Statistike kažu da u HNŽ-u, ali i šire u Hercegovini raste broj prijavljenih slučajeva obiteljskog nasilja. Prošle godine u HNŽ-u je zabilježeno 159 prijava nasilja u obitelji, dok ih je recimo 2021. bilo svega 56. Bilježimo i femicide, od čega zadnji koncem prošle godine u Mostaru. Tim povodom razgovarali smo na temu obiteljskog nasilja s Almom Kozo, predsjednicom Koordinacijskog tijela za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u obitelji za područje HNŽ. Kozo u razgovoru za Istinu govori o pomacima koji su napravljeni od ustrojstva tijela do danas, poteškoćama s kojima se susreću, ali i kako prevenirati nasilje u obitelji:
Razgovarala: Kristina Perić/Istina.media
Predsjednica ste Koordinacijskog tijela za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u obitelji za područje HNŽ-a koje je ustrojeno u studenom 2019. godine. Što je učinjeno od ustrojstva do danas?
-Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je pred kraj 2019. godine osnovala Koordinaciono tijelo za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u porodici za područje Hercegovačko-neretvankog kantona, a na osnovu člana 37. Zakona o zaštiti od nasilja (Službene novine 20/13, 75/21), u kojem se navodi da sve Vlade kantona trebaju imati uspostavljena Koordinaciona tijela. Tijelo čine predstavnici četiri ministarstva i to: Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, Ministarstvo obrazovanja , nauke kulture i sporta kao i predstavnici tri centra za socijalni rad, Grada Mostara, Konjica i Čapljine. Osim redovnih članova imamo i partnere u nevadinom sektoru (”Novi put”, “Žene BiH”, “Dignitet”, Vaša Prava”).
Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine je jako bitan u pružanju podrške radu Koordinacionog tijela.Također se mora naglasiti da je od osnivanja Koordinacionog tijela postojala kontinuirana podrška u organizovanju mnogih aktivnosti okruglih stolova, konferencije i tehničke podrške u pripremi i izradi Protokola od strane Misije OSCE. Po istom Zakonu Koordinaciono tijelo je u obavezi da izradi za Kantone dvogodišnji Progam za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici sa Akcionim planom u kojem se navode sve aktivnosti za navedeni period. U skladu s tim je ovo Koordinaciono tijelo je izradilo Program za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici 2020-2022. godina, a koji je Vlada HNK usvojila. U sklopu Programa planirano je da se izradi i Protokol o postupanju u slučajevima nasilja. Protokol je izrađen, na Vladi HNK usvojen i potpisan od predsjednika Vlade HNK, ministra zdravstva, rada i socijalne zaštite, ministra obrazovanja, nauke, kulture i sporta, ministra unutrašnjih poslova, ministra pravosuđa, uprave i lokalne samouprave i gradonačelnika/načelnika iz svih gradova/općina sa područja HNK. Programom mjera 2020-2022. godina je planirano i realizovano veliki broj edukacija profesionalaca koji rade na polju nasilja, predstavnika (policijskih službenika, predstavnika centara za socijalni rad, zdravstvenih ustanova, pravosuđa, tužilaštva, predstavnika obrazovnih institucija, predstavnika vijećnika iz gradova i skupštinskih zastupnika, kao i predstavnika multisektorskih timova iz općina/gradova gdje su uspostavljena. Koordinaciono tijelo je učestvovalo u partnerskoj grupi za izradu Strategije za zaštitu od nasilja u porodici u Federaciji Bosne i Hercegovine, koja je usvojena u u maju 2024. godine. Koordinaciono tijelo HNK je na osnovu Strategije izradilo novi dvogodišnji Plan i program mjera s Akcionim planom 2024-2026. godina, čiji su ciljevi i prioriteti usklađeni sa Strategijom. Vlada HNK je u julu 2024. godine usvojila navedeni Program mjera. Koordinaciono tijelo je obavezi da implementira aktivnosti koje su predviđene Programom mjera i to kroz Akcioni plan koji kao i Strategija ima Strateški cilj: Smanjenje nasilja u porodici preko tri cilja: Prevencija nasilja u porodici, Zaštita žrtava u slučajevima nasilja u porodici, Unaprjeđenje istražnih i pravosudnih radnji, a koji se planiraju realizovati putem mjera i aktivnosti.
Pokriva li Koordinacijsko tijelo svojim timovima sve općine i gradove u HNŽ-u?
-Koordinaciono tijelo Vlade HNK je osnovano za područje cijelog Kantona i u sastavu su predstavnici iz tri Centra za socijalni rad iz Mostara, Konjica i Čapljine. Međutim, u sklopu prvog Programa mjera predviđeno je da se u svim mjestima osnuju Multisektorski timovi u čijim sastavima trebaju imenovati predstavnici na lokalim nivoima (PU, CSR, CMZ, Sudova i Tužilaca). Do sada su osnovana takva četiri Multisektorska tijela i to u: Mostaru, Konjicu, Jablanici i Čapljini.
Što ste uočili kao najveću poteškoću u radu koordinacijskog tijela, a gdje se krije njegova prednost?
Prednosti rada Koordinacionog tijela ogledaju se u tome:
-Plan i program aktivnosti usvojen od strane Vlade HNK,
-Akcionim planom planirane aktivnosti, usklađene sa Strategijom FBiH,
-Međusektorska saradnja svih relevantnih ministarstava.
Poteškoće u radu Koordinacionog tijela su:
-još uvijek nedovoljna povezanost sudionika, zbog česti promjena osoblja-profesionalaca predstavlja poteškoće u pružanju usluga,
-nedostatak kontinuiranih projekata kroz koje bi se kroz prilagođene programe uključivale sve institucije i nevladine organizacije,
-potreba za dodatnim edukacijama za članove multisektoralnih i koordinacinim timom zbog primjene ovog zakona,
-Koordinaciono tijelo nema novčanih sredstava i ne može samostalno realizovati aktivnosti, već zavisni od drugih izvora finansiranja- potreba za budžetskim finansiranjem.
-nedovoljna angažovanost loklanih timova i jos uvijek nepostojanje multisektorskih timova u svim lokalnim zajednicama.
Zadnji podatci koje je Istina.media dobila od tužiteljstava u Hercegovini govore da je nasilje u obitelji u porastu. Konkretno, za HNŽ lani smo imali 159 prijava nasilja u obitelji u HNŽ-u, triput više nego u 2021. Mislite li da je nasilje u porastu, ili da je broj prijava u porastu?
-Da, tačno je da se povećao broj prijava nasilja u odnosu na ranije godine. Međutim, postoji više razloga koji dovode do tog povećanja:
-povećanje nasilja u porodici,
-povećanje prijava o nasilju u porodici.
Obzirom da smo u posljednje vrijeme imali jako veliki broj nasilja sa smrtnim ishodom, postoji i opravdani strah za život i zbog toga se nasilje sve više prijavljuje. Također u javnom prostoru se daje mnogo prostora temi nasilja, prepoznavanju oblika nasilja, održane su mnogobrojne edukacije, što je u mnogome doprinijelo ohrabrivanju svih onih koje trpe nasilje, da isto prijave. Održan je veliki broj edukacija profesionalaca koji su u sistemu direktno ili indirektno uključeni u problem nasilja u porodici, koji rade na prijavi nasilja, zbrinjavanju žrtve, procesuiranju počinioca nasilja, na izricanju i praćenju zaštitnih mjera, sudija i svih ostalih koji su oprezniji u svom radu i veoma ozbiljno tretiraju problem nasilja u porodici. Hercegovačko-neretvanski kanton je bio sa najmanje izdanih zaštitnih mjera u nazad tri godine. To se promijenilo i broj izrečenih zaštitnih mjera je u 2023. godini počeo rasti. I trend povećanja broja izrečenih zaštitnih mjera se nastavio u 2024. godini. To su sve pokazatelji aktivnijeg i ozbiljnijeg pristupa profesionalaca svih u sistemu.
Može li se i kako nasilje u obitelji prevenirati?
-Najbolji oblik borbe protiv društveno negativnih pojava jeste prevencija. Potrebno je u cilju prevencije raditi na: prevenciji u što ranijem dobu djece, počev od vrtića (o prihvatljivom i neprihvatljivom ponašanju), kroz odgojno-obrazovne ustanove, sve sisteme društva. Zatim raditi na velikim kampanjama, održavati tematske tribine, okruglim stolovima sa profesionalcima, TV i radio emisijama, portalima i društvenim mrežama pisati o preventivnim oblicima i raditi na promijeni svijesti ljudi o nasilju izdavati letke, brošure, sve u svrhu smanjenja nasilja. Međutim, cjelokupna društvena situacija, postratna traumatska stanja, ekonomske prilike, porast različitih oblika ovisnosti, bolesti, siromaštva kao i mnogih drugih uticaja koji dovode do konflikata koji rezultiraju nasiljem u porodici. Obzirom da postoje različiti oblici nasilja psihološko, emocionalno, seksualno, ekonomsko koje nije upadno i primjetno, samim tim je teže dokazivo. Fizičko/tjelesno nasilje je vidljivo i ono se prijavljuje. Jako je teško predvidjeti šta se u “četiri zida dešava” i “ kakvi su karakteri supružnika”, koji su problemi, pa samim tim problem nasilja je veoma kompleksan i zahtjeva zajednički multisektorski pristup svih u sistemu.
Često nam se obraćaju žene žrtve nasilja u obitelji, koje su mnogo razočarane u sustav. Čini mi se da je nekako najbitnija prva osoba kojoj se obrate i njezin pristup. Radi li se na edukaciji policijskih službenika kada je u pitanju nasilje u obitelji?
-Nasilje u porodici je samo po sebi teško, i kada se ono desi, kada se osoba-žrtva ohrabri da isto prijavi, jako je važno da policijski službenik ili neko u centru za socijalni rad ili zdravstvenoj ustanovi koji je prvi primi i uzme izjavu bude osoba koja ima dodatnu edukaciju, koji je sezibiliziran i da ima strpljenja da pitanjima dodatano ne doprinese dodatnoj traumatizaciji te osobe-žrtve. Naravno, kada nasilje prijavi kod policijskoj upravi da taj policijski službenik, treba poznavati propise i biti spreman da poduzme sve radnje koje zahtjeva određena situacija u smislu upućivanja u zdravstvenu ustanovu, obavijestiti Centar za socijalni rad, posebno kada su tu i malodobna djeca također i žrtvu zbrinuti u Sigurnu kuću.
Održan je veliki broj edukacija policijskih službenika, ali još uvijek nedovoljno. Razlog tome, smjena generacija i veliki broj policijskih službenika, koji su bili educirani otišli su u penziju, došli su novi, koji isto trebaju proći edukacije. Drugi problem je što se policijski službenici premještaju s jednog mjesta na drugo i tako da se gubi kontinuitet međusobnog komuniciranja i povezanosti sa drugim sektorima u lancu brige i zaštite žrtve nasilja.
Femicidi su naša realnost, imali smo krajem prošle godine jedan u Mostaru. Tu je žrtva pretrpjela i mrtva dodatnu štetu jer su neki mediji iz usta glasnogovornika policije prenijeli ubojičine riječi – da se cijeli dan drogirala, da je pucala sama sebi u stomak. Kako mediji mogu pomoći i pozitivno utjecati na ovu problematiku?
-Nažalost i na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, u Mostaru desilo se nasilje u porodici sa smrtnim ishodom. Nasilje u porodici je samo po sebi složeno i radi se o teškoj oblasti kojoj se treba profesionalno pristupiti, kao takvu je posmatrati i ne donositi brze zaključke. Posebno treba biti oprezan u prezentiranju slučajeva nasilja u porodici u medijima, gdje se nespretnim izjavama može stvoriti kriva slika o nasilju.
Jedina sigurna kuća na području Hercegovine nalazi se u Mostaru. Jesu li njezini kapaciteti dostatni s obzirom na povećani broj prijava?
-Sigurna kuća za područje Hercegovačko-neretvanskog kantona nalazi se u Mostaru i do sada uspješno odgovara na sve potrebe zbrinjavanja žena i djece žrtva nasilja u porodici.
Na federalnoj razini u tijeku je proces donošenja novih zakonskih rješenja kada je u pitanju nasilje u obitelji. Što konkretno on donosi?
-Cilj zakona je zaštita žrtava nasilja u porodici i nasilja prema ženama, te suzbijanje i prevencija ovog nasilja kojim se krše ljudska prava i slobode koja su zagarantirana ustavima, zakonima, Konvencijom Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja prema ženama i nasilja u porodici i prihvaćenim međunarodnim ugovorima. Ovim zakonom je utvrđeno da je zaštita od nasilja od javnog interesa za Federaciju BiH, kantone, gradove i općine u Federaciji BiH. Također, njime se u zakonodavstvo Federacije djelomično preuzima Direktiva (EU) Evropskog parlamenta i Vijeća od 14. maja 2024. godine o suzbijanju nasilja prema ženama i nasilja u porodici.
Utvrđenim prijedlogom uređuje se zaštita od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji BiH, zatim osobe koje se u smislu ovog zakona smatraju članovima porodice, krug zaštićenih osoba, subjekti zaštite, specijalizirane usluge podrške, te postupak zaštite žrtava nasilja u porodici i nasilja prema ženama i mjere za zaštitu od nasilja u porodici i nasilja prema ženama.
Zakon, također, uređuje pomoć žrtvama, te mjere za sprečavanje nasilja od osoba koje su učinile nasilje, ulogu udruženja i fondacija u sistemu zaštite žrtava nasilja u porodici i nasilja prema ženama, te saradnju svih subjekata koji su u funkciji zaštite od nasilja u porodici i nasilja prema ženama. Propisuje i prikupljanje podataka o njegovoj primjeni i osnivanje Komisije za praćenje primjene Zakona, te druga pitanja od značaja za zaštitu od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji BiH.
Ovim zakonom naglašena je obaveza prijave nasilja koja se odnosi na socijalne, zdravstvene i obrazovane institucije. Uvode se i hitne mjere zaštite koje provode policijski organi, te mogućnost elektronskog nadzora nasilnika kojem je određena mjera udaljenja iz stana i približavanja žrtvi. Kada je riječ o privremenom lišavanju slobode i zadržavanju, zakonom su predviđene veće ovlasti policiji. Također proširuju se obavezni elementi u zahtjevu za izricanje zaštitnih mjera, te se omogućava sigurnim kućama da se mogu osnovati kao ustanove. Uvodi se i kazneno djelo kršenja zaštitnih mjera za koje je utvrđena kazna zatvora do tri godine, dok se kaznena politika za učinioce nasilja u porodici i nasilja prema ženama znatno pooštrava.
Prijedlogom zakona je propisan postupak ostvarivanja zaštite prava žrtava nasilja u porodici i nasilja prema ženama, a definiraju se i hitne mjere zaštite čija je svrha otklanjanje neposredne opasnosti po fizički i psihički integritet žrtve nasilja i njihove djece i sprečavanje ponavljanja nasilja, kao i zaštitne mjere, te zbrinjavanje žrtve. Zakonom su, također, definirani i ostali oblici zaštite i pomoći koju ima žrtva nasilja, te uloga nevladinih organizacija u pružanju podrške žrtvama nasilja. Predlagač je propisao i obavezu vođenja evidencije i dostavljanja izvještaja Komisiji za praćenje primjene ovog zakona, vršenje nadzora nad njegovom primjenom, te prekršajne sankcije.
Jedno od novih rješenja su i nanogice za nasilnika. Kako će to izgledati u praksi?
-Novi Zakon o zaštiti od nasilja u Federaciji Bosne i Hercegovine u članu 27. i članu 28 . koji se odnose na Zaštitnu mjere “udaljenja iz stana, kuće ili drugog stambenog prostora” i “zabrana približavanja žrtvi nasilja”, radi sigurnosti uvodi se “nonogica”, a radi vršenja nadzora nad provođenjem te zaštitne mjere može se vršiti putem elektroničkog nadzora kretanja. Podzakonskim aktima koje će donijeti federalni ministar unutrašnjih poslova kojim će se urediti preciznije sve vezano za nošenje nanogice.
Koja bi bila vaša poruka ženama koje trpe nasilje?
-“Ne šuti i ne trpi”, “Ohrabri se, prijavi nasilje i živi slobodno”
