Povelja Reportera bez granica o upotrebi umjetne inteligencije u medijima naglašava važnost poštivanja temeljnih novinarskih principa kao što su transparentnost, nepristranost, istinitost i zaštita privatnosti. U Bosni i Hercegovini još ne postoje jasne smjernice za etičko korištenje umjetne inteligencije u medijima, niti zakonodavni okvir ili regulatorne odredbe koje bi regulirale ovu oblast.
Borka Rudić, generalna tajnica BH novinara, kaže da je bila prilično zatečena glasinama da pojedini novinari u značajnoj mjeri koriste generativnu umjetnu inteligenciju u svom radu, produciraju brojne tekstove za različite medije i sve to predstavljaju kao vlastiti rad, piše Media.centar.
Navode da je redakciji Media.ba jedan suradnik poslao autorski tekst s dijelovima koje je napisao ChatGPT, što je uočeno zbog stila pisanja, upotrebe generičkih podataka i riječi koje nisu svojstvene stilu autora, te izostanka izvora za navedene tvrdnje.
Novinarka Slobodne Bosne Maja Radević kaže da su je šokirala saznanja da pojedini novinari pišu cijele tekstove uz pomoć ChatGPT-a. S obzirom na to da, kako navodi, pripada nešto starijoj generaciji novinara, za nju je to neprofesionalno i u suprotnosti sa svim normama novinarske etike.
„Kada se tek pojavio ChatGPT svi smo bili fascinirani tim sustavom umjetne inteligencije, pa smo ga testirali i postavljali mu neka aktualna pitanja da vidimo kako će odgovoriti. Sjećam se, na primjer, da je tada u BiH bila aktualna tema diploma bivše direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović, pa smo kolega Almir Panjeta i ja iz zabave pitali ChatGPT: ‘Ima li Sebija Izetbegović diplomu?’ Dobili smo odgovor da je ona poznata bh. glumica“, priča Radević.
Adnan Bajrović, zamjenik izvršnog urednika portala Oslobođenje.ba, također navodi da je ChatGPT isprva došao kao igračka.
„Postavljali smo mu šaljive promptove da piše pjesmice, viceve, ilustrira Sarajevo u budućnosti i tek smo nakon nekog vremena shvatili da se on može koristiti ne samo za prenošenje dezinformacija, već da donosi pluralizam mišljenja koji se može iskoristiti i u skladu s etički zasnovanim novinarstvom“, tvrdi Bajrović.
Iako pojedine analize pokazuju da se generativna umjetna inteligencija tek sporadično koristi u novinarstvu u BiH, urednik portala Inforadar.ba Adis Šušnjar tvrdi da je njena upotreba masovna – od generiranja sadržaja do produkcije izvještaja i fotografija.
U njegovoj redakciji AI se koristi za analizu različitih dokumenata, provjeru podataka i za osmišljavanje naslova za pojedine tekstove, kada za tim ima potrebe.
„AI daje preporuke koje potom mogu poslužiti za neku novu ideju, međutim, te preporuke je, u gotovo svim slučajevima, potrebno doraditi, preurediti i prilagoditi tekstu i kontekstu priče i trenutne društvene situacije“, kaže Šušnjar.
Smatra da AI treba koristiti isključivo kao alat za učinkovitiji rad koji štedi vrijeme, te da novinari obavezno trebaju provjeravati točnost sadržaja koji generira umjetna inteligencija.
Netransparentnost i kršenje autorskih prava
Semir Mujkić, urednik BIRN-a BiH, smatra da svi imaju dobro razumijevanje što je problem s korištenjem AI alata, ali da su brojni novinari odlučili to ignorirati ili im je to prihvatljivo. U redakciji BIRN-a AI alati se vrlo malo i ograničeno koriste.
„Nikada ne bih dopustio da AI piše tekst. Mi ne objavljujemo slike koje generira AI, mada vidim da to drugi mediji objavljuju. Koristimo transkripte i to mi je u redu“, kaže Mujkić.
Navodi i jedan od ključnih problema – korištenje novinarskih tekstova za treniranje AI modela bez dozvole autora i transparentnosti.
„Moj najveći problem s tim je što su svi ti modeli trenirani na našim sadržajima bez da smo mi od toga profitirali, odnosno da su nam dali neku kompenzaciju ili da su nas pitali za dozvolu. Netko je trenirao AI model na našim tekstovima iz Detektora i to mi je stvarno etički problem. Želim da se rad mojih novinara prizna i da bude plaćen. Kompanije koje to rade pretpostavljaju da je sadržaj online i da ga mogu samo tako uzeti. Drugi problem je što podmećeš ljudima nešto što nije napravio čovjek“, ističe Mujkić.
BH novinari su se dosad bavili pitanjem korištenja AI u novinarstvu kroz edukaciju novinara o tome kako se ostvaruju i štite autorska prava.
Rudić smatra da je načelo transparentnosti jedno od najvažnijih, odnosno pošten odnos prema publici i njezino informiranje da je određeni sadržaj nastao korištenjem AI, kao i očuvanje novinarske autonomije.
„AI alati ne bi smjeli usmjeravati i voditi novinara kroz istraživanje i kreiranje određene teme, već bi novinar morao upravljati tim procesima, birati izjave, dokumente, činjenice, fotografije… sve ono što će na koncu biti objavljeno u okviru autorskog teksta nastalog uz kontrolirano korištenje umjetne inteligencije“, naglašava Rudić.
Bajrović se slaže da AI treba koristiti isključivo kao pomoćni alat, te da su odgovornost i transparentnost ključni.
„Ljudska odgovornost iznad svega i provjera činjenica su obaveza redakcija koje počnu koristiti AI. I naravno, AI ne smije generirati izjave bilo koga, pa ni samog novinara, niti se smije koristiti za obradu povjerljivih dokumenata ili deepfake sadržaja. U konačnici, AI u novinarstvu nikada ne smije zamijeniti autorski i istraživački rad novinara, već samo treba biti u službi asistenta“, govori Bajrović.
Potrebna edukacija
Bajrović naglašava da novinari u BiH nisu dovoljno educirani o etici u vezi s korištenjem AI alata. Jedan od razloga je činjenica da prilagodba novim tehnologijama traje dugo.
Iako postoji više propisa o etičkoj upotrebi AI u novinarstvu različitih međunarodnih organizacija, poput Povelje Reportera bez granica, Bajrović ističe da ih samo pojedini novinari poznaju.
I novinar Dino Cviko smatra da novinari u BiH, ali i širom svijeta, nisu dovoljno svjesni niti educirani o korištenju AI tehnologija u svom radu.
„Iz vlastitog iskustva znam da može proizvesti dezinformacije, nepotpune ili pristrane informacije, što može dovesti do pogrešnih zaključaka“, kaže Cviko.
Naglašava da AI ne može zamijeniti novinarsku kritičku procjenu, kontekstualizaciju informacija i profesionalni etički pristup izvještavanju.
„AI alati su tek relativno nedavno počeli ulaziti u redakcije, a sama tehnologija je još u razvoju. Ono što primjećujem jest da, za razliku od nekih drugih zemalja, kod nas ne postoji dovoljno edukacija o odgovornom i etičkom korištenju AI-a u novinarstvu. Mislim da je to prostor u kojem bi novinarska udruženja i medijske organizacije trebale preuzeti aktivniju ulogu“, zaključuje Cviko.
Kristina Perić, glavna urednica portala Istina.media, kaže da novinari ovog portala poznaju prednosti AI-a, a i educirani su o etičkim smjernicama.
Njezina preporuka novinarima je da pohađaju treninge koje vode stručne osobe upoznate s prednostima i poteškoćama pri korištenju AI-a.
„AI može nesvjesno usvajati pristranosti prisutne u podacima kojima raspolaže, što može dovesti do diskriminacije na osnovi rase, spola, dobi ili drugih karakteristika, a tu svakako uskače stari dobri mozak, da ne kažem i srce. Ono što svakodnevno pazimo, nevezano za AI, jest da nekoga ne uvrijedimo i da ranjive skupine na neki način zaštitimo. To treba primijeniti i pri korištenju AI“, zaključuje Perić.
Prva doktorska teza o upotrebi AI u novinarstvu u BiH
Profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Lejla Turčilo smatra da je najvažnije da novinari uvijek imaju na umu da je potrebno da sve što su kreirali uz pomoć AI alata dodatno „osnaže“ ljudskim faktorom. I drugo, da svi sadržaji koji su sukreirani i/ili podržani s AI budu tako i označeni, jer publika ima pravo to znati.
„S obrazovnog stajališta, mislim da je bitno da se novinari (posebno mladi) educiraju o tome što su uopće AI tehnologije, koliko im i u čemu mogu pomoći u novinarskom radu i na koji način ih mogu kvalitetno iskoristiti u svom poslu“, ističe Turčilo.
Prema njezinim riječima, redakcije trebaju biti svjesne da publika može prepoznati ono što je nastalo isključivo kao produkt AI, jer to još uvijek nisu ni savršeni transkripti ni savršeni prijevodi, pa se njihovim automatskim „isporučivanjem“ publici bez završnog uređivanja novinara – gubi kredibilitet.
Na pitanje je li korištenje AI alata dio obrazovnog sustava za buduće novinare, odgovara da je to slučaj „onoliko koliko su pojedinačno određeni profesori spremni da se i sami time bave, a zatim to i uvrste u syllabus“. Na Odsjeku Žurnalistika/Komunikologija na FPN u Sarajevu izučavaju se teorijski kroz predmet Filozofija medija i praktično kroz Online novinarstvo, a fragmentarno i u drugim predmetima. Dosta studenata odlučuje se za magistarske teze u kojima istražuju upotrebu AI u novinarstvu, a na FPN-u je i prva prijavljena doktorska teza na ovu temu – asistentice Amine Vatreš.
„Za sada se uglavnom baziramo na etičkom aspektu upotrebe AI, kao i na komparaciji sadržaja nastalih uz pomoć i bez pomoći AI-a, kako bi studenti osvijestili važnost ovih tehnologija, ali i kako bismo zajedno tražili načine da se one uključe u novinarski rad u korist, a ne na štetu njegovog kvaliteta“, kaže Turčilo.
Nije bilo prigovora na neetičnu upotrebu AI
Borka Rudić, glavna tajnica Udruženja BH novinari, smatra da je od iznimne važnosti da novinarska i medijska zajednica u BiH kreira smjernice i pravila za korištenje AI, uz angažman Regulatorne agencije za komunikacije i Vijeća za tisak i online medije u BiH. Navodi da bi osnova trebale biti Etičke smjernice za pouzdanu umjetnu inteligenciju Europske komisije, koje naglašavaju tri načela korištenja AI: zakonitost, etičnost i otpornost na zloupotrebu AI-a i nanošenje štete. Podsjeća i na smjernice UNESCO-a i preporuke Vijeća Europe.
Ističe da je vrijeme da „sjednemo, proučimo sve ove dokumente i ozbiljno krenemo u kreiranje profesionalnih pravila za korištenje AI i preporuka za očuvanje društvene dobrobiti novinarstva u našoj državi“.
Iz Žalbene komisije Vijeća za tisak i online medije u BiH poručuju da će se Kodeks za tiskane i online medije BiH ažurirati u skladu s potrebama medijske zajednice i razvojem tehnologija, kao što se ažurirao i mijenjao više puta do sada.
„To se uvijek radi transparentno i u dijalogu s medijima i novinarima. U međuvremenu, Vijeće kroz odluke Žalbene komisije može reagirati na neetičnu upotrebu AI u tiskanim i online medijima, po prigovorima građana. Do sada takvih prigovora nije bilo“, naveli su u odgovoru.
