Louis J. Crishock, vršitelj dužnosti visokog predstavnika u BiH, otvoreno, imenom i prezimenom, uključujući Dodika i Cvijanović, izvještava Vijeće sigurnosti UN-a o udarima na državne institucije i blokadama koje vlast u RS-u pokušava „upakirati” u legitimnu i zakonitu borbu.
Uoči polugodišnje rasprave o BiH u Vijeću sigurnosti UN-a, zakazane za petak, 30. listopada, na izvještaj koji je glavnom tajniku UN-a i članicama Vijeća sigurnosti UN-a uputio Louis J. Crishock, sinoć su kasno burno i oštro reagirali članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, navodi Raport.
Cvijanović je, uznemirena sadržajem dokumenta, proglasila izvještaj OHR-a „tipski manipulativnim”, „opterećenim stereotipnim lažima” i „obmanjujućim konstrukcijama”.
Odmah nakon nje oglasio se i Dodik, navodeći da je izvještaj još jedan proizvod „resavske škole”, odnosno prepisivanje starih izvještaja, recikliranje istih optužbi protiv RS-a i uporno predstavljanje političkih konstrukcija kao činjenica.
Dodik se vratio retorici o visokom predstavniku, koju je jedno vrijeme pauzirao, nazvavši ga „neizabranim strancem” koji sebi prisvaja pravo da bude iznad parlamenata, ustava, volje građana i UN-a.
Ni Dodik ni Cvijanović nisu iznosili detalje iz izvještaja koji su im zasmetali, iako je Cvijanović pokušala, uz opasku „Ma, hajte”, banalizirati činjenicu da se izvještaj bavi i blokadom imenovanja u Vijeću ministara BiH.
Inače, ovo je prvi put od odlaska Christiana Schmidta da se vrh SNSD-a obrušio na instituciju visokog predstavnika, na čijem se čelu od srpnja nalazi Amerikanac Louis J. Crishock kao vršitelj dužnosti visokog predstavnika.
Raport otkriva što je stvarni razlog ovog bijesa i zašto su se Dodik i Cvijanović oglasili u „gluho” doba noći.
Naime, Crishock je u New York poslao dokument koji je, po svojoj izravnosti te financijskom i pravnom seciranju stanja u BiH, za SNSD brutalniji od bilo kojeg Schmidtova dokumenta poslanog na adresu UN-a.
Louis J. Crishock otvoreno, imenom i prezimenom, uključujući Dodika i Cvijanović, izvještava Vijeće sigurnosti UN-a o udarima na državne institucije i blokadama koje vlast u RS-u pokušava „upakirati” u legitimnu i zakonitu borbu.
Crishock problem naziva pravim imenom: puzajuća secesija RS-a
Iako se u medijima prije nekoliko dana pojavio uopćen sažetak izvještaja poslanog s adrese OHR-a u New York, Raport je u posjedu cjelovitog izvještaja na 21 stranici koji otkriva zašto je izazvao bijes Dodika i Cvijanović.
Odmah na početku izvještaja Crishock se ne libi reći da se iz entiteta RS provodi puzajuća secesija, što je vjerojatno izazvalo prvi šok kod Dodika i Cvijanović.
Navodi se da su, unatoč tome što su izravni izazovi ustavnom poretku Bosne i Hercegovine iz 2025. godine bili manje izraženi u ovom izvještajnom razdoblju, institucionalne opstrukcije i zapaljiva politička retorika iz vladajućih krugova RS-a nastavljene.
„Vlasti u Republici Srpskoj također su nastavile ignorirati odluke državnog pravosuđa, posebno obvezujuće odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, uključujući one koje se odnose na državnu imovinu.
Te stalne opstrukcije slabe državne institucije, ograničavaju njihovu sposobnost ispunjavanja zakonskih odgovornosti i odgađaju euroatlantske integracije. U kombinaciji s pokušajima zaobilaženja državnih institucija i uspostavljanja odvojenih struktura u RS-u, one pojačavaju scenarij de facto odvajanja.
Osim sustavnih opstrukcija, uočeni su napori da se u Republici Srpskoj primijene, repliciraju ili uspostave pravni i institucionalni aranžmani koji odgovaraju nadležnostima dodijeljenima državnim institucijama. Takvi napori mogli bi rezultirati time da vršenje javne vlasti u RS-u postane sve više odvojeno od državnog ustavnog i institucionalnog okvira, potičući puzajuće de facto odvajanje od države Bosne i Hercegovine”, stoji u izvještaju vršitelja dužnosti visokog predstavnika u BiH upućenom UN-u.
Dalje se ističe da je Dom naroda PSBiH i u izvještajnom razdoblju, odnosno od svibnja do listopada, ostao blokiran zlouporabom pravila o kvorumu jer su delegati iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), djelujući sami ili s delegatima iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH), više puta napuštali sjednice.
Dodik je nastavio prijetiti odcjepljenjem RS-a
Dio izvještaja posvećen je novim prijetnjama Milorada Dodika odcjepljenjem RS-a, što je jedan od razloga sinoćnjeg kasnog i paničnog oglašavanja predsjednika SNSD-a.
„Unatoč tome što mu je zabranjeno obavljanje javnih funkcija, lider SNSD-a Milorad Dodik ostao je središnji politički akter. Nastavio je promicati narative podjela u međunarodnim odnosima, zagovarati poništavanje postdejtonskih reformi i povezivati ključna pitanja, uključujući državnu imovinu i međunarodni nadzor nad Daytonskim mirovnim sporazumom, s prijetnjama odcjepljenjem Republike Srpske.
U svom postizbornom obraćanju Milorad Dodik obećao je kontinuitet politike SNSD-a, eksplicitno ponovivši svoju namjeru vraćanja nadležnosti Republike Srpske u područjima obrane, kontrole granica, obavještajne službe i neizravnog oporezivanja te nastavka zahtjeva za ograničavanje ovlasti pravosudnih institucija na državnoj razini.
Naknadno je najavio inicijativu za usvajanje novog Ustava Republike Srpske 9. siječnja, na dan koji vlasti RS-a uporno određuju i slave kao Dan RS-a, suprotno odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine”, navodi se u Crishockovu izvještaju.
Također, vršitelj dužnosti visokog predstavnika nije propustio ukazati na Dodikovu retoriku o navodnom „sukobu civilizacija”.
„Milorad Dodik nastavio je naglašavati navodnu nemogućnost mirnog suživota između Bošnjaka (muslimana) i Srba (kršćana), pozivajući se na narativ o sukobu civilizacija.
Istodobno naglašavajući potrebu za uklanjanjem stranog utjecaja i povećanjem domaćeg vlasništva nad procesima, vlasti Republike Srpske nastavile su zagovarati ukidanje postdejtonskih reformi, što prikazuju kao povratak na ‘izvorni’ Dayton, te su nagovještavale odcjepljenje ako se ti politički ciljevi ne ostvare.
Narodna skupština RS-a usvojila je dvije deklaracije u svibnju i srpnju 2026. godine, intenzivirajući svoju kampanju protiv visokog predstavnika i njegova ureda.
Deklaracije su pozvale na zatvaranje Ureda visokog predstavnika, poništavanje reformi koje su strane dogovorile u postdejtonskom razdoblju, dodjelu državne imovine entitetima te povećanu suradnju sa Srbijom u skladu sa Sporazumom o specijalnim paralelnim odnosima između Srbije i RS-a.
Dodik je 12. svibnja 2026. godine ponovio da bi nametanje zakona o državnoj imovini odmah pokrenulo odcjepljenje RS-a. Iako nisu pravno obvezujuće, te deklaracije ipak pokazuju kontinuitet političkog programa konfrontacije s institucijama na državnoj razini i međunarodnim mehanizmima nadzora”, navodi se u izvještaju.
Država BiH vlasnik je državne imovine
Dodik i Cvijanović sigurno su posebno pogođeni i naljućeni dijelom izvještaja o državnoj imovini, čije postojanje negiraju, a koja se u izvještaju tretira u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH.
„Postizanje političkog dogovora i usvajanje zakona o državnoj imovini na državnoj razini stoga bi trebalo ostati hitan prioritet za novoizabrane vlasti nakon izbora u listopadu 2026. godine.
U skladu s utvrđenom sudskom praksom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, država Bosna i Hercegovina nositeljica je prava vlasništva nad svom državnom imovinom. Shodno tome, potrebno je zakonodavstvo na državnoj razini kako bi se regulirala pitanja relevantna za raspodjelu, upravljanje i korištenje sredstava državne imovine.
Kontinuirano odbijanje vlasti Republike Srpske da priznaju konačne i obvezujuće odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u vezi s državnom imovinom te njihov posljedični neuspjeh u upisivanju vlasničkih prava države i dalje su razlog za ozbiljnu zabrinutost”, precizirano je u izvještaju.
Navodi se i da RS blokira imenovanje dvojice sudaca iz tog entiteta u Ustavni sud BiH.
„Ustavni sud Bosne i Hercegovine nastavio je redovito rješavati sporove i apelacije. Međutim, vlasti Republike Srpske nastavile su osporavati ili ignorirati odluke Suda i odbile popuniti upražnjena sudačka mjesta namijenjena sucima iz tog entiteta, što utječe na funkcioniranje Suda. Neprovođenje ili selektivno provođenje odluka Suda dodatno ilustrira političke i strukturne nedostatke u pristupu vlasti vladavini prava.”
Veličanje zločinca Mladića, zabrana „ljiljana”
Velik dio izvještaja odnosi se na veličanje ratnog zločinca Ratka Mladića i sudjelovanje dužnosnika RS-a na njegovu pogrebu u Beogradu.
„Željka Cvijanović pohvalila je Mladićevu ratnu ulogu, kritizirala postupanje prema njemu i opisala uvjete njegova pritvora kao nehumane.
Nakon pogreba Ratka Mladića skupina od četrnaest zastupnika u Zastupničkom domu podnijela je inicijativu kojom se traži hitno preispitivanje i suspenzija Sporazuma o specijalnim i paralelnim odnosima između Republike Srpske i Republike Srbije”, stoji, između ostalog, u izvještaju.
Izvještaj se bavi i napetostima uoči godišnjice genocida u Srebrenici, uzrokovanima pokušajem vlasti RS-a da zabrane isticanje zastava s ljiljanima.
„Sudionici komemoracije genocida u Srebrenici tradicionalno nose takve zastave kao simbole ratnog otpora i obrane Republike Bosne i Hercegovine, koja je primljena u Ujedinjene narode pod tom zastavom. Koordinirano djelovanje organizatora komemoracije, uključujući smjernice da se suzdrže od isticanja zastava, pomoglo je spriječiti eskalaciju.”
U izvještaju se ukazuje i na kršenje državnih zakona BiH u RS-u donošenjem zakonskih zabrana zastava i simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine.
„Narodna skupština Republike Srpske 9. srpnja 2026. godine izmijenila je Kazneni zakon entiteta kako bi kriminalizirala javno isticanje, promicanje ili veličanje zastava i simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine. Izmjenama su uvedene zatvorske kazne do tri godine, odnosno pet godina u slučajevima narušavanja javnog reda i mira. Izmjene krše zakone na državnoj razini, uključujući Zakon o obrani BiH, Zakon o službi u Oružanim snagama BiH i odluku Predsjedništva BiH o obilježjima u Oružanim snagama. Ustavni sud Bosne i Hercegovine trenutačno razmatra te izmjene.”
U izvještaju se navode i pritisci s kojima se suočavaju zaposlenici Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari zbog istraga tijela RS-a u vezi s navodnim zlouporabama u Centru.
O Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH i lobiranju u SAD-u
Cvijanović je sigurno posebno teško pala i činjenica da se u izvještaju navodi kako je njezin veto blokirao rad Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Ističe se i da je Predsjedništvo BiH, u skladu sa svojom odlukom od 12. siječnja 2026. godine, na koju ona, podsjećamo, nije uložila veto, razmatralo imenovanje novih članova Komisije.
„Usvajanje novog regulatornog okvira i imenovanje četiri člana predstavljali su potencijalno značajan korak prema prevladavanju strukturnog zastoja, koji je proizašao iz pravila o kvorumu i donošenju odluka koja zahtijevaju prisutnost sva tri domaća člana i njihov konsenzus za usvajanje odluka. Međutim, spor u vezi s pokretanjem procedure zaštite vitalnog entitetskog interesa omeo je sposobnost Komisije da postane potpuno funkcionalna i ostvari operativni napredak”, navodi se u izvještaju koji je razljutio Cvijanović i Dodika.
Crishock je Vijeće sigurnosti UN-a upoznao i s odlukom Ustavnog suda BiH prema kojoj su izmjene Kaznenog zakona BiH, koje je Christian Schmidt donio 1. srpnja 2023. godine i kojima je neizvršavanje odluka visokog predstavnika kazneno djelo, u skladu i s Ustavom BiH i s Europskom konvencijom o ljudskim pravima.
Dodik i Cvijanović mogli su se posebno razljutiti i razočarati dijelom izvještaja u kojem Crishock upoznaje UN s time da je Ustavni sud u rujnu ove godine usvojio zahtjev Denisa Zvizdića, prvog zamjenika predsjedatelja Zastupničkog doma BiH. Prema toj odluci, RS-u se zabranjuju sva plaćanja iz proračuna povezana s osporenim lobističkim aktivnostima, a vlastima RS-a naloženo je da obustave sve aktivnosti koje uključuju plaćanja na temelju osporenih ugovora.
U izvještaju se Crishock osvrnuo i na ured na čijem je čelu Ana Trišić-Babić.
„Uspostavljanje Predstavništva Republike Srpske za međunarodnu suradnju u travnju 2026. godine odražava namjeru vodstva entiteta da poveća svoju vidljivost na međunarodnoj razini. Iako postojanje ovog ureda, na temelju njegova statuta, samo po sebi ne krši Opći okvirni sporazum za mir, njegove aktivnosti ne smiju predstavljati vođenje neovisne vanjske politike entiteta niti zadirati u državne nadležnosti.”
U izvještaju se ističe i dug RS-a prema FBiH zbog blokiranja utvrđivanja koeficijenata za raspodjelu prihoda od neizravnih poreza, zbog čega je Federacija BiH oštećena za 150 milijuna KM. Navodi se i da Uprava za neizravno oporezivanje nije podmirila dug prema RS-u od 30 milijuna KM, u skladu s odlukom Suda BiH iz 2015. godine.
„Republika Srpska također blokira polugodišnja međuentitetska poravnanja dugova od strane Odbora, čime bi se Federacija kompenzirala za financijsku štetu. Osim što ima ozbiljne financijske implikacije, nesposobnost Odbora da donese te odluke predstavlja kršenje njegovih zakonskih obveza.”
Tajni policijski sporazum s Moskvom
U izvještaju se ističe i da je RS zadržao svoj jednostrano smanjeni financijski doprinos Korporaciji javnih željeznica BiH, čime izravno ugrožava financijsku održivost i nesmetano funkcioniranje jedine korporacije osnovane na temelju Aneksa 9 Općeg okvirnog sporazuma za mir.
Na kraju se u izvještaju navodi i da je MUP RS-a 23. lipnja 2026. godine potpisao novi Memorandum o suradnji s moskovskom policijom, nadovezujući se na sporazum o suradnji iz 2015. godine, koji obuhvaća razmjenu informacija, stručno osposobljavanje i suradnju u borbi protiv terorizma i drugih oblika kriminala.
„Tekst potpisanog memoranduma nije objavljen u javnosti. Ostaje za vidjeti je li potpisani aranžman u skladu s ustavnim i pravnim okvirom, uključujući okvir koji regulira međunarodnu policijsku suradnju”, stoji u izvještaju.
Ovo su samo ključni dijelovi opsežnog izvještaja koji se odnose na udare iz entiteta RS-a na državu Bosnu i Hercegovinu, kao i na konkretne navode koji se odnose na Milorada Dodika i Željku Cvijanović.
Cjelovit izvještaj vršitelja dužnosti visokog predstavnika Louisa J. Crishocka donosi još niz podataka o najvažnijim događajima u BiH u posljednjih šest mjeseci.
Foto: OHR
