foto: Reuters(Hafez i Bashar al-Assad)
Bashar al-Assad postao je predsjednik Sirije 2000. godine, nakon smrti svog oca Hafeza al-Assada. Ovaj događaj osigurao je nastavak dominacije manjinske alavitske sekte u zemlji s većinskim sunitskim stanovništvom, ali i učvrstio savez Sirije s Iranom te neprijateljstvo prema Izraelu i Sjedinjenim Državama.
Vladavina Bashara al-Assada oblikovana je sukobima u regiji, uključujući rat u Iraku i krizu u Libanonu, a najviše ju je obilježio građanski rat koji je započeo tijekom Arapskog proljeća 2011. godine, kada su Sirijci izašli na ulice zahtijevajući demokraciju, piše Reuters.
Godine 2018. američki predsjednik Donald Trump nazvao ga je “životinjom” zbog optužbi za korištenje kemijskog oružja, što Assad demantira. Usprkos predviđanjima mnogih svjetskih lidera da će njegova vladavina uskoro završiti, Assad je opstao, nadživjevši većinu svojih protivnika.
U prvim godinama sukoba Assadov režim izgubio je velike dijelove teritorija od pobunjenika, ali je uz pomoć svojih saveznika, posebice Rusije i Irana, ponovno uspostavio kontrolu nad većinom Sirije.
Pozadina
Bashar al-Assad nije bio prvotno predviđen za predsjedničku ulogu. Njegov otac Hafez al-Assad pripremao je starijeg sina Bassela za nasljednika. Međutim, nakon što je Bassel 1994. godine poginuo u automobilskoj nesreći, Bashar je postao nasljednik.
Prije nego što je preuzeo vlast, Bashar je bio oftalmolog. Studirao je u Londonu kao poslijediplomac, daleko od političkog života. No, nakon bratove smrti, njegov se život potpuno promijenio.
Kad je postao predsjednik, Bashar je djelovao kao reformator. Njegova početna vladavina, nazvana “Damascus Spring”, izazvala je optimizam. Oslobodio je stotine političkih zatvorenika, uspostavio kontakte sa Zapadom i otvorio sirijsko gospodarstvo privatnim tvrtkama.
Njegov brak s Asmom Akhras, bivšom investicijskom bankaricom rođenom u Velikoj Britaniji, dodatno je poticao nade da će Sirija krenuti reformističkim putem. Par ima troje djece i prikazivali su se kao moderna obitelj koja je usmjerena na napredak.
Veze sa Zapadom
Jedan od vrhunaca njegovih odnosa sa Zapadom bio je summit u Parizu, gdje je bio počasni gost na godišnjoj vojnoj paradi za Dan pada Bastilje.
No, politički sustav koji je naslijedio ostao je nepromijenjen. Reformistički znakovi brzo su se povukli. Dissidenti su zatvarani, a gospodarske reforme potaknule su korupciju i nepotizam.
Američki diplomati opisali su sirijski sustav u depeši iz 2008. godine, objavljenoj putem WikiLeaksa, kao “parazitski”, ističući da korupcija duboko prožima sustav.
Danas, Bashar al-Assad simbolizira dugu represiju, brutalni građanski rat i međunarodnu izolaciju. Optužbe za korištenje kemijskog oružja i način na koji je vodio zemlju tijekom sukoba izazvali su globalnu osudu, što ga čini jednim od najkontroverznijih vođa našeg doba.
