Podrška kardinala na konklavi za izbor novog pape okupila se oko vođe koji bi mogao osporiti agendu američkog predsjednika
U danima koji su prethodili tajanstvenom procesu izbora novog poglavara Katoličke crkve – što je kulminirao izborom prvog američkog pape – predsjednik SAD-a Donald Trump objavio je umjetnom inteligencijom generiranu sliku sebe u papinskoj odori. Ovaj čin izazvao je osude i priličnu ljutnju u crkvenim krugovima.
Bio je to samo jedan u nizu Trumpovih pokušaja da se nametne tijekom konklave, procesa iz kojeg je bio isključen, ali nije ga mogao ignorirati. Već je ranije zasjenio sprovod pape Franje pokušajima pokretanja mirovnih pregovora i otvorenim simpatijama prema određenim kandidatima za papu, prenosi Tportal.
‘Svećenici su nevoljko birali papu iz globalne supersile’, rekao je jedan od kardinala za Politico. Ipak, kada su se kardinali, njih 133, u srijedu zatvorili u Sikstinsku kapelu da bi izabrali vođu 1,4 milijarde katolika diljem svijeta, odlučili su se ne samo za Amerikanca, nego i za osobu koja bi mogla poslužiti kao protuteža impulzivnom predsjedniku SAD-a.
Alternativni glas Trumpu
To, čini se, nije bila slučajnost. Kada su kardinali napokon postigli konsenzus, progresivniji među njima bili su svjesni toga da će Robert Francis Prevost – 69-godišnji bivši misionar miješanog podrijetla rođen u Chicagu – biti vođa sposoban predstavljati alternativni glas Trumpu.
Iako to nije bio primarni motiv izbora, koji je ponajviše proizašao iz unutarnjih crkvenih razmatranja, činjenica da novi papa može predstavljati protutežu Trumpovoj retorici opisuje se kao ‘dodatni dar’, kako je rekao jedan od svećenika za Politico, govoreći pod uvjetom anonimnosti.
Doista, na papiru, papa Lav XIV. gotovo u svemu stoji nasuprot predsjedniku SAD-a
Progresivni promatrači očekuju da će Lav XIV. nastaviti Franjinim putem, nastojeći učiniti Crkvu inkluzivnijom u odnosu na one koje je kroz povijest odbacivala. Takav pristup izazvao je negodovanje među pristašama pokreta MAGA, ali ga je Franjo snažno podržavao.
Za razliku od izolacionističke politike američkog predsjednika, očekuje se da će Lav XIV. nastaviti Franjinu praksu jačanja lokalnih crkava u Africi, Aziji i Latinskoj Americi. Upravo su kardinali iz tih regija, koje sve više oblikuju lice katoličanstva, navodno bili ključni u njegovu izboru.
Najveća razlika između Trumpa i novog pape tiče se – migracija. Dok predsjednik SAD-a provodi masovne deportacije nedokumentiranih migranata, papa Lav ‘stoji uz migrante, izbjeglice i ljudska prava; on je na strani siromašnih’, rekao je izvor blizak Vatikanu. Uz to, Prevost ima i peruansku putovnicu, što simbolizira njegovu povezanost s latinoameričkom zajednicom.
‘Zasigurno to predstavlja problem za Trumpa jer zastupa Ameriku koju predsjednik prezire – onu koja govori španjolski’, izjavio je crkveni povjesničar Alberto Melloni. Dodao je i da je Prevostovo korištenje španjolskog i talijanskog u prvom javnom obraćanju – umjesto engleskog – bila ‘namjerna provokacija’.
Njemački kardinal Walter Kasper, u dobi od 92 godine prestar za sudjelovanje u konklavi, izjavio je za Politico da su migracije bile ‘vrlo važno pitanje’ među kardinalima tijekom neformalnih razgovora prije konklave, a oni često snažno utječu na konačnu odluku. ‘Trumpov odnos prema migrantima je užasan’, rekao je Kasper. ‘Papa Lav, koji dolazi iz SAD-a i Perua, to vrlo dobro razumije. To će pitanje biti ključno za njegov pontifikat.’
Lav je već dao naslutiti svoje stavove prema Trumpovoj administraciji.
Račun na društvenoj mreži X, za koji se vjeruje da je povezan s njim, u travnju je oštro kritizirao Trumpovu politiku prema migrantima. A već u četvrtak, odmah nakon što je obukao bijelu mantiju, Papa je osudio ‘zanemarivanje milosrđa i teška kršenja ljudskog dostojanstva’ – što su mnogi protumačili kao kritiku porasta antiimigrantske retorike u njegovoj domovini.
Liječenje unutar američke Crkve
No poticaj za izbor Prevosta nije bio samo Trump.
Još važnije od njega bilo je pitanje štetnog utjecaja američke politike na Katoličku crkvu u SAD-u, duboko podijeljenu između radikalnih tradicionalista i progresivaca, što izaziva ozbiljnu zabrinutost u Vatikanu. Tradicionalisti smatraju da ih je papa Franjo marginalizirao, a neki su čak otvoreno dovodili u pitanje njegov legitimitet – do te mjere da su se pojavile špekulacije o mogućem raskolu.
To je scenarij koji Crkva ne može dopustiti. Visoki vatikanski dužnosnik rekao je za Politico: ‘Bez američke Crkve, nema Crkve.’ Dodao je da je stanje toliko zabrinjavajuće da ju je nazvao ‘šizmatičnom’. Doista, bivši vatikanski veleposlanik u SAD-u, nadbiskup Carlo Maria Viganò, prošle godine formalno je izopćen iz Crkve zbog šizme.
Mnogi kardinali bili su svjesni toga da je Prevost osoba koja bi mogla pomoći izgladiti te unutarnje podjele.
Progresivniji i otvoreniji papa?
‘Imat će veliki utjecaj na Crkvu u SAD-u jer dolazi iz progresivnijeg, otvorenijeg Chicaga’, rekao je jedan od sudionika konklave. Dodao je da se Lav XIV. planira preseliti u Apostolsku palaču – raskošnu papinsku rezidenciju koju je Franjo napustio u korist skromnijeg pansiona Santa Marta – što mnogi tumače kao simboličnu poruku tradicionalistima da nisu isključeni.
Taj potez izazvao je određenu nelagodu među umjerenim svećenstvom, a izvor je za Politico izrazio bojazan da bi se tradicionalisti, koje je Franjo značajno marginalizirao, sada mogli ponovno osnažiti.
Međutim ne znači to da će Prevost moći pridobiti ekstremnije pristaše pokreta MAGA jer su ga oni već odbacili.
Nakon njegova izbora krajnje desna politička aktivistica i Trumpova savjetnica Laura Loomer nazvala je novog papu ‘probuđenim marksističkim papom’, optuživši ga da je ‘anti Trump, anti MAGA, za otvorene granice, potpuni marksist kao i Franjo’. Dodala je da je ‘odvratno’ to što je upravo on sada na čelu Vatikana. Loomer, inače Židovka, time je neizravno priznala simboličku snagu papinske funkcije i izvan katoličkih krugova.
Steve Bannon, bivši Trumpov strateg i konzervativni katolik, izjavio je da je izbor Prevosta ‘najgori mogući za katolike u MAGA-i’. Nazvao ga je ‘anti Trumpovim glasom globalista iz Kurije’.
No kardinal Jean-Claude Hollerich, blizak Franji, odgovorio je: ‘Nismo birali anti Trumpa, birali smo Isusova učenika.’ Ipak, priznao je da ‘činjenica da je američki državljanin nosi i tu političku implikaciju’.
