Gotovo 60 posto državljana BiH s pravom glasa na posljednjim Općim izborima nije izašlo na birališta. Točnije, to je najniža izlaznost birača u BiH ikada – glasovalo je tek 42,02 %. Dosegnuli smo povijesni minimum, a pitanje je hoće li građani (ne)glasači na sljedećim izborima zabilježiti novi rekord.
Mogli bismo kazati da je 58 % birača koji nisu izašli na izbore osporilo legitimitet izabranih, što je vrlo značajna poruka koju ozbiljni politički akteri ne bi trebali zanemariti. U ovakvom kontekstu ne možemo kazati „što ste birali – to ste i dobili”, već „niste birali – to ste i dobili”.
Piše: Vera Soldo/Istina.media
Jedinu i isključivu odgovornost za ovako nisku razinu biračkog povjerenja snose političke stranke koje su bile na vlasti u posljednjih 30 godina. S obzirom na 58 % „glasačkih spavača”, ni alternativu koja im se nameće ne drže sjajnim izborom.
Rekordni prvi poslijeratni izbori
Apsolutno rekordna izlaznost na birališta u BiH zabilježena je na prvim poslijeratnim Općim izborima 1996. godine, kada je na izbore izašlo čak 83 % registriranih birača. Ovaj povijesni rekord bio je odraz velikog optimizma među biračima, političkog naboja i želje građana za sudjelovanjem u izgradnji novog sustava odmah nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.
Međutim, nakon 1996. odziv birača ima silaznu dinamiku, pa je tako 1998. godine zabilježena također vrlo visoka izlaznost od 74 %, a već 2000. godine 64,4 %, a 2002. godine 55,5 %, da bi blagi skok bio zabilježen 2010. godine, kada je glasovalo 56,52 %.
Prema službenim podacima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, ukupna izlaznost na Općim izborima u BiH 2026. godine, održanim 4. listopada 2026. godine, iznosila je 42,02 % – što znači da je glasovalo 1.432.269 od ukupno 3.408.517 registriranih birača.
Izlaznost je bila sljedeća:
- Federacija BiH: 40,12 % – 830.009 glasovalo, a 2.068.973 registrirana.
- Republika Srpska: 47,03 % – 571.116 glasovalo, a 1.214.449 registriranih.
- Brčko distrikt BiH: 38,10 % – 29.347 glasovalo, a 77.026 registriranih.
- Izvan BiH (pošta/DKP): 3,74 % – 1.797 glasovalo od 48.069 registriranih.
Zašto žitelji BiH ne glasuju?
Na ovo pitanje političke stranke nemaju odgovor. Vladajući ga najvjerojatnije niti ne žele postavljati, a oporbenjaci na njega ne znaju odgovoriti. U posljednje vrijeme mogli smo čuti mnoge razloge za apstinenciju birača u BiH. Iskristaliziralo se nekoliko razloga. Prvi od njih jest taj da birači ne vide alternativu, nisu zadovoljni ponuđenim na izbornim listama, a godinama ih se zamara istim političkim floskulama.
Kao drugi razlog često se navode gubitak vjere u promjene i politička apatija, nepovjerenje u sustav i razočaranost, pri čemu je većina žitelja BiH uvjerena kako njihov glas ne može ništa promijeniti protiv jakih stranačkih mašinerija i njihova discipliniranog biračkog tijela te kako će „opet biti isto”.
Jedan od vrlo važnih razloga možemo tražiti i u uvođenju novih tehnologija u izborni proces, koje su značajno smanjile mogućnost izbornih manipulacija, te se pojavljuje i teza kako su ovi rezultati zapravo stvarni preslik stanja na terenu.
Kada se govori o zabrinjavajuće niskoj izlaznosti na izbore u BiH, postavimo pitanje: Jesmo li kao narodi zapravo apolitični? Nezainteresirani? Sudeći po brojnosti aktivnosti na društvenim mrežama, a posebice kada se raspravlja o „nacionalnim” pitanjima, moglo bi se kazati da smo agilniji od bilo kojih drugih.
U konačnici, možda bismo ovu tezu mogli i „preokrenuti” – dok jedni glasovanje vide kao legitiman način borbe za promjene, a drugi kao legitiman način za ostanak na pozicijama, treći, ujedno i najbrojniji, apstinencijom šalju poruku prosvjeda protiv sveopćeg stanja u društvu. Šalje se poruka o neprihvaćanju političke retorike koja im se nudi i nameće.
Ovdje je vrlo značajna uloga mladih u tom procesu, mladih čija se snaga zanemaruje ili tek usputno i šturo spominje u stranačkim izbornim programima.
Što nam se dogodilo u posljednjih 30 godina? Što nas je „ubilo u pojam”? Imamo li značajno „visok prag tolerancije” na zbivanja u vlastitoj državi za koja ne vidimo rješenje i alternativu?
Jesmo li zaboravili što zapravo znači demokracija i koju moć demokracija ima?
Statistike nekih prijašnjih izbora
Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva, na lokalnim izborima 2024. godine, od ukupno 3.402.246 registriranih birača, glasovalo je njih 1.637.847, što je na razini cijele BiH 48,14 %.
Na lokalnim izborima 2020. godine, od 3.384.244 registrirana građanina BiH s pravom glasa, glasovalo je ukupno 1.795.520 birača, što je tek nešto malo više od polovice – 50,40 %.
Nešto bolja izlaznost bila je na Općim izborima 2018. godine, kada je od 3.355.659 registriranih birača glasovalo njih 1.812.839 ili 54,02 %.
Ukratko, na Općim izborima izlaznost je bila 55,5 %, na lokalnim izborima 2004. godine 46,8 %, a na Općim izborima 2006. godine 55,31 %, slično kao i na lokalnim izborima 2008. godine, kada je izlaznost bila 55,28 %.
Na Općim izborima 2010. bilježi se izlaznost od 56,52 %, slično kao i na lokalnim izborima 2012. godine, kada je izlaznost bila 56,51 %, dok je na Općim izborima 2014. glasovalo 54,47 % birača.
Opći izbori 2002. godine održani su uz izlaznost od 55,5 % biračkog tijela, a dvije godine kasnije, na lokalnim izborima 2004., glasovalo je 46,8 % birača, dok je 2006. godine taj postotak izlaznosti bio 55,31 %, slično kao i na lokalnim izborima 2008., kada je iznosio 55,28 %.
Opći izbori 2010. donijeli su i nešto veću izlaznost, 56,52 %, a lokalni izbori 2012. zabilježili su gotovo isto – izlaznost od 56,51 %.
Velika izlaznost – želja za promjenama
Na upravo održanim parlamentarnim izborima u Izraelu zabilježena je povijesno visoka izlaznost od 77,7 %. Prema službenim podacima izraelskog izbornog povjerenstva, to je najviši odziv birača u više od posljednja dva desetljeća, točnije od izbora 1999. godine, kada je izlaznost bila 78,7 %.
Također, upravo održani izvanredni parlamentarni izbori u susjednoj Srbiji, izuzev promjene vlasti, donijeli su i rekordnu izlaznost birača u povijesti te države od njezina osamostaljenja – na izbore je izašlo nevjerojatnih 68,78 % birača, njih 4.211.957 od ukupno 6.451.292 registrirana.
I na posljednjim parlamentarnim izborima u Mađarskoj, održanim 12. travnja ove godine, kada je s vlasti svrgnuta vlada premijera Viktora Orbána, zabilježena je povijesno rekordna izlaznost od čak 78,99 %. To je ujedno bio i najviši odziv birača od demokratske tranzicije Mađarske 1990. godine. Na birališta je izašlo više od 6,3 milijuna građana od ukupno oko 8,11 milijuna registriranih birača.
Visokoj izlaznosti u Srbiji, Izraelu i Mađarskoj zajedničko je to što su njihovi birači shvatili kako su izbori jedini način ostvarivanja demokracije i činjenicu da njihov glas izravno utječe na budući politički smjer njihove zemlje. Veliku izlaznost birača na izbore zasigurno možemo povezati sa snažnom željom za promjenama.
Primjer: Francuska i SAD
Podsjetimo i da je u Francuskoj 2024. godine, na izvanrednim parlamentarnim izborima koje je raspisao Emmanuel Macron, zabilježena najviša izlaznost u Francuskoj još od 1997. godine – 66,7 %. Visok odziv bio je reakcija na jačanje desnice i mobilizaciju građana u drugom krugu.
Također, u Sjedinjenim Američkim Državama na izbore 2020. godine izašlo je 70,75 % Amerikanaca s pravom glasa. Predsjednički izbori između Joea Bidena i Donalda Trumpa potaknuli su povijesnu mobilizaciju američkog biračkog tijela. To je bila najveća izlaznost u SAD-u u više od stotinu godina, dok je na sljedećim izborima 2024. godine odziv blago pao na 65,3 %.
U Belgiji i Luksemburgu rekorderi po izlaznosti zbog zakonske obveze
Ali vrlo je važno podsjetiti kako je u nekim europskim državama, poput Belgije ili Luksemburga, glasovanje zakonska obveza te stoga bilježe i nevjerojatno visoku izlaznost na biralištima. Primjerice, Belgija redovito bilježi najvišu izlaznost u Europi, a 2024. godine na birališta je izašlo 89,01 % birača. Slično je i u Luksemburgu, gdje je 2024. na izborima glasovalo 82,29 % birača.
Ove brojke o izlaznosti na birališta mogu se nazvati nevjerojatnima za prilike u BiH. Rekordno niska izlaznost svim političkim strankama u BiH treba biti upozorenje na stanje u društvu.
Konačno, BiH žurno treba iscrpne analize o „fenomenu izbornih spavača” i pitanju zašto birači u BiH ne glasuju na izborima i ne žele taj, iako kolokvijalno nazvan „festival demokracije”, a ipak jedinu priliku kada odlučuju oni.
