Strani kupci tijekom 2025. godine kupili su u Hrvatskoj 9.159 nekretnina, što čini 7,8 posto svih evidentiranih kupoprodaja. Iako je njihov udio na tržištu i dalje znatan, podaci Porezne uprave pokazuju velike promjene u strukturi kupaca u odnosu na 2016. godinu.
Najviše nekretnina i dalje kupuju Slovenci, koji su lani ostvarili 2.576 kupoprodaja, odnosno više od četvrtine svih stranih kupnji. Slijede Nijemci s 1.962 i Austrijanci s 875 kupnji.
Iza njih su kupci iz Bosne i Hercegovine s 464 kupnje, Češke s 460, Mađarske s 399, Poljske s 391 te Slovačke s 383. Među deset najzastupljenijih zemalja još su Italija s 241 i Srbija sa 185 kupoprodaja, piše SEEbiz.eu
Sličan je trend vidljiv i u drugim državama. Broj kupnji kupaca iz Srbije povećao se šest puta, a kupaca iz Ukrajine 6,4 puta. Posebno je izražen rast među švicarskim kupcima, koji su s tek 14 evidentiranih kupnji 2016. došli do njih 97 prošle godine.
Česi i Mađari u istom su razdoblju udvostručili broj kupoprodaja, dok je broj kupnji američkih kupaca porastao 3,5 puta, premda je njihov ukupan broj transakcija znatno manji.
S druge strane, broj kupnji nekretnina koje su ostvarili državljani Rusije smanjio se za čak 78 posto. Kod Šveđana je zabilježen pad od 62 posto, a kod kupaca iz Ujedinjenog Kraljevstva od 53 posto.
Manje su aktivni i Talijani, koji su 2016. bili četvrti među stranim kupcima, dok danas ostvaruju 29 posto manje kupoprodaja.
Stranih kupnji gotovo trećinu manje nego na vrhuncu tržišta
Unatoč rastu broja kupnji iz pojedinih država, ukupna aktivnost stranih kupaca na hrvatskom tržištu nekretnina smanjuje se od 2022. godine, kada je zabilježen vrhunac od 13.344 kupoprodaje. Stranci su tada sudjelovali u gotovo desetini svih transakcija, a broj njihovih kupoprodaja otad se smanjio za 31 posto.
Udio stranih kupaca tako se vratio približno na razinu iz 2021. godine, kada je također iznosio oko osam posto.
Međutim, u usporedbi s 2016. godinom broj nekretnina koje kupuju stranci i dalje je 59 posto veći.
Prema procjeni Hrvatske gospodarske komore iz 2025. godine, oko 90 posto stranih kupaca stječe nekretnine u pet obalnih županija. Riječ je o procjeni jer službeni podaci o takvoj teritorijalnoj raspodjeli nisu dostupni.
Prvo razgledavanje nekretnine sve je češće putem videopoziva
Promjene su vidljive i u nacionalnoj strukturi kupaca i u načinu prodaje nekretnina. Digitalni oglasi, videopozivi i dostupnost dokumentacije postaju sve važniji, osobito za zainteresirane kupce iz udaljenijih država.
Na to upozoravaju i iz platforme EstateIQ, namijenjene upravljanju nekretninama i njihovoj prodaji.
„Strani kupac danas prvi put razgleda nekretninu na mobitelu, iz Varšave ili Ljubljane, i na temelju oglasa odlučuje hoće li uopće sjesti u auto”, objašnjavaju iz EstateIQ-a.
Zbog takvog načina pretraživanja tržišta, ističu, kvalitetna prezentacija nekretnine i potpune informacije postaju presudne već pri prvom kontaktu.
„Zato oglas mora odgovoriti na pitanja prije nego što ih kupac postavi: tlocrt, stvarna kvadratura, energetski razred, troškovi održavanja, i to na njegovom jeziku. Prvi obilazak sve češće ide videopozivom, a na mjesto kupac dolazi tek kad je praktički odlučio. Na kraju presuđuje dokumentacija. Agencija koja na početku pošalje uredan izvadak iz zemljišne knjige i jasno objasni postupak kupnje dobiva povjerenje kupca koji je možda nikad neće vidjeti uživo”, navode iz EstateIQ-a.
Takav je pristup osobito važan za kupce iz Poljske, Ukrajine, Švicarske ili Sjedinjenih Američkih Država, kojima svaki obilazak nekretnine uživo podrazumijeva dodatno planiranje putovanja. Prema iskustvu platforme, dio kupoprodajnog postupka moguće je obaviti na daljinu, pri čemu dostupnost informacija i uredna dokumentacija imaju važnu ulogu u donošenju odluke.
