Fidanka Bacheva-McGrath, stručnjakinja za okoliš i ljudska prava, s dugogodišnjim iskustvom u zagovaranju održivog razvoja i odgovornog financiranja u srednjoj i istočnoj Europi boravila je nedavno u BiH, gdje se sastala s mještanima južnog Mostara pogođenim izgradnjom Koridora 5c.
Bacheva-McGrath je jedna od ključnih osoba u okviru organizacije CEE Bankwatch Network, jedne od najvećih mreža nevladinih organizacija u središnjoj i istočnoj Europi, koja je osnovana s ciljem praćenja rada međunarodnih financijskih institucija (IFIs) – poput Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Europske investicijske banke (EIB) i Svjetske banke – te njihovog utjecaja na okoliš, društvo i ljudska prava. Razgovarali smo s njom o problemima na trasi kroz Hercegovinu.
“Najnovije Route Sensitivity Mapping tj. Mapiranje osjetljivosti trase iz prošle godine pokazalo je da još uvijek nema potpuno jasne slike o statusu vlasništva nekretnina, u što je teško povjerovati. Na primjer, osoba kojoj se nikada nije obratilo za izvlaštenje ili konzultacije može na karti pronaći da je navodno već preseljena. To su stvarni ljudi sa stvarnom imovinom i, iz bilo kojeg razloga, nitko im nije pokucao na vrata ili im napisao pismo, kako bi se uvjerio da se njihova situacija, njihove brige ispravno odražavaju u procjenama”, istaknula je. Ostatak razgovora čitajte u nastavku:
Razgovarala: Kristina Perić/Istina.media
Trasa Koridora 5c južno od Mostara česta je tema u BiH medijima. Natječaji traju 4 godine, utvrđene su brojne nepravilnosti, a uz to i pritužbe povratnika. Koje ste probleme primijetili na ovom dijelu?
Problemi na dionici Južni Mostar – Tunel Kvanj mogu se sažeti u dvije glavne skupine. Prvi je nedostatak transparentnosti i neuspjeh u provođenju odgovarajućih javnih konzultacija, kako bi se javnosti i pogođenim osobama omogućilo da sudjeluju u donošenju odluka, smisleno i na informiran način. Ovaj problem potvrdio je i žalbeni mehanizam Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koja je utvrdila da projekt nije primjenjivao standarde banke. Ovaj problematičan pristup krenuo je od 2016. godine kada je Prostornim planom iznenada promijenjena trasa. Zatim ESIA iz 2020. koja nije procijenila alternative projekta i opravdala odabranu trasu. I konačno 2024. s manjkavim mapiranjem osjetljivosti rute. U tim ključnim fazama, već osam godina od 2016., nije bilo istinskog pokušaja transparentne, argumentirane, logične i jasne rasprave o trasi. Umjesto toga, bilo je pokušaja marginaliziranja i ignoriranja zabrinutosti ljudi, čak i pritiska i prijetnji na njih (što je također potvrđeno žalbenim mehanizmom EBRD-a). Drugi povezani problem je kašnjenje u realizaciji kao i poskupljenja Koridora Vc, koje prate stalne optužbe i istrage o korupciji i zloupotrebi sredstava. Nedostatak transparentnosti, nedostatak demokratskog odlučivanja, nedostatak kredibiliteta i logične opravdanosti odabira trase, nažalost, ti problemi dovode ovaj strateški važan infrastrukturni projekat na loš glas. Takve strateške projekte u načelu treba provoditi uz primjenu najboljih standarda transparentnosti i zaštite prava pogođenih ljudi kao i okoliša. Neuspjeh u primjeni najboljih standarda uzrokuje kašnjenja u integraciji i povezivanju Bosne i Hercegovine na regionalnoj razini i u EU.
Koji su zapravo razlozi vašeg dolaska u Bosnu i Hercegovinu, jeste li obilazili to područje i razgovarali s mještanima, odnosno udrugama koje ih predstavljaju? Što oni ističu kao ključne probleme?
Bankwatch redovito posjećuje lokalne zajednice, uključujući i stanovnike pogođene projektima na Koridoru Vc u selima južnog Mostara u Bosni i Hercegovini. Svrha takvih posjeta je, prvo, sastati se s lokalnim osobljem javnih financijera i drugih međunarodnih institucija, i drugo, vidjeti razvoj događaja i mišljenja na terenu. Na primjer, organizirali smo sastanke s predstavnicima Delegacije EU i Europske investicijske banke u Sarajevu, gdje su kolege iz NVO-a i lokalno stanovništvo mogli postavljati pitanja i iznijeti novosti i prijedloge. Potom smo obišli gradilišta na Koridoru Vc i imali sastanke s pogođenim stanovništvom dionice Južni Mostar – tunel Kvanj. Primjerice, saznali smo da su prije mjesec i pol počeli pripremni radovi za izgradnju tunela Kvanj i vidjeli smo kako se grade nove pristupne ceste. Također smo razgovarali s ljudima o njihovim novim pritužbama koje su podnijete neovisnom mehanizmu EBRDa za pritužbe.
Još uvijek smatrate da se na ovoj trasi ne poštuju standardi EBRD-a i EU? Koji su ključni propusti?
Ne radi se o onome što vjerujemo, već su potvrđeni navodi pritužitelja. Postoji izvješće neovisnog mehanizma za žalbe Europske banke za obnovu i razvoj koje pokazuje niz kršenja ekoloških i društvenih standarda banke. Na temelju svojih zaključaka o nepoštivanju politike, mehanizam je dao preporuke, banka je pripremila Akcijski plan upravljanja (MAP) za rješavanje ovih kršenja politike.
Praćenje provedbe MAP-a je u tijeku, a posljednje izvješće o praćenju iz veljače 2025. pokazuje da sve aktivnosti specifične za projekt još uvijek čekaju pravilnu implementaciju. Drugim riječima, projekt još uvijek nije u okviru standarda. I iskreno, ne čini se da su EBRD ili JPAC naučili nešto jer nisu pokazali znakove novog pristupa konzultacijama s pogođenim ljudima, na primjer, ili snažnije pokušaje procjene utjecaja projekta na lokalne vlasnike imovine.
Vizualizacija trase kroz Hercegovinu/JP Autoceste
Jesu li urađene sveobuhvatne procjene utjecaja na okoliš za dionicu južno od Mostara. Postoji li rizik da bi izgradnja južnog dijela koridora 5c mogla imati dugoročne negativne posljedice na lokalne izvore i rijeke?
Postojale su procjene utjecaja na okoliš i društvo, primjerice, ESIA iz 2020., ali su one bile daleko od sveobuhvatnih. Jedan od najvećih problema s ESIA-om iz 2020. bila je nedostajuća procjena alternativa projekta, alternativnih opcija trase za autocestu. ESIA je samo prihvatila da je odluka o trasi već donesena, postoji odobreni Prostorni plan, pa je u obrazloženju odabira trase za ESIAu nedostajalo dovoljno detalja da bi bilo opravdano i mnogima prihvatljivo. Drugi problem je što procjena utjecaja nije samo izvješće od 1000 ili više stranica, ESIA je proces. Prema standardima EU-a i EBRD-a, postupak ESIA-e zahtijeva odgovarajuće konzultacije s pogođenim osobama i zainteresiranim organizacijama o donošenju odluka o Prostornom planu i projektu. Te su konzultacije bile manjkave i imale su dosta nedostataka. Nedostajale su ili su bile nepotpune informacije o različitim ekološkim i društvenim komponentama, na primjer, o kvaliteti zraka, o opskrbi vodom u pogođenim zajednicama, o ranjivosti vlasnika zemljišta. U socijalnoj procjeni, situacija ratnih povratnika i etnički čimbenici koji su u igri, s obzirom na zastupljenost u lokalnom odlučivanju, zanemareni su kao beznačajni. Najnovije Route Sensitivity Mapping tj. Mapiranje osjetljivosti trase iz prošle godine pokazalo je da još uvijek nema potpuno jasne slike o statusu vlasništva nekretnina, u što je teško povjerovati. Na primjer, osoba kojoj se nikada nije obratilo za izvlaštenje ili konzultacije može na karti pronaći da je navodno već preseljena. To su stvarni ljudi sa stvarnom imovinom i, iz bilo kojeg razloga, nitko im nije pokucao na vrata ili im napisao pismo, kako bi se uvjerio da se njihova situacija, njihove brige ispravno odražavaju u procjenama. Ovo nije profesionalno, to je primjer kako procjene JPAC-a nisu ni točne ni sveobuhvatne. Nije iznenađujuće da kada namjerno ignorirate ljude i činite vrlo površne pokušaje interakcije i savjetovanja s njima, ne možete dobiti pravu sliku. JPAC nastavlja dolaziti s ‘prezentacijama’, a ne s ‘konzultacijama’ s pogođenim ljudima, tako da ne mogu to učiniti kako treba.
Imate li saznanja da su pojedine zajednice bile isključene iz procesa javnog savjetovanja? Ako je tako, koje su zajednice uključene I kako to utječe na legitimnost projekta?
Moram biti iskrena da je strancu vrlo teško razumjeti kako funkcionira lokalna uprava u zemlji, a posebno u Mostaru. I lokalnim ljudima to je vrlo teško za objasniti, sugerirajući da ni oni ne znaju. Svaki put kada pitamo tko predstavlja neko selo ili neku etničku skupinu, postoji li mjesna zajednica i sl., nema dogovora i jasnoće među ljudima. Naš Bankwatch stručnjak za sudjelovanje javnosti u BiH sada želi razjasniti ovo pitanje. Kao što sam gore spomenula, proces ESIA-e trebao bi uključivati konzultacije s ljudima, ali uvijek iznova vidimo da JPAC umjesto toga poziva lokalno stanovništvo na prezentacije. Za Route Sensitivity Mapping prošle godine, umjesto da dođu i pitaju u zajednici ‘ko ovdje živi’, ‘imate li bunar na svom posjedu’ i sl., prezentiraju kartu na kojoj vaša imovina nije vaša, samo se navodi broj registriranih bunara, ali ne i brojevi iz prebrojavanja i mjerenja na terenu, te razgovora s ljudima. Naravno, sklonost da se s jednima komunicira, a da se drugi ignoriraju, te da se marginaliziraju oni koji izražavaju zabrinutost, ovakav pristup utječe na legitimnost projekta. Zato pritužbe ne prestaju stizati. JPAC objavljuje u medijima da su sve pritužbe riješene, sve studije napravljene, ali to nije istina – postoje otvoreni slučajevi koji čekaju adekvatnu akciju EBRD-a i JPAC-a, a postoje nove pritužbe registrirane tek prošlog tjedna. To su obrazovani ljudi koji znaju svoja prava i neće pasivno sjediti kada im se prava krse, neće ozakoniti projekt koji zanemaruje njihova prava na sudjelovanje , na čist i zdrav okoliš.
S konferencije u Sarajevu
Po vašem mišljenju, kakvu ulogu imaju međunarodne financijske institucije (npr. EBRD, EIB) u osiguravanju da ovakvi projekti poštuju prava građana i ekološke standarde? Jesu li one zakazale?
Kao što pokazuju rezultati žalbi iz vlastitih žalbenih mehanizama banke, da, međunarodne financijske institucije nisu poštivale i zaštitile prava građana i okoliš na Koridoru Vc. Ne želim puno generalizirati, moramo priznati da postoje ljudi koji se trude činiti dobro u ovim institucijama, ima slučajeva kada u tome i uspijevaju. Nažalost, Koridor Vc je primjer nepoštivanja standarda. To je važan projekt, bez sumnje, važan koridor za Europu, za Bosnu i Hercegovinu, za ljude i poslovne subjekte kojima je potrebna povezanost i integracija zemlje i njene infrastrukture sa susjednim zemljama. Ali činjenica da se radi o strateški važnom projektu ne opravdava rezove i kompromise s ljudskim pravima. EU i međunarodne financijske institucije potrošile su milijarde eura na Koridor Vc, porezni obveznici BiH će platiti ove kredite. Kad se ulažu tako golemi iznosi, postoji i odgovornost vrijedna milijardu eura da se to učini kako treba, da se slijedi najbolja praksa, da se ne napravi šteta. Strateški projekt treba značiti visoku kvalitetu, poštivanje standarda. Cilj integracije u EU ne može opravdati nikakva sredstva, on mora pokazati poštivanje vrijednosti EU poštivanja ljudskih prava, demokratskog odlučivanja i vladavine prava.
Smatrate li da ima prostora za reviziju projekta južno od Mostara ili je za promjene prekasno?
Da je u 2017. Prostorni plan rađen kako treba, izbjegla bi se velika kašnjenja. Federacija, EU i međunarodne financijske institucije još uvijek imaju vremena i mogućnosti popraviti situaciju. Ili budite spremni preuzeti odgovornost za dodatna kašnjenja i rastuće troškove Koridora. Zabrinjavajući je početak dionice tunela Kvanj, jer će se njime Koridor spustiti na znatno niže kote. Ali lokalni ljudi iz sela južnog Mostara nastavljaju borbu i Bankwatch će ih nastaviti podržavati. Vjerujemo da ima vremena i šanse da pravda pobijedi. Dolazim iz Bugarske gdje je za sličnu problematičnu dionicu autoceste trebalo gotovo trideset godina da se preusmjeri, pa se konačno čini da će trasa zaobići Kresnanski klanac i grad Kresna i ići brdima iznad. To je slična borba, s puno uspona i padova i obećavajućim zaključkom.
