Volkswagen je napokon suočen s posljedicama Dieselgatea. Bivši rukovoditelji suočeni su s kaznama, dok je skandal koštao tvrtku milijarde eura. Hoće li VW izdržati ovu oluju?
Stigao je pravni epilog Dieselgatea, afere Volkswagena iz 2015. kada je otkriveno da je njemački automobilski gigant varao na testovima za emisiju štetnih plinova. Dvojica menadžera osuđena su na višegodišnje zatvorske kazne, dok su druga dvojica dobila uvjetne kazne. Jens Hadler, koji je nadzirao razvoj dizelskih motora, dobio je najdužu zatvorsku kaznu, četiri i pol godine. Drugi bivši menadžer, Hanno Jelden, koji je radio na elektronici motora, osuđen je na dvije godine i sedam mjeseci zatvora. Dvojica muškaraca koji su dobili uvjetne kazne su Heinz-Jakob Neusser, odgovoran za razvoj komponenti, koji je osuđen na godinu i tri mjeseca, te muškarac identificiran kao Thorsten D., stručnjak za emisije, koji je dobio godinu i deset mjeseci, piše New York Times.
Skandal je započeo u rujnu 2015. godine kada je Američka agencija za zaštitu okoliša (EPA) izdala obavijest o prekršaju, navodeći da je Volkswagen manipulirao softverom za upravljanje motorom kako bi dizelski automobili prošli emisijske testove, iako su u stvarnim uvjetima vožnje ispuštali znatno više štetnih plinova.
Tvrtka je platila više od 29 milijardi dolara u kaznama i odštetama vlasnicima vozila. Dva VW-ova menadžera osuđena su na zatvorske kazne u SAD-u. Bivši šef Audijevog odjela, Rupert Stadler, dobio je uvjetnu kaznu od 21 mjesec i novčanu kaznu od 1,1 milijun eura; njegova kazna još je predmet žalbe. Godine 2013., Međunarodno vijeće za čisti promet (ICCT) angažiralo je Centar za alternativna goriva, motore i emisije Sveučilišta Zapadne Virginije (WVU CAFEE) kako bi testirao emisije dizelskih automobila u stvarnim uvjetima vožnje u SAD-u. Istraživači s WVU CAFEE-a, koji su proveli testiranja na cestama u Kaliforniji koristeći japanski sustav za mjerenje emisija u stvarnom vremenu, otkrili su povišene emisije dušikovih oksida (NOx) kod dva od tri testirana vozila – oba proizvedena od strane Volkswagena.
U svibnju 2014., ICCT je objavio nalaze WVU CAFEE-a i proslijedio ih Kalifornijskom odboru za zračne resurse (CARB) i Američkoj agenciji za zaštitu okoliša (EPA). U rujnu 2015., EPA je objavila da je Volkswagen prekršio Zakon o čistom zraku (Clean Air Act) instaliranjem nezakonitog softvera u svoja dizelska vozila. Regulatorna tijela u više zemalja započela su istrage protiv proizvođača automobila, a vrijednost Volkswagenovih dionica pala je za trećinu u danima nakon objave vijesti. Izvršni direktor Volkswagen Grupe Martin Winterkorn podnio je ostavku, dok su Heinz-Jakob Neusser (voditelj razvoja marke), Ulrich Hackenberg (voditelj razvoja u Audiju) i Wolfgang Hatz (voditelj razvoja u Porscheu) suspendirani. Volkswagen je u travnju 2016. najavio planove za izdvajanje 16,2 milijarde eura u vezi sa skandalom.
Priznali krivnju
U siječnju 2017., Volkswagen je priznao krivnju po kaznenim optužbama i potpisao Sporazum o činjenicama (Statement of Facts), u kojem je navedeno kako je uprava tvrtke zatražila od inženjera razvoj uređaja za zaobilaženje testova, jer njihovi dizelski modeli nisu mogli zadovoljiti američke standarde emisija bez tih uređaja, te da su namjerno pokušali prikriti njihovu uporabu. Volkswagenova i Audijeva vozila morala su zadovoljiti američki EPA Tier 2 / Bin 5 standard emisija, ili kalifornijski LEV-II ULEV standard.[74] Oba standarda zahtijevaju da emisije dušikovih oksida ne prelaze 0,043 grama po kilometru (0,07 g/mi) za motore tijekom cijelog korisnog vijeka, koji je definiran kao 190.000 kilometara (120.000 mi) ili 240.000 kilometara (150.000 mi), ovisno o vozilu i opcijama certificiranja. Ti standardi smatraju se najstrožima na svijetu.
Prvi znakovi prevare
Jedan švedski istraživač je još 1998. kritizirao standard NEDC (New European Driving Cycle) zbog dopuštanja velikih razlika u emisijama između testiranja i stvarnih uvjeta vožnje. Washington Post također je izvijestio da su krajem 1990-ih inženjeri američke EPA-e u ispitnom laboratoriju u Virginiji razvili sustav nazvan ROVER, osmišljen za testiranje emisija vozila u stvarnim uvjetima na cesti. Projekt je obustavljen 2001. godine, unatoč preliminarnim testovima koji su pokazivali razlike između laboratorijskih i stvarnih emisija u rasponu od oko deset do 20 posto.
Pranje ljage s imena i maratonske parnice u kombinaciji s opadanjem prodaje zbog revolucije električnih automobila, natjerali su automobilskog giganta da stegne remen. Kako je pisao Express prošle godine, Više nego razumljivo je to što je oko 120.000 zaposlenih u Volkswagenu u Njemačkoj poprilično uznemireno. Oni trebaju ispaštati zbog pogrešnih menadžerskih odluka iz prošlosti. Samo skandal s dizel-motorima koštao je koncern do sada više od 32 milijarde eura. To što koncern do danas nije u stanju ponuditi električni automobil koji je dostupan široj populaciji, također nije odgovornost zaposlenih. Tko želi pročistiti koncern, trebao bi početi od vodstva.
