrvatskih medija, protiv više pripadnika Torcide podnesene su kaznene prijave zbog sumnje na javno poticanje na nasilje i mržnju tijekom navijačke povorke u Splitu.
Za Istina.media pravni stručnjak i bivši tužitelj Josip Aničić
Posebnu pozornost izazvali su medijski navodi prema kojima je u obrazloženju odluke o istražnom zatvoru navedeno da su agresija i mržnja postale svojevrsni modus operandi, odnosno ustaljeni način djelovanja Torcide.
Budući da cjelovito sudsko rješenje nije dostupno, nije moguće pouzdano ocijeniti na kojim je činjenicama i okolnostima sud temeljio svoju odluku. Ipak, ako su mediji točno prenijeli navedene riječi, otvara se važno pravno pitanje: u kojoj se mjeri ponašanje navijačke skupine može uzeti u obzir prilikom odlučivanja o istražnom zatvoru njezinih pojedinih pripadnika?
Jedno od temeljnih načela kaznenog prava jest individualna kaznena odgovornost. Sama pripadnost Torcidi, Bad Blue Boysima, Ultrasima, Manijacima, Hordama zla ili bilo kojoj drugoj navijačkoj skupini ne može biti dokaz da je određena osoba počinila kazneno djelo.
Nije isto je li netko predvodio protupravno skandiranje, aktivno u njemu sudjelovao ili se samo nalazio među okupljenima. Te se okolnosti moraju utvrđivati za svaku osobu zasebno jer ni njihov kaznenopravni položaj ne mora biti jednak.
To je posebno važno pri odlučivanju o istražnom zatvoru. Riječ je o oduzimanju slobode osobi koja još nije pravomoćno osuđena, zbog čega se postojanje zakonskih razloga za određivanje istražnog zatvora mora ocjenjivati pojedinačno, na temelju konkretnih činjenica i okolnosti koje se odnose na tu osobu.
Prema članku 123. stavku 1. točki 3. Zakona o kaznenom postupku RH, istražni zatvor može se odrediti ako postoji osnovana sumnja da je određena osoba počinila kazneno djelo i ako osobite okolnosti upućuju na opasnost da će ga ponoviti.
Takva opasnost mora se temeljiti na konkretnim okolnostima koje se odnose na osobu o čijem se istražnom zatvoru odlučuje. Sama pripadnost navijačkoj skupini, kao ni njezina reputacija u javnosti, nije dovoljna za zaključak da postoji opasnost od ponavljanja kaznenog djela.
Što o tome kaže sudska praksa?
Europski sud za ljudska prava u presudi Buzadji protiv Republike Moldavije (br. 23755/07, od 5. srpnja 2016.) zauzeo je stajalište da sud već pri prvom određivanju istražnog zatvora mora navesti relevantne i dostatne razloge za oduzimanje slobode. U istoj presudi upozorio je da općenita i stereotipna obrazloženja, bez njihove povezanosti s konkretnim okolnostima predmeta, ne zadovoljavaju zahtjeve članka 5. stavka 3. Europske konvencije o ljudskim pravima.
Na to upućuje i rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Kž 275/2017 od 3. kolovoza 2017., kojim je potvrđeno produljenje istražnog zatvora dvojici optuženika zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela. Sud je pritom uzeo u obzir okolnosti njihova postupanja, činjenicu da se protiv obojice vode drugi kazneni postupci te raniju osuđivanost jednog od njih.
Iz te odluke proizlazi da ranija osuđivanost nije nužan uvjet za zaključak o postojanju opasnosti od ponavljanja kaznenog djela, ali takav zaključak mora biti utemeljen na konkretnim činjenicama i okolnostima.
Iako se navedene odluke ne odnose na Torcidu niti na aktualni slučaj u Splitu, pravna stajališta izražena u njima važna su za svaki postupak u kojem se odlučuje o istražnom zatvoru.
Ista pravila moraju vrijediti za svakoga
Govor mržnje i pozivanje na nasilje ne mogu se opravdavati pripadnošću navijačkoj skupini. Takvo ponašanje, kada su ispunjena zakonska obilježja kaznenog djela, može imati ozbiljne kaznenopravne posljedice.
Međutim, osuda takvog ponašanja ne može biti razlog za odstupanje od pravila kaznenog postupka. Okolnosti javnog okupljanja i zajedničkog djelovanja sudionika mogu biti važne za sudsku ocjenu, ali postojanje osnovane sumnje i razloga za određivanje istražnog zatvora mora se utvrđivati za svakog okrivljenika pojedinačno.
Bez uvida u cjelovito obrazloženje odluke splitskog suda ne bi bilo opravdano zaključivati je li u konkretnom slučaju istražni zatvor određen u skladu sa zakonom. Prema pisanju medija, sud je razmatrao i okolnosti koje se odnose na pojedine okrivljenike, uključujući raniju osuđivanost i opasnost od bijega.
Ipak, jedno je nesporno: nitko ne može biti kazneno odgovoran samo zbog pripadnosti navijačkoj skupini ili njezine reputacije. Pravo na osobnu slobodu i pretpostavka nevinosti jednako vrijede za svakoga, pa tako i za navijače, bez obzira na boju dresa ili ime skupine kojoj pripadaju.
