Mreža kontaktnih točaka za sigurnost novinara u BiH donijela je određene pomake, ali postupanje institucija i dalje nije ujednačeno.
U tri godine postojanja mreže od 33 kontaktne točke u tužiteljstvima i policijskim agencijama zaduženima za sigurnost novinara u Bosni i Hercegovini uočen je napredak, ali učinkovitost u praksi varira ovisno o dijelu zemlje u kojem novinar radi, izvještava Fokus.
„Najveće prepreke su strah da nas institucije neće zaštititi, u smislu da će napad ovisiti o policajcu koji je na terenu, o tužitelju i da ne postoji sustavni mehanizam zaštite”, kaže novinarka Sanja Vasković, koja je tijekom obavljanja novinarskog posla doživjela napad.
Napad na nju tijekom rada na terenu osudili su Misija OSCE-a u BiH, Udruga BH novinari i druge organizacije.
Sanja Vasković: Kulminiralo je kada je saznao moje ime i prezime
„Na temelju mog iskustva, institucije su najbolje radile svoj posao kada su bile pod pritiskom medija, odnosno javnosti”, primjećuje ona.
Sanja je napadnuta dok je istraživala priču o sječi drveća i izgradnji bazena u Istočnom Sarajevu. Otac direktora tvrtke verbalno ju je vrijeđao i nasilno joj oduzeo telefon.
„Kulminiralo je kada je saznao moje ime i prezime, s obzirom na to da od samog početka pratim izgradnju bazena, odnosno malverzacije vezane uz ovaj višemilijunski projekt. Uslijedilo je: A ti si ta… Tijekom verbalnog napada znala sam da je moje jedino oružje telefon pa sam pokušala snimiti sve što mi je šef, inače otac direktora tvrtke koja gradi bazen, izgovorio. Grubo mi je oteo telefon s namjerom da ga razbije. Shvatila sam da me jedna izgovorena riječ tada može stajati, pa sam zašutjela”, priča novinarka Sanja Vasković.
Policajci nisu bili dovoljno educirani
Policija je na mjesto napada došla tek nakon 20 minuta i tri poziva, i to kada ih je druga osoba pozvala. Kako je uočila, policajci nisu bili dovoljno educirani za postupanje u slučajevima napada na novinare.
„Tretirana sam kao da sam tuda slučajno prolazila, s nekim se posvađala, a ne da sam radila svoj posao, postavljala pitanja u interesu javnosti i tražila odgovore”, ističe ona.
Ispostavilo se da, unatoč ljudima koji su sve vidjeli i čuli, svjedoka nije bilo te da su tri sekunde njezine snimke dokaz napada. Razgovor s kontaktnom točkom za sigurnost novinara, kojoj se obratila dva dana kasnije, doživjela je kao obeshrabrujući jer je umjesto podrške dobila poruku da napad možda nije kazneno djelo.
Zato radom kontaktnih točaka za zaštitu novinara u konkretnom slučaju nije zadovoljna, ali općenito smatra da je mehanizam zaštite nužan.
„Što apsolutno ne znači da kontaktne točke nisu dobar mehanizam u smislu da znamo da će netko pratiti naš slučaj i da se možemo nekome obratiti. Vjerujem da treba malo više razumijevanja za naš posao”, ocjenjuje Sanja Vasković.
Kontaktne točke: Prečac kroz birokratske procedure
Kontaktne točke služe za bržu razmjenu informacija između policije i pravosuđa, praćenje prijavljenih slučajeva i dodjeljivanje predmeta. To je institucionalni mehanizam osmišljen kako bi zaštitio novinare u obavljanju posla, ubrzao istrage i suzbio nekažnjavanje za napade i prijetnje novinarima.
Taj mehanizam počeo je s radom 2023. godine, a inicijativa je Misije OSCE-a u BiH, Ureda Europske unije u BiH i Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH (VSTV).
Kada novinar dobije prijetnju (verbalnu, putem društvenih mreža) ili bude fizički napadnut na terenu, ne mora podnositi prijavu na redovitim policijskim šalterima.
Može izravno kontaktirati imenovanog tužitelja ili policajca s popisa. Imenovani tužitelj ima obvezu predmet odmah označiti kao hitan, pokrenuti istražne radnje i izdati naloge policiji za osiguravanje dokaza.
Kontaktna točka unutar tužiteljstva izravno surađuje s kontaktnom točkom u nadležnom MUP-u kako bi se osigurala brza razmjena informacija i lociranje počinitelja.
Što pokazuju pravosudni podaci
BiH je prvi put dobila službenu pravosudnu bazu podataka na razini cijele zemlje, koja sadržava podatke o broju predmeta u kojima su novinari žrtve i njihovu statusu. Baza je dostupna na internetskoj stranici VSTV-a i zasad obuhvaća predmete koji se nalaze u pravosudno-tužiteljskoj fazi postupka.
Promatrajući podatke na internetskoj stranici VSTV-a, predmeti koji se odnose na napade na novinare ne završavaju uvijek istragom i optužnicom, velik broj njih još je otvoren, a dio završava postupovnim odlukama koje ne znače da je utvrđena odgovornost počinitelja.
U 2024. godini zabilježeno je 36 predmeta, od kojih je polovica arhivirana, dok je nešto više od petine ostalo otvoreno. U 15 predmeta nije provedena istraga. Optužnica je podignuta u četiri predmeta, odnosno u oko 11 posto ukupnog broja.
Tijekom 2025. godine evidentirano je 25 predmeta. Od tog broja deset je ostalo otvoreno, devet je završeno, a šest arhivirano. Optužnica je podignuta u četiri predmeta. U sedam predmeta evidentirano je ugrožavanje sigurnosti. Lake tjelesne ozljede zabilježene su u tri predmeta, dok je psihičko nasilje evidentirano u jednom.
Najviše slučajeva zabilježeno je u Tužiteljstvu Unsko-sanske županije. Slijede Tužiteljstvo Brčko distrikta s četiri predmeta, Okružno javno tužiteljstvo u Banjoj Luci i Republičko javno tužiteljstvo RS-a s po dva, dok su ostale institucije evidentirale po jedan ili dva predmeta.
Podaci tužiteljstava pokazuju da je tijekom 2024. i 2025. godine evidentiran ukupno 61 predmet u kojem su novinari oštećena strana. U obje godine podignute su po četiri optužnice, dok je u 2024. godini u 15 predmeta odlučeno da se istraga ne provodi. U 2025. godini deset predmeta ostalo je otvoreno, što je dva više nego godinu ranije.
Slaba točka sustava jest to što još uvijek nedostaje sveobuhvatno prikupljanje podataka iz policijskih agencija na razini cijele zemlje, kao i podataka o slučajevima koji su završeni izdavanjem prekršajnog naloga.
Statistika u Kantonu Sarajevo, Martinčević: Učinkovit sustav zaštite
Darko Martinčević, tužitelj u Tužiteljstvu KS-a i kontaktna točka za novinare, kaže za Fokus da je ovo tužiteljstvo u razdoblju od 2023. do 2026. zaprimilo ukupno 15 prijava. Kako navodi, u najvećem broju predmeta radilo se o porukama upućenima novinarima koje kao posljedicu imaju stvaranje osjećaja ugrožene sigurnosti kod oštećenika.
Navodi da je u devet predmeta donesena naredba o neprovođenju istrage, da je podignuta jedna optužnica, a da se pet predmeta nalazi u fazi prijave.
„U svakom predmetu, bez obzira na to je li donesena naredba o neprovođenju istrage, obustavi istrage, podignuta optužnica ili je rad na predmetu još uvijek u tijeku, policijskim službenicima izdaju se nalozi za poduzimanje radnji koje za cilj imaju dokumentiranje i dokazivanje prijavljenog kaznenog djela, bilo od strane dežurnog tužitelja ili postupajućeg tužitelja nakon što se izvješće o počinjenom kaznenom djelu dostavi Tužiteljstvu”, pojašnjava Martinčević.
Imajući u vidu mehanizme postupanja, Martinčević navodi kako smatra da je uspostavljen učinkovit sustav zaštite novinara na području KS-a.
„Ne bih rekao da u tom uspostavljenom sustavu ima bitnijih nedostataka, ali svakako postoji spremnost ovog Tužiteljstva da, na čelu s glavnom tužiteljicom Melihom Dugalijom, radi na daljnjem unaprjeđenju uspostavljenog sustava, a sve kako bi sigurnost novinara bila podignuta na još višu razinu”, izjavio je Martinčević.
Tuzlanska županija: Formirano osam predmeta
U Tuzlanskoj županiji u razdoblju od 2. studenoga 2023. do danas formirano je osam predmeta po prijavama novinara zbog sumnje na kaznena djela počinjena na njihovu štetu: tri u 2024., dva u 2025. i tri u 2026. godini.
Od osam predmeta, u jednom je donesena naredba o neprovođenju istrage, u jednom je istraga obustavljena, a jedan predmet spojen je s drugim. U preostalih pet predmeta Tužiteljstvo prikuplja informacije i dokaze. Dakle, tri predmeta okončana su određenom postupovnom odlukom, dok je pet još u radu.
Tužiteljica Selma Kišić navodi da nakon prijave tužitelj procjenjuje postoje li elementi kaznenog djela, pribavlja dokumentaciju i izjave te od policije može zatražiti dodatne provjere, uključujući analizu digitalnih sadržaja.
Kišić kao jedan od najvećih izazova izdvaja upravo prikupljanje digitalnih dokaza i utvrđivanje identiteta osoba koje stoje iza spornih objava i poruka. Dodatni problem predstavlja razlikovanje kaznenog djela od uvredljive, neprimjerene ili neprihvatljive komunikacije koja ne mora nužno biti kazneno kažnjiva.
„Prije svega potrebno je utvrditi što se konkretno dogodilo, kada, gdje i na koji način, kao i druge činjenice i okolnosti od značaja za ocjenu ima li prijavljena radnja obilježja kaznenog djela i postoji li osnova sumnje da je prijavljena osoba počinila kazneno djelo”, objašnjava Kišić.
Procesuiranje osobe zbog prijetnji Senadu Hadžifejzoviću
U Hercegovačko-neretvanskoj županiji, prema podacima županijskog tužitelja Jurice Knezovića, od imenovanja kontaktne točke Tužiteljstvo je zaprimilo jedan predmet s poznatim počiniteljem u kojem je žrtva bio novinar.
„U 2026. godini zaprimio sam prijavu jednog kolumnista zbog kaznenog djela ‘Ugrožavanje sigurnosti’ i ‘Psihičkog nasilja’ kao posljedice komentara na internetskom portalu, gdje se u članku spominje njegovo ime, ali isti do provjere navoda nije zaveden kao predmet u kojem je žrtva novinar.”
Tužiteljstvo HNŽ-a imalo je i šest poziva novinara i medijskih kuća s upitima o postupanju u slučajevima koji bi mogli imati kaznenopravni ili prekršajni karakter.
Podignuta optužnica
U predmetu napada na novinara Senada Hadžifejzovića podignuta je optužnica 25. srpnja 2024. godine. H. Š. osuđen je 13. rujna 2024. na uvjetnu kaznu zatvora od mjesec dana, s rokom provjeravanja od godinu dana.
Aktivna su još dva predmeta zbog oštećenja tuđe stvari, s nepoznatim počiniteljima i novinarima kao oštećenicima. Oba su prijavljena prije 2023. godine.
„Kako je moj broj, kao i broj tužiteljstva, objavljen na stranicama VSTV-a, oštećeni novinari javljaju se najčešće s upitima kako postupiti kada zaprime prijetnje. Uvijek ih upućujem da prijetnje ili neka oštećenja, primjerice na automobilu, prijave policiji kako bi ona zaprimila prijavu i po njoj postupala”, objašnjava Knezović.
Ističe i kako je najveći problem s kojim se u praksi susreće nevoljkost novinara da prijavljuju prijetnje jer ih je potrebno dokumentirati, a to traži vrijeme i određene stroge formalne postupke.
„Na primjeru kaznenog djela prijetnje putem društvenih mreža najjednostavnije je objasniti što je zapravo najveći problem prijavljivanja ovih kaznenih djela. Konkretno, da bi se te prijetnje zakonski dokumentirale, potrebno je prvo obaviti pretragu mobitela novinara, a nakon toga i njegovo vještačenje, što nije moguće obaviti za manje od petnaestak dana (najbrži mogući rok), a onda je jasno da oštećeni novinar, koji sigurno na svojem mobitelu ima različite podatke, nevoljko predaje mobitel policijskim službenicima i sigurno ni u kojem slučaju ne želi određeno vrijeme ostati bez mobitela koji mu je prijeko potreban u obavljanju novinarskog poziva”, objašnjava Knezović.
Ističe i kako zakonski okvir, posebno u vezi s prijetnjama na internetu, nije prilagođen modernom vremenu i često traži suradnju s, primjerice, Facebookom ili Instagramom (Meta), koji nisu ni u kakvoj obvezi postupati po nalozima, primjerice, općinskih sudova, a koje je teško ishoditi u kratkom vremenskom razdoblju.
MUP RS-a: Šest prijava tijekom 2026. godine
Prema podacima MUP-a RS-a, od početka ove godine do danas zabilježeno je šest prijava prijetnji ili napada na novinare.
U jednom slučaju novinar je odustao od prijave, za tri su izdani prekršajni nalozi prema Zakonu o javnom redu i miru, u jednom slučaju izvješće je dostavljeno nadležnom tužiteljstvu koje još nije izvršilo kvalifikaciju, dok je u šestom podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.
Tijekom 2025. godine evidentirano je deset prijava. U jednom slučaju tužiteljstvo je donijelo naredbu o neprovođenju istrage, u nekoliko slučajeva policija je dostavila izvješća tužiteljstvu, a zabilježene su i prijave za kaznena djela tjelesne ozljede i oštećenja tuđe stvari.
Za jednu prijavu tužitelj je ocijenio da nema elemenata kaznenog djela, dok je postupanje po četiri prijave zbog prijetnji na internetu još u tijeku. U 2024. godini evidentirano je 11 prijava zastrašivanja i prijetnji novinarima, a 2023. godine osam.
„Kontaktna točka ima savjetodavnu ulogu i na raspolaganju je novinarima i drugim medijskim radnicima za informiranje i savjetovanje u vezi s predmetima u kojima se pojavljuju kao podnositelji prijava kako bi, ako to žele, lakše došli do potrebnih informacija. Napominjemo da je ključni segment evidencija prijava prijetnji i napada na novinare koju je Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske uspostavilo krajem 2017. godine, s ciljem praćenja navedenih slučajeva i ovog područja u cjelini”, navodi načelnica Mirna Miljanović.
Novinar Dejan Rakita o postupanju načelnice Jezera
Sigurnost novinara ne smije ovisiti o tome koliko je netko poznat, koliko je njegova priča odjeknula i koliko će kolega stati iza njega. To je odgovornost institucija. Na to ukazuje novinar Dejan Rakita, koji je početkom travnja ove godine bio izložen pritiscima.
Kontaktnoj točki za sigurnost novinara nije se obraćao, dijelom i zato što nije dovoljno upoznat s njezinim nadležnostima i mogućnostima. Podršku je dobio spontano, od kolega, udruga i medija. Tijekom istraživanja o geološkim istraživanjima i planiranoj eksploataciji mineralnih sirovina u općini Jezero načelnici Snežani Ružičić uputio je službeni novinarski upit.
Umjesto odgovora, načelnica je njegov upit, snimku zaslona e-pošte i osobne podatke objavila na svojem Facebook profilu, uz komentar kojim je dovodila u pitanje njegovu profesionalnost i upućivala ga da informacije potraži na općinskoj stranici.
„Postupak načelnice doživio sam prije svega kao neprofesionalan pokušaj da se pozornost s legitimnih novinarskih pitanja prebaci na osobu koja ih postavlja”, smatra Rakita.
Slučaj je izazvao snažnu reakciju novinarske zajednice. Nakon što je kolegica Vanja Stokić javno ukazala na postupak načelnice, uslijedile su reakcije kolega, BH novinara i Udruge neovisnih medija Umbrella. Slučaj je zabilježen i u regionalnoj bazi SafeJournalists, a o njemu su izvještavali brojni mediji.
Rakita ističe da ga je više od postupka načelnice iznenadila solidarnost kolega. Osobno se nije osjećao ugroženim.
„Takvo ponašanje javnih dužnosnika može imati mnogo ozbiljnije posljedice za druge novinare, posebno mlađe kolege i one koji rade u manjim sredinama”, objašnjava Rakita.
Napredak postoji, ali zaštita nije jednaka
U radu mreže kontaktnih točaka zabilježeni su pozitivni pomaci. Ipak, novinari i dalje nedovoljno poznaju mehanizme zaštite i rijetko prijavljuju napade. U biti, novinari nedovoljno poznaju mehanizme zaštite i rijetko prijavljuju napade.
„Novinari prihvaćaju nasilje kao dio profesije”, kaže Borka Rudić iz Udruge BH novinari. Rudić navodi da se novinari često za mehanizme zaštite zainteresiraju tek kada postanu žrtve napada.
No, prema njezinu mišljenju, komunikacija između udruga i kontaktnih točaka u policiji i tužiteljstvima znatno je bolja.
„Poboljšalo se i razumijevanje važnosti zaštite novinara kao jedne posebne skupine”, kaže Rudić.
Informacije o prijavljenim slučajevima u Udruzi sada dobivaju brže, a kontaktne točke češće prate predmete i obavještavaju udrugu o njihovu statusu.
„Imamo mnogo više istraga, zaštita je mnogo učinkovitija nego ranije. Zaštita nije jednaka u svim dijelovima BiH, a postupanje ovisi o instituciji i sredini. Koordinacija policije i tužiteljstva nije dovoljno dobra, a novinari u manjim zajednicama izloženiji su pritiscima.
Trebala bi veća koordinacija između kontaktnih točaka u policiji i tužiteljstvima”, ističe naša sugovornica.
Rudić smatra da postojeći zakonski okvir nije dovoljno prilagođen zaštiti novinara. BH novinari od 2016. zagovaraju kriminalizaciju napada na novinare, odnosno njihovo posebno prepoznavanje u kaznenom zakonodavstvu kao osoba koje obavljaju posao od javnog značaja.
„Kad bi kod nas bilo tako, onda bi tužitelji lakše donosili odluke, odnosno podizali optužnice.”
Pozitivni pomaci u sudskoj praksi
Od početka 2025. zabilježeno je 13 sudskih odluka u korist novinara i medija, uključujući slučajeve SLAPP tužbi, navodi Borka Rudić. Naglašava da se te odluke odnose i na predmete iz prethodnih godina. Posebno izdvaja Brčko distrikt, gdje se postupci, prema njezinoj ocjeni, završavaju znatno brže nego ranije.
„Sad imamo slučajeva koji se dogode na početku godine i već u 11. mjesecu imamo pravomoćnu presudu protiv napadača na novinara”, ističe Rudić.
U Delegaciji Europske unije u BiH ističu kako je mreža kontaktnih točaka za sigurnost novinara u BiH donijela prve pozitivne pomake.
Ističu kako se predmeti u kojima su novinari žrtve sada označavaju kao prioritetni, a BiH je prvi put dobila službenu pravosudnu bazu podataka o tim slučajevima.
Ipak, sustav još nije zaokružen jer nedostaju sveobuhvatni podaci policijskih agencija, postupanje institucija nije ujednačeno, a u brojnim slučajevima istrage nisu pokrenute ili su obustavljene. Poručuju da su potrebni jasniji postupci, bolja suradnja policije i tužiteljstava, jačanje pravnog okvira i stalne obuke.
Čija je odgovornost zaštita novinara i medijskih sloboda
Posebno je važno da institucije na državnoj razini preuzmu koordinaciju sustava od EU-a i OSCE-a jer je zaštita novinara i medijskih sloboda odgovornost domaćih institucija.
Slučajevi Sanje Vasković i Dejana Rakite, iako različiti po obliku i intenzitetu pritiska, ukazuju na isti problem, a to je da novinari koji postavljaju pitanja u javnom interesu ne bi smjeli sami tražiti način da se zaštite od posljedica svojeg posla.
Pravo novinara da pita, istražuje i izvještava nije privilegij koji mu institucije povremeno priznaju. To je dio javnog interesa i slobode medija. A nasilje, zastrašivanje i diskreditacija ne mogu biti cijena obavljanja novinarskog posla.



