Objavljivanje milijuna povjerljivih dokumenata Deutsche Bank izazvalo je potres na burzi, a najveća njemačka banka u jednom je trenutku izgubila čak 3,8 milijardi eura tržišne vrijednosti.
Dionice banke pale su za oko šest posto, što je najveći jednodnevni pad u više od godinu dana, nakon što je međunarodna novinarska istraga otkrila detalje poslovanja s ruskim oligarsima, osuđenim seksualnim prijestupnikom Jeffreyjem Epsteinom i američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, prenosi Raport.
Kako piše njemački Spiegel, dokumenti otkrivaju mnogo više od spornih odnosa s poznatim klijentima. Banka je, prema nalazima istraživanja, godinama zanemarivala interna upozorenja o mogućem pranju novca, kršenju sankcija i sumnjivim financijskim transakcijama, dok su poslovni interesi i zarada često imali prednost pred kontrolnim mehanizmima.
Među najtežim otkrićima je gotovo 600 milijuna dolara sumnjivih transakcija povezanih s Epsteinom, nastojanja banke da proširi poslovanje s bogatim Rusima unatoč upozorenjima o financijskim i političkim rizicima te slučajno otkrivanje Trumpove porezne dokumentacije trećoj strani, o čemu američki predsjednik nije bio obaviješten.
Istraživanje pod nazivom „Inside Deutsche Bank”, objavljeno 17. studenoga, temelji se na više od 15 milijuna procurjelih internih dokumenata, uključujući devet milijuna elektroničkih poruka, povjerljive procjene rizika, izvješća o sumnjivim transakcijama i zapisnike sa sastanaka rukovodstva.
Na dokumentaciji je mjesecima radilo više od 200 novinara iz približno 50 medijskih organizacija diljem svijeta, među kojima su Spiegel, Financial Times, New York Times i Le Monde.
Dokumenti obuhvaćaju gotovo dva desetljeća poslovanja banke i otvaraju pitanje koliko su njezini najviši rukovoditelji znali o spornim poslovima, zašto upozorenja zaposlenika nisu uvijek dovodila do prekida suradnje s rizičnim klijentima i jesu li ranije najavljene reforme doista promijenile način poslovanja.
Deutsche Bank odbacuje tvrdnje da je svjesno zanemarivala zakonske standarde radi profita, navodeći da se većina slučajeva odnosi na prošlost i da je u međuvremenu uložila milijarde eura u unaprjeđenje sustava kontrole.
Ruski oligarsi i milijarde eura
Jedno od najznačajnijih otkrića odnosi se na poslovanje Deutsche Bank u Rusiji, koje je banka nastojala proširiti čak i u razdoblju neposredno prije ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine.
Prema dokumentima koje je analizirao Spiegel, krajem 2020. pripremljena je strategija povećanja prihoda od poslovanja s bogatim ruskim klijentima, s 28 na 50 milijuna eura do 2023. godine.
Banka je sastavila popis 200 najbogatijih Rusa, među kojima su bile i osobe bliske Kremlju.
Takvi planovi razvijani su unatoč upozorenjima stručnjaka za financijski kriminal i američkih pravnih savjetnika, koji su još u rujnu 2020. preporučivali ozbiljno razmatranje povlačenja iz Rusije.
Posebnu pozornost privukle su transakcije povezane s ruskim milijarderom Sulejmanom Kerimovom, koji je već bio pod američkim sankcijama. Interna kontrola banke identificirala je prijenos od 1,1 milijarde eura iz 2020. godine, za koji se sumnjalo da je izvršen u njegovu korist.
Deutsche Bank tvrdi da je poslovanje u Rusiji provođeno uz stroge kontrole i poštovanje sankcija.
Trumpovi milijuni i procurjeli porezni podaci
Posebno poglavlje istrage odnosi se na dugogodišnje financijske veze Deutsche Bank s Donaldom Trumpom.
Banka je između 2012. i 2014. financirala njegove nekretninske projekte u Floridi, Chicagu i Washingtonu, a nakon Trumpove pobjede na predsjedničkim izborima 2016. unutar banke počele su rasprave o rizicima nastavka suradnje.
Prema povjerljivim zapisnicima koje je objavio Spiegel, u prosincu 2016. razmatrani su Trumpovi zahtjevi za dodatnim kreditima i produljenjem postojećih zajmova. Trump je u tom trenutku banci dugovao približno 331 milijun dolara, a zahtjev za novi kredit na kraju je odbijen.
Dokumenti otkrivaju i ozbiljan sigurnosni propust.
Zaposlenik Deutsche Bank 2017. godine pogreškom je poslao vanjskom poreznom savjetniku u SAD-u poveznicu za preuzimanje porezne dokumentacije povezane s 1.586 bankovnih računa, među kojima su bili i podaci o trima Trumpovim računima.
Unutar banke raspravljalo se treba li obavijestiti pogođene klijente, ali je odlučeno da se to ne učini.
Trump je, odgovarajući na novinarska pitanja, poručio da banka nije smjela otkriti njegove podatke i ocijenio takvo postupanje nezakonitim.
Epstein banci donosio milijun dolara godišnje
Dokumenti dodatno rasvjetljavaju odnos Deutsche Bank s Jeffreyjem Epsteinom, američkim financijerom osuđenim za seksualna kaznena djela.
Banka ga je prihvatila kao klijenta 2013. godine, iako je Epstein još 2008. bio osuđen za seksualna kaznena djela.
Prema istraživanju, zaposlenici su više puta upozoravali na reputacijske i financijske rizike povezane s Epsteinom. Unatoč tome, suradnja je nastavljena, a tijekom većeg dijela razdoblja od 2015. do 2018. banka je od poslovanja s njim ostvarivala približno milijun dolara godišnjih prihoda.
Deutsche Bank ranije je priznala da je prihvaćanje Epsteina kao klijenta bilo pogrešno. Zbog propusta povezanih s njegovim računima platila je približno 225 milijuna dolara kroz kazne i nagodbe.
Nova dokumentacija otvara pitanje koliko su rukovoditelji znali o internim upozorenjima i zašto suradnja nije ranije prekinuta.
Porezne pogodnosti i sumnjive transakcije
Istraživanje obuhvaća i sporne modele poreznog planiranja za iznimno bogate klijente, uključujući nasljednike njemačkog trgovačkog lanca Aldi.
Prema Spiegelu, dokumenti upućuju i na slučajeve u kojima su mreže osumnjičene za kriminalne aktivnosti koristile bankarske kanale za prebacivanje novca, kao i na intervencije pojedinih rukovoditelja u postupke kontrole rizika.
Ovi nalazi ne znače da je svaka opisana transakcija bila nezakonita, ali otvaraju pitanja o učinkovitosti bankarskog nadzora.
Banka odbacuje optužbe
Objavljivanje dokumenata izazvalo je reakcije na financijskim tržištima, a dionice Deutsche Bank pale su za oko šest posto.
Njemački ministar financija Lars Klingbeil pozvao je nadležne institucije da ispitaju navode i zatražio od banke objašnjenje o mjerama poduzetim radi otklanjanja ranijih propusta.
Deutsche Bank nije osporila autentičnost procurjelih dokumenata, ali odbacuje tvrdnje da je radi profita svjesno zanemarivala zakonske standarde.
Banka navodi da se većina spornih događaja odnosi na prošlost te da je od 2019. do 2025. u unapređenje sustava kontrole i upravljanja rizicima uložila približno sedam milijardi eura.
Tvrdi i da je kreditnu izloženost u Rusiji smanjila s tri milijarde eura krajem 2021. na svega 13 milijuna eura krajem 2025. godine.
Ipak, dokumenti koje su analizirali Spiegel i njegovi međunarodni partneri ponovno su otvorili pitanje odgovornosti rukovodstva jedne od najutjecajnijih europskih financijskih institucija i njezina poslovanja s visokorizičnim klijentima.



