Prema posljednjim podacima za 2024. godinu, neka tužiteljstva nisu podigla niti jednu optužnicu za kaznena djela visoke korupcije, dok blaga kaznena politika i trend smanjenja broja optužnica potvrđuju zabrinjavajuću nespremnost institucija da se ozbiljno suoče s korupcijom.
Policijske akcije s kodnim nazivima, pretrage, priopćenja, određivanje pritvora ili mjera zabrane, suspenzije, a na kraju – ništa. U pravosudnom sustavu Bosne i Hercegovine sve je manje podignutih optužnica. Tako smo i u travnju ove godine svjedočili obustavama istraga. Dana 2. travnja obustavljena je istraga protiv državne tužiteljice Diane Kajmaković, a Disciplinsko povjerenstvo VSTV-a ukinulo je njezinu suspenziju, što znači da se može vratiti na posao. Samo pet dana kasnije, ukinuta je i suspenzija sutkinji Suda BiH Dalidi Burzić nakon što je Tužiteljstvo BiH donijelo odluku o obustavi istrage u predmetu „Dženan Memić“, piše Inforadar.
Muriz Memić, otac nastradalog Dženana, ističe kako je ovaj slučaj simbol raspada pravosudnog sustava u BiH.
– Za mene, pravosuđe u BiH ne postoji. Postoji samo aparat koji štiti moćnike i zataškava ubojstva. Dok god se cijeli taj sustav ne sruši, pravde neće biti – ni za Dženana, ni za bilo koga drugoga. Institucije šute, lažu, skrivaju i štite jedni druge. Odluka o obustavi istrage protiv Burzić i drugih slika je kompletnog pravosuđa u BiH. Sustav ne štiti žrtve, već sam sebe. Pravda je u ovoj zemlji postala privilegij. Ovo je još jedna izdaja. Poručili su nam da, čak i kada svi znaju da je dijete ubijeno i kada postoje dokazi, sustav će zatvoriti vrata i nitko neće odgovarati – kazao je Memić.
Iz Transparency Internationala BiH poručuju da se država ne uspijeva obračunati s korupcijom u pravosuđu te podsjećaju da je, prema Indeksu percepcije korupcije, BiH druga najkorumpiranija zemlja u Europi, s najlošijim rezultatom od 2012. godine. Kaznena politika ne samo da nije dovoljno stroga, već pokazuje trend daljnjeg ublažavanja, ističe Damjan Ožegović iz TI BiH.
– Presudama dominiraju uvjetne kazne, istrage se obustavljaju, oslobađajuće presude sve su češće, a broj osuđujućih presuda za visoku korupciju smanjen je u odnosu na prethodnu godinu. Podaci za 2024. govore da neka tužiteljstva nisu podigla nijednu optužnicu za visoku korupciju. Od 262 riješene istrage, u 98 slučajeva donesena je naredba o obustavi – dakle, svaka treća istraga završava bez optužnice. Broj otvorenih istraga za visoku korupciju smanjen je za 15 %, a broj podignutih optužnica najniži je u posljednje četiri godine – navodi Ožegović.
Smatra da aktualni slučajevi Kajmaković i Burzić dodatno narušavaju ionako loš imidž pravosuđa, osobito jer je javnost od tih predmeta očekivala konkretne rezultate.
Novinar Žurnala Amarildo Gutić naglašava da, iako je pozornost usmjerena na korupciju na državnoj razini, ona je često i izraženija u županijskim i okružnim tužiteljstvima. Komentirao je i trend obustave istraga:
– Završio je svojevrsni “godišnji odmor” sutkinje i tužiteljice – podsjećam, suci i tužitelji pod suspenzijom primaju punu plaću. Zašto su istrage trajale tako dugo, znaju tužitelji, koji ni za što ne odgovaraju. U domeni je špekulacija imaju li ove odluke veze s promjenama u VSTV-u ili političkim utjecajima, no ništa ne bih isključio. Pravosudni sustav postao je mreža ljudi povezanih rodbinski, obiteljski ili politički, a metode manipulacije i broj uključenih osoba iznimno su široki. Ne tvrdim da je tako i u ovim slučajevima, ali takav sustav postoji – rekao je Gutić.
Tvrdi da je pravosuđe glavni krivac ne samo za stanje unutar institucija, nego i za opće stanje u državi, gdje su korupcija i organizirani kriminal postali dio društvene i političke svakodnevice.
Razgovarali smo i s odvjetnicima. Odvjetnica Adna Dobojlić nije željela konkretno komentirati predmete Kajmaković i Burzić, jer s njima nije detaljno upoznata. Ističe da za ocjenu rada pravosuđa treba poznavati konačne pravomoćne presude u predmetima korupcije.
– Javnosti se često servira privid uspješnosti kroz broj policijskih akcija i određivanje pritvora. No to je tek jedna faza kaznenog postupka, u kojoj vrijedi presumpcija nevinosti. Moguće je da se tijekom istrage zaključi da se ista obustavlja. U medijima se često prate samo početne faze – uhićenja i pritvori – dok sam sudski proces i izvođenje dokaza ostaju nevidljivi. Takav prikaz stvara iskrivljenu sliku u javnosti – upozorava Dobojlić.
Odvjetnik Asim Crnalić, s druge strane, smatra da pravosuđe nije isključivi krivac za stanje u državi:
– Na optuženičkim klupama sjedili su načelnici, gradonačelnici, ministri svih razina vlasti, pa čak i članovi Predsjedništva BiH. Glavni problem je ustavno uređenje zemlje. Ustav BiH ima previše opstruktivnih elemenata koje političke elite koriste za ostvarenje vlastitih ciljeva – rekao je Crnalić.
Visoki dužnosnici često se nađu na optuženičkoj klupi, ali s nje brzo i nestanu. U međuvremenu, povjerenje građana u pravosuđe svakodnevno opada. O reformama se godinama govori, no konkretnih pomaka nema.
