Pametno, neustrašivo novinarstvo

Tko odgovara ako gospodarstvenici zbog neizdanih sudskih uvjerenja izgube posao

Gospodarske komore FBiH i HNŽ-a upozorile su predsjednika Općinskog suda u Mostaru na teškoće s pribavljanjem sudskih uvjerenja tijekom štrajka, izvijestio je Sindikat pravosuđa HNŽ-a.

U postupku nabave elektroničkog nadzora Sud je 13. studenoga zaprimio zahtjev ponuditelja za uvjerenje o tome da se protiv društva ne vodi stečajni ni likvidacijski postupak. Prema odgovoru Suda koji je Oslobođenje objavilo 19. studenoga, uvjerenje nije izdano unatoč nalogu za hitno postupanje.

Federalno ministarstvo pravde upozorilo je da ugovor za elektronički nadzor oko 150 osoba istječe 21. studenoga, a Sindikat je upitao kada je nabava pokrenuta. Budući da arbitražna odluka izrijekom ne navodi izdavanje uvjerenja među poslovima koji se moraju obavljati tijekom štrajka, Sud je zatražio tumačenje odredbe o drugim hitnim poslovima.

Može li tvrtka ostati bez ugovora ako je uvjerenje zatražila na vrijeme, a sud ga nije izdao? Tko u takvom slučaju može odgovarati za štetu?

Piše: Josip Aničić, pravni ekspert i bivši tužitelj

SMIJE LI SE UGOVOR PONUDITI DRUGOPLASIRANOM?

Članak 72. stavak 3 točka a) Zakona o javnim nabavama BiH propisuje da ugovorno tijelo prijedlog ugovora dostavlja sljedećem ponuditelju na rang-listi ako najuspješniji ponuditelj u određenom roku ne dostavi izvornike ili ovjerene preslike traženih dokaza.

Sud Europske unije u predmetu Ministeriet for Forskning, Innovation og Videregående Uddannelser protiv Manove A/S od 10. listopada 2013. razmatrao je može li naručitelj nakon isteka roka zatražiti dokument koji nije bio priložen prijavi. Sud je ocijenio da je to pod određenim uvjetima moguće, ako se može provjeriti da je dokument postojao prije isteka roka. U tom se predmetu radilo o već objavljenom završnom računu.

Mostarski slučaj otvara pitanje što učiniti kada je ponuditelj uvjerenje zatražio na vrijeme, a nadležno ga tijelo do isteka roka još nije izdalo. Smije li se tada prijedlog ugovora dostaviti sljedećem ponuditelju? Za odgovor treba utvrditi koji je rok bio određen za dostavu dokaza, kada je ponuditelj zatražio uvjerenje i je li ga u ostavljenom roku mogao pribaviti na drugi način koji dopušta Zakon o javnim nabavama BiH.

TKO NAKNAĐUJE ŠTETU AKO GOSPODARSTVENIK IZGUBI POSAO?

Ako tvrtka izgubi posao jer nije dobila sudsko uvjerenje, najprije treba utvrditi gdje je nastao propust.

Ako se utvrdi da je službenik Općinskog suda u Mostaru bio dužan izdati uvjerenje tijekom štrajka i da je tvrtka zbog tog propusta pretrpjela štetu, naknadu može tražiti od Hercegovačko-neretvanske županije, koja financira rad Suda.

Ako je tvrtka izgubila posao zato što je ugovorno tijelo prekršilo Zakon o javnim nabavama BiH, prema članku 121. toga zakona može pred sudom tražiti naknadu dobiti koju bi osnovano mogla očekivati od izvršenja ugovora.

U predmetu Belamionix sud je utvrdio da zemljišnoknjižni referent nije pravilno postupio. Tvrtka ipak nije dobila naknadu jer nije dokazala da bi ostvarila dobit koju je potraživala. U predmetu ADDA-PROMET Vrhovni sud FBiH potvrdio je dosudu 715.322,41 KM za dobit koju je tvrtka izgubila zbog blokade računa. Iznos je utvrđen ekonomskim vještačenjem.

U javnoj nabavi važno je dokazati i da bi tvrtka dobila posao. Sud u Novom Travniku odbio je zahtjev za naknadu iako je ponuditelj uspio sa žalbom u postupku nabave. Ponuditelj nije dokazao da bi ugovor bio sklopljen s njim. Zato bi odluka o izboru u mostarskom slučaju bila važan dokaz. Trebalo bi još utvrditi je li posao izgubljen upravo zbog neizdanog uvjerenja i koliko bi tvrtka zaradila da je ugovor izvršila.

ŠTO JE DRŽAVA DUŽNA UČINITI?

Pravo zaposlenih na štrajk mora se poštovati. Sud treba jasno reći može li tijekom štrajka izdavati uvjerenja potrebna za javnu nabavu. Ako ih ne može izdati na vrijeme, ugovorno tijelo treba utvrditi dopušta li zakon produljenje roka ili dostavu drugog dokaza, uz jednako postupanje prema ponuditeljima.

Država koja od gospodarstvenika traži da u roku dostavi ispravu koju izdaje njezina institucija mora urediti kako će je u tom roku pribaviti i što se događa ako je ne može dobiti.

Gospodarstveniku taj odgovor treba dok rok još traje i dok se šteta može spriječiti.