Brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva ostvario je dramatičan politički preokret i pobijedio svog desničarskog suparnika Flávija Bolsonara, osvojivši tako povijesni, četvrti predsjednički mandat.
Nakon 100% prebrojanih glasova, 80-godišnji ljevičar osvojio je 51,79% glasova — 4,4 milijuna više od svog 45-godišnjeg rivala koji je ostao na 48,21%. Međutim, ubrzo nakon što je izborno povjerenstvo potvrdilo Lulinu pobjedu, Bolsonaro je odbio priznati poraz te je zatražio poništenje rezultata.
Lula je početkom listopada za dlaku izgubio u prvom krugu, što je njegovu političku budućnost dovelo u pitanje, a progresivni dio Brazila gurnulo u tri tjedna neizvjesnosti. Od povratka demokracije 1980-ih godina, nikada se nije dogodilo da drugoplasirani iz prvog kruga preokrene rezultat u drugom.
Upravo je to pošlo za rukom Luli, što je izazvalo val oduševljenja na ulicama São Paula i u hotelu gdje je pratio brojanje glasova.
Obraćajući se okupljenim pristalicama u konferencijskoj dvorani u São Paulu, Lula je poručio:
„Promijenit ćemo način na koji se upravlja ovom zemljom… Ovi su izbori bili poraz negacionizma. Želim zahvaliti Bogu i vama, Brazilkama i Brazilcima… Demokracija je ta koja je ovo omogućila.”
Ministara zdravstva Alexandre Padilha također je istaknuo važnost ovog ishoda.
„Ovo je ogromna pobjeda za brazilski narod koji je u drugom krugu imao priliku razmisliti o tome što predsjednik Lula znači za okoliš, obranu javnog zdravstva, obrazovni sustav i ustav, te o rizicima koje je nosio kandidat ekstremne desnice. To je važan signal i za ostatak Latinske Amerike i cijeli svijet.”
Bolsonaro osporava rezultate i slijedi očev put
Slijedeći stope svog oca, bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara, koji je prije četiri godine također odbio priznati poraz od Lule, nakon čega je pokušao izvesti državni udar i zbog toga bio osuđen – mlađi Bolsonaro je kao razlog osporavanja naveo odluku suca Vrhovnog suda o produljenju radnog vremena birališta, piše the Guardian.
Iako je i njegova vlastita kampanja tražila isto, senator je ustvrdio da je odluka suca Cristiana Zanina o produljenju glasanja za dva sata bila „neprihvatljiva” te da predstavlja „promjenu pravila igre dok igra traje”.
Za Lulu, koji u utorak puni 81 godinu, ova pobjeda predstavlja senzacionalno završno poglavlje u bogatoj političkoj karijeri započetoj krajem 1970-ih, kada se istaknuo kao sindikalni vođa u industrijskim predgrađima São Paula. Bivši tvornički radnik, rođen u siromaštvu, pretrpio je tri izborna poraza (1989., 1994. i 1998.) prije nego što je 2002. postao prvi brazilski predsjednik iz radničke klase.
Nakon što se povukao s vlasti odsluživši ustavom maksimalna dva uzastopna mandata, Lula se vratio pobjedom na izborima 2022. protiv Jaira Bolsonara, koji trenutno služi 27-godišnju zatvorsku kaznu zbog pokušaja državnog udara.
Lulina pobjeda ujedno je i udarac za Donalda Trumpa, ključnog međunarodnog saveznika obitelji Bolsonaro. Američki se predsjednik nadao da će Bolsonaro mlađi postati još jedan u nizu čelnika koji su njegove pristalice, a koji su preuzeli vlast u Latinskoj Americi.
Slavlje i pritisci s ulica
Potvrda Luline pobjede dočekana je s nezadovoljstvom u redovima oporbe u Brasíliji, dok su međunarodni čelnici, poput meksičke predsjednice Claudije Sheinbaum i paragvajskog predsjednika Santiaga Peñe, uputili čestitke na pobjedi demokracije.
Pobjedi su prethodili masovni skupovi potpore u subotu, kada se više od milijun ljudi okupilo na plaži Copacabana u Riju, dok je još veći broj izašao na aveniju Paulista u São Paulu. Unatoč optužbama da su političari koji podržavaju Bolsonara opstruirali javni prijevoz u regijama naklonjenima Luli kako bi smanjili izlaznost- odaziv birača preokrenuo je tijek izbora.
Za milijune Brazilaca koji su preplavili ulice, ova pobjeda označava početak nove političke ere. Dok pristalice proslavljaju povratak svog lidera, pred Lulom je sada izazovan zadatak ujediniti duboko podijeljenu naciju i ponovno uspostaviti stabilnost u zemlji.
Istina.media/ Foto: Screenshot/ @LulaOficial/ Platforma X
