U svih 8 općina građani nisu zadovoljni kvalitetom života i smatraju da krize pogađaju sve stanovnike, ali najviše žene, mlade, starije i siromašne.
Polovica ili više od polovice anketiranih u svim projektnim općinama ne zna koliki je proračun njihove općine, dok njih između 15 % i 50 % nije imalo priliku sudjelovati u javnim raspravama o proračunu.
Projekt „Jačanje odgovornosti i rodno osjetljivih odgovora lokalnih vlasti na krize u 3 zemlje” provodile su tri organizacije civilnog društva: Udruženje žena Priroda iz Bratunca – BiH, Bečejsko udruženje mladih, Bečej – Republika Srbija i Novinari za ljudska prava, Skoplje – Sjeverna Makedonija. Projekt se provodio u 24 lokalne zajednice/općine, odnosno u 8 općina u svakoj projektnoj zemlji.
Opći cilj projekta je povećanje transparentnosti i odgovornosti za rodnu ravnopravnost i rodno osjetljive odgovore lokalnih vlasti na krize i klimatske promjene u tri zemlje Zapadnog Balkana.
Projekt je podržan sredstvima Austrijske razvojne agencije (ADA) i Švedske agencije za međunarodni razvoj (Sida) u okviru projekta Gender Budget Watchdog Network II, odnosno u okviru Mreže za nadzor rodno osjetljivog proračuna. Austrijska razvojna agencija (ADA), operativna jedinica Austrijske razvojne suradnje, je ugovorni partner koji podržava ovaj projekt, a Centar za istraživanje i kreiranje politika Skoplje je glavni nositelj provedbe projekta.
U BiH je UŽ Priroda provodila projekt u 8 općina u suradnji s 8 partnerskih organizacija u tim lokalnim zajednicama, i to:
- Višegrad – Udruženje žena Most
- Nevesinje – Udruženje žena Nevesinjka
- Srebrenica – Udruženje SARA Srebrenica
- Teslić – Udruženje TOPEER Doboj
- Ključ – Udruženje Ključ budućnosti
- Bosansko Grahovo – Udruženje građanki Grahovo
- Doboj Istok – Centar za razvoj civilnog društva BiH
- Jablanica – Udruženje žena Most
U tim općinama suradničke organizacije provele su istraživanje o tome koliko ekonomska kriza utječe na jednake mogućnosti i ravnopravnost spolova. Na temelju analize ispitivanja kreirana je platforma za akciju, s definiranim koracima za kampanje po zemljama i u regiji.
Osnovni zaključci
Od 8 projektnih općina, u njih 5 (Srebrenica, Teslić, Višegrad, Jablanica, Doboj Istok) živi više žena nego muškaraca (1–3 % više), u jednoj je jednak postotak (Ključ), dok je u jednoj neznatno više muškaraca (Nevesinje – 0,2 %), a u jednoj (Bosansko Grahovo) je više muškaraca za 3 %.
U svih 8 projektnih općina najveći su problemi nezaposlenost, zdravstvena zaštita, siromaštvo, iseljavanje stanovništva, loša infrastruktura, nedostatak kulturnih sadržaja, nejednakost i diskriminacija. Kao specifični problemi u dvije općine izdvajaju se: ovisnost o alkoholu i igrama na sreću. U dvije općine istaknut je problem nepostojanja ustanova – Dom zdravlja, banka i Centar za socijalni rad (Bosansko Grahovo) te azil za pse (Teslić).
Ni u jednoj projektnoj općini proračun nije rodno odgovoran, niti postoje rodno odgovorni kriteriji za raspodjelu proračuna. U projektnim općinama postoje „naznake“ rodnog proračunskog planiranja, poput proračunskih stavki za pronatalitetnu politiku (davanja za novorođenčad ili potpomognutu oplodnju), te određena izdvajanja za udruge koje se bave pitanjima ravnopravnosti spolova, no to nije jasno definirano kao proračunska stavka.
U 7 projektnih općina anketirani smatraju da se udruge bave rješavanjem problema samo svoje korisničke skupine (ili čak vlastitih interesa), te da nemaju veći utjecaj na lokalne politike, dok u Bosanskom Grahovu smatraju da se udruge bave rješavanjem problema svih građana i građanki.
U svih 8 projektnih općina anketirani smatraju da udruge trebaju više surađivati s općinom kako bi rješavale probleme građana i građanki, više raditi na kampanjama za izmjene općinskih politika, te aktivnije sudjelovati u javnim raspravama o proračunu kako bi unaprijedile kvalitetu života građana i građanki.
U svih 8 općina građani nisu zadovoljni kvalitetom života i smatraju da krize pogađaju sve stanovnike, ali najviše žene, mlade, starije i siromašne.
Polovica ili više od polovice anketiranih u svim projektnim općinama ne zna koliki je proračun njihove općine, dok njih između 15 % i 50 % nije imalo priliku sudjelovati u javnim raspravama o proračunu.
Kada bi imali priliku, anketirani bi u svim općinama zastupali interese mladih, žena, starijih i nemoćnih osoba, osoba s invaliditetom, nezaposlenih i socijalno ugroženih.
Svi anketirani u svim projektnim općinama smatraju da su u izvanrednim situacijama ključni planovi reagiranja, dobro informiranje građana i pravovremeno izdvajanje sredstava iz proračuna. U takvim situacijama žene tradicionalno preuzimaju brigu o starijima, češće ostaju bez posla i nalaze se na prvim linijama obrane od kriza.
Većina anketiranih u svim općinama osjeća se sigurno u svojoj lokalnoj zajednici i smatra da je njihova općina lijepa.
Od 160 anketiranih u 8 projektnih općina, njih oko 66 % nikada nije čulo za rodno odgovorno proračunsko planiranje, a 53,6 % smatra da općina ne podržava dovoljno osnaživanje žena.
Preporuke
- Potrebno je uvesti rodno odgovorne kriterije za izdvajanja iz proračuna i dalje raditi na senzibilizaciji proračuna svake općine.
- Potreban je transparentniji rad općinske uprave (oglašavanje javnih rasprava i drugih mehanizama sudjelovanja građana).
- Potrebno je planirati sredstva za transparentan i adekvatan odgovor lokalne uprave na krize.
- Potrebno je raditi na partnerstvima između općina i udruga koje u njima djeluju, u cilju učinkovitijeg i efikasnijeg rješavanja problema građana i građanki.
- Potrebno je raditi na donošenju ili izmjenama lokalnih politika u skladu s potrebama žena i muškaraca u lokalnoj zajednici.
- Potrebno je više raditi na zastupanju interesa marginaliziranih skupina (mladi, žene, stariji, osobe s invaliditetom, nezaposleni, socijalno ugroženi).
- Potrebno je provoditi kampanje za uspostavu i (ili) učinkovitiji i transparentniji rad ustanova kao što su zdravstvene ustanove, centri za socijalni rad, te zavodi za zapošljavanje.
- Potrebno je uspostaviti transparentniji, učinkovitiji i efikasniji rad udruga.
- Potrebna je sveobuhvatna informativno-edukativna kampanja o pojmu i značaju rodno odgovornog proračunskog planiranja.
(Dakle, rodno odgovoran proračun nije proračun za žene ili muškarce, već proračun koji je kreiran na temelju potreba (specifičnih) žena i muškaraca, odnosno građana jedne lokalne zajednice.)
Više pogledajte OVDJE.
