Naglo širenje sustava masovnog nadzora potpomognutih umjetnom inteligencijom diljem Afrike krši pravo građana na privatnost i djeluje zastrašujuće na društvo, upozoravaju stručnjaci za ljudska prava i nove tehnologije.
Najmanje 11 afričkih vlada potrošilo je više od dvije milijarde dolara na kinesku tehnologiju za nadzor koja prepoznaje lica i prati kretanje, otkriva novo izvješće Instituta za razvojne studije. Upozorava se kako se nacionalna sigurnost koristi kao opravdanje za uvođenje ovih sustava uz vrlo slabu regulaciju, piše The Guardian.
Opravdanje sigurnošću, stvarna svrha nadzor
Kineske tvrtke često prodaju tehnologiju u paketima koji uključuju sustave videonadzora, prepoznavanje lica, prikupljanje biometrijskih podataka i kamere za praćenje kretanja vozila. Predstavljaju ih kao alate koji zemljama u brzoj urbanizaciji pomažu modernizirati gradove i smanjiti stopu kriminala.
Međutim, istraživači iz Mreže za afrička digitalna prava, koji su sudjelovali u izradi izvješća, tvrde da nema stvarnih dokaza o smanjenju kriminala. Upozoravaju da ti sustavi omogućuju vladama nadzor aktivista za ljudska prava i političkih protivnika, uhićenja prosvjednika i potiču novinare na autocenzuru.
Wairagala Wakabi, izvršni direktor instituta Cipesa iz Kampale i jedan od autora izvješća, izjavio je: “Ovako opsežan i invazivan nadzor javnih prostora uz pomoć umjetne inteligencije nije ‘zakonit, nužan ni razmjeran’ legitimnom cilju jamčenja sigurnosti. Povijest nam pokazuje da je ovo samo najnoviji alat kojim se vlade koriste kako bi narušile privatnost građana te ugušile slobodu kretanja i izražavanja”.
Milijunska ulaganja bez zakonskog okvira
Nigerija je potrošila najviše na infrastrukturu, uloživši 470 milijuna dolara u 10.000 pametnih kamera do prošle godine. Egipat je instalirao 6000 kamera, dok Alžir i Uganda imaju po oko 5000. U prosjeku je 11 zemalja potrošilo po 240 milijuna dolara, a ulaganja su često financirana zajmovima kineskih banaka.
U izvješću se naglašava da je nedostatak regulacije ili pravnog okvira za pohranu i korištenje podataka o pojedincima zabrinjavajuć, s obzirom na brzinu kojom se tehnologija uvodi. Ipak, Bulelani Jili, docent na Sveučilištu Georgetown, smatra da bi i samo uvođenje zakona moglo biti opasno.
Nadzor internetskih aktivnosti često se koristio za suzbijanje neistomišljenika i legalizirao se zakonima koji mogu kriminalizirati obične ljude zbog njihovih objava na internetu. Jili je rekao da bi fokusiranje na donošenje zakona moglo jednostavno omogućiti vladama da tvrde kako su sustavi time legitimirani.
“Stoga pravi izazov nije samo je li nadzor reguliran, nego kako društva uspostavljaju ravnotežu između sigurnosti, odgovornosti i građanskih sloboda jednom kada se te tehnologije duboko institucionaliziraju”, rekao je.
Zastrašujući učinak na aktivizam i prosvjede
Jili navodi da već postoji zabrinutost zbog korištenja prepoznavanja lica za nadzor aktivista u Ugandi te da su se sustavi nadzora koristili za gušenje prosvjeda koje je u Keniji predvodila generacija Z. To bi, upozorio je, moglo predstavljati opasnost za svakoga tko se u budućnosti bude smatrao prijetnjom vlastima.
“Kada se ove tehnologije ugrade u policijske i obavještajne prakse, njima mogu biti nerazmjerno pogođene povijesno marginalizirane zajednice, politički aktivisti, novinari i manjinske skupine”, rekao je Jili.
Yosr Jouini, autorica dijela izvješća o Alžiru, rekla je da su sustavi izvorno uvedeni u sklopu projekata “pametnih gradova” koji su obećavali borbu protiv kriminala i upravljanje prometom, ali su u stvarnosti često postajali prvenstveno alat sigurnosnih snaga.
“Narativ se postavlja isključivo kroz prizmu sigurnosti, čime se odbacuju sve druge brige i građanima ne pružaju dovoljni mehanizmi da osiguraju zaštitu svojih prava”, kazala je. Istaknula je kako su ulični prosvjedi 2019. i 2021. godine odigrali ključnu ulogu u političkim promjenama, no širenje sustava nadzora moglo bi obeshrabriti ljude od budućih prosvjeda.
“Znamo da je mnogo prosvjednika uhićeno tijekom sudjelovanja na javnim okupljanjima. Ne znamo sa sigurnošću je li to bilo na temelju snimki s kamera, ali postoji zastrašujući učinak na spremnost ljudi da sudjeluju u javnim okupljanjima jer znaju da bi se to moglo dogoditi.”
Istina.media
