Uprava za neizravno oporezivanje (UNO) Bosne i Hercegovine, na čijem je čelu SNSD-ov Zoran Tegeltija, za način raspolaganja javnim novcem u prošloj godini nije dobila pozitivno mišljenje Ureda za reviziju institucija Bosne i Hercegovine.
Mišljenje s rezervom dano je uglavnom zbog nedostataka u milijunskim javnim nabavama, ali je opet skrenuta pozornost, između ostalog, na činjenicu da je na određeno vrijeme bez natječaja zaposleno čak 197 službenika i zaposlenika, a neke tako “vuku” od 2019. godine, kao i na činjenicu da je u 2025. dano gotovo milijun i pol KM za najam vozila koji ne postoji u propisima.
– Uprava u određenim postupcima javnih nabava nije postupila jednako i nediskriminirajuće na način da osigura uvjete za aktivnu i pravednu konkurenciju…
Uprava je koristila usluge dobavljača čiji su ugovori istekli – između ostalog su naveli revizori.
U postupcima nabave usluga održavanja carinskog softvera, vrijednoj 2,8 milijuna KM, te poreznog softvera (4,7 milijuna KM) ponovno su, i unatoč revizorskim preporukama iz prethodnih godina, postavljeni uvjeti koji sužavaju konkurenciju. Između ostalog, traženo je da je ponuditelj uspješno realizirao barem takav ugovor, precizirano je koliko najmanje zaposlenih ili angažiranih mora imati za realizaciju projekta…
Crtanje natječaja i nerazumna povjerljivost ugovora
Uvjeti koji sužavaju konkurenciju dani su i kod nabave usluga uspostavljanja i održavanja infrastrukture za NCTS softversku platformu u svrhu pristupanja BiH Konvenciji o zajedničkom prijevozu u EU, vrijednih 1,4 milijuna KM.
– Nepostojanje konkurencije u javnoj nabavi obesmišljava sam postupak nabave jer se u tom slučaju ne može očekivati najučinkovitije korištenje javnih sredstava. U sva tri provedena postupka izabran je isti ponuditelj – ukazali su revizori.
Zaključeni sporazum / ugovor tretiran je kao povjerljiv.
– Imajući u vidu da se ne radi o nabavi usluga iz područja obrane i sigurnosti, iste nije potrebno tretirati kao povjerljive. Također, nije razumljivo ni opravdano da se Uprava stavlja u podređeni položaj prema dobavljaču usluge definirajući obvezu da bez pisane suglasnosti dobavljača ne može koristiti podatke iz ugovora – ističu revizori.
Pri tome je odabranom ponuditelju plaćeno prije izvršene usluge – puštanja sustava u rad.
– Kao relevantna okolnost ističe se činjenica da je izabrani ponuditelj već istog dana po zaključenju ugovora pristupio realizaciji prve faze ugovora, što upućuje na to da su određene pripremne aktivnosti morale biti poduzete i prije formalnog zaključenja ugovora – piše u izvješću Ureda za reviziju BiH, prenosi Faktor.
Skrenuta je pozornost i na nabavu carinskih plombi jer je okvirni sporazum za to zaključen u prosincu 2025. na dvije godine i na temelju tog sporazuma zaključen je ugovor u veljači 2026., ali je jedna isporuka plombi bila u siječnju, dakle plombe su isporučene prije nego što je zaključen ugovor.
Osim toga, natječajem nije tražen dokaz o iskustvu ponuditelja i nijedan uvjet u pogledu ekonomske i financijske sposobnosti.
Problematizirana je i realizacija okvirnih sporazuma i ugovora jer su zabilježena značajna prekoračenja vrijednosti kod nabave loživog ulja (prekoračenje od 125.960 KM) te za usluge servisiranja i održavanja kotlova za potrebe Glavnog ureda Uprave i Regionalnog centra Banja Luka i njegovih organizacijskih jedinica (prekoračenje vrijednosti za 44.502 KM).
Ukazano je i na to da su se koristile usluge dobavljača s kojima je istekao ugovor jer UNO nije na vrijeme pokrenuo nove natječaje.
– Tijekom čitave godine korištene su usluge ranije izabranog dobavljača za održavanje klima-uređaja kojem je ugovor vremenski istekao. Uprava je nabavljala zrakoplovne karte od dobavljača s kojim je ugovor istekao 28. lipnja 2024. – piše u izvješću.
Isto je bilo za održavanje dijela vozila gdje su neki ugovori istekli čak 2023. godine.
Također, u natječajnoj dokumentaciji prilikom nabave šest specijaliziranih službenih vozila, vrijednih 188.717 KM, UNO je tražio jamstva na dvije umjesto na četiri godine.
Zapošljavanje bez natječaja
Skrenuta je pozornost i na to da je u 2025. realizirano svega tri posto od odobrenih 134,6 milijuna KM za višegodišnje projekte.
Najveći iznos od 103,4 milijuna KM odnosi se na kupnju objekta za Glavni ured i Regionalni centar Banja Luka, u javnosti nazvanog kao afera “kumova zgrada” jer je jedini ponuditelj bila tvrtka Mile Radišića, kuma čelnika SNSD-a Milorada Dodika. Zbog ovog natječaja reagiralo je i Pravobraniteljstvo Bosne i Hercegovine i slučaj čeka Ured za razmatranje žalbi.
O ovom slučaju se državni revizori nisu specijalno izjašnjavali, kao ni o natječaju za imenovanje pomoćnika direktora gdje su konstatirali da je raspisan, koje su procedure provedene i da je imenovanje obavljeno. Ovaj natječaj je izazvao prašinu u javnosti jer se i prije njegovog okončanja znalo tko će biti imenovan.
Posebna pozornost u izvješću dana je nastavku prakse zapošljavanja na određeno vrijeme koje nije vršeno potpuno u skladu s propisima.
– U Upravi je tijekom 2025. godine ukupno 91 osoba bila zaposlena na mjestu državnog službenika na određeno vrijeme, bez raspisivanja javnog oglasa, uz suglasnost Agencije za državnu službu BiH u kojoj je navedeno da se ista daje na vremensko razdoblje do tri mjeseca. Od navedenog broja 77 osoba bilo je angažirano i u prethodnim razdobljima, a određeni broj datira od 2019. godine, uz više prekida i obnavljanja ugovora na tromjesečnoj razini. U 2025. godini raspisan je javni oglas i izvršen je prijam 20 osoba na neodređeno vrijeme koji su do tada u Upravi obavljali poslove na određeno vrijeme – piše u izvješću.
Istodobno je na kraju 2025. u UNO-u bilo zaposleno 106 osoba na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za obavljanje poslova zaposlenika bez provođenja natječajne procedure. Većina je te poslove obavljala i ranije.
– Zaključivanje ugovora o radu na određeno vrijeme, uz pravljenje manjih pauza između dva angažmana, posebno s istim osobama, na dulje vremensko razdoblje, bez raspisivanja javnog oglasa, ne predstavlja postupanje u skladu s odredbama Zakona o državnoj službi i Zakona o radu u institucijama BiH – pišu revizori.
Najam kojeg nema u aktima
Osvrnuli su se na službena vozila. UNO je raspolagao s 272 vozila, od toga 4 službena i 268 specijaliziranih vozila od čega 95 pod najmom.
Upravo je ovaj najam problematičan.
– Za najam vozila s ponuditeljima su zaključeni ugovori sredinom prosinca 2024. godine ukupne vrijednosti za sedam lotova u iznosu od pet milijuna KM na razdoblje od 48 mjeseci. Ukupni izdaci s 31. prosincem 2025. iznose 1,42 milijuna KM…
Napominjemo da je provođenje ove vrste nabave (najma), koja nije prepoznata niti detaljnije uređena provedbenim propisima (pravilnicima) koje je donijelo Vijeće ministara BiH, bilo predmetom nalaza i primjedbi u prethodnom revizorskom izvješću te je predstavljalo jednu od osnova za izražavanje mišljenja s rezervom – ukazali su državni revizori.
Dodaju da im tvrdnja UNO-a da je ovo isplativija opcija od kupnje vozila nije dokumentirana ni tijekom ove posljednje revizije.
Problematiziran je i odnos prema prodaji vozila putem licitacije, točnije nalaz ovlaštenog vještaka. Prodana su 84 vozila za 235.863 KM.
– Utvrđeno je da nalazi ovlaštenog vještaka nisu u dovoljnoj mjeri obrazloženi, odnosno ne sadrže jasno definiranu metodologiju procjene, relevantne usporedne tržišne podatke niti detaljan opis stanja vozila koji bi potkrijepio procijenjenu vrijednost. Utvrđeno je da početna cijena vozila nije adekvatno dokumentirana.
Naime, u nalazima vještaka nisu navedeni ključni podaci kao što je prijeđena kilometraža vozila, dok kod vozila koja su označena kao neispravna nije precizirano na koje se točno neispravnosti odnosi, niti na koji način su iste uzete u obzir prilikom formiranja početne cijene. Za svako vozilo je naveden vrlo sličan opis prilikom procjene. Također se nismo mogli uvjeriti da je početna cijena vozila utvrđena na temelju nalaza ovlaštenog vještaka bila predmetom provjere od strane Uprave niti da postoji uspostavljen kontrolni mehanizam u Upravi kojim bi se potvrdila njezina realnost i usklađenost s tržišnim uvjetima – piše u izvješću.
Revizori smatraju da ovakva praksa nije u skladu s načelima ekonomičnog upravljanja javnim sredstvima i da se povećava rizik da se vozila prodaju ispod njihove realne tržišne vrijednosti.
Nelogičnosti u zakonu i UO-u
Inače, UNO je u 2025. raspolagao s 296,5 milijuna KM.
Gotovo četiri milijuna KM dana su za jednokratnu pomoć zaposlenicima u iznosu od 1.000 KM po zaposlenom. Na bruto plaće dano je 84,6 milijuna KM, izdaci za uporabu vozila iznosili su više od pola milijuna KM…
Revizori su se osvrnuli i na rad Upravnog odbora UNO-a konstatirajući da je održao devet sjednica, ali da nije donosio neke od vrlo važnih odluka poput odluke o poravnanju, izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjoj organizaciji UNO-a, odluke o reviziji prikupljanja i raspodjele prihoda od PDV-a u prethodnim godinama i drugo što proizvodi negativne posljedice po građane i gospodarstvo u Bosni i Hercegovini.
Uz to su revizori problematizirali činjenicu da iz odredbe Zakona o sustavu neizravnog oporezivanja proizlazi da Upravni odbor UNO-a odlučuje o tome hoće li vanjska revizija biti provedena.
– Takve situacije nisu uobičajene u reviziji javnog sektora jer bi mogle značiti da subjekt revizije odlučuje hoće li ili neće biti predmetom revizije – dodaju revizori.
Istina.media
