U Caracasu su se rano jutros čuli avioni i eksplozije te je bio vidljiv stup dima, javljaju svjetske novinske agencije. Na jugu prijestolnice Venezuele, u blizini velike vojne baze, nestalo je struje.
Američki predsjednik Donald Trump potvrdio je da su Sjedinjene Države izvele “veliki napad” na Venezuelu. Dodao je je da je venezuelski predsjednik Nicolas Maduro zarobljen i odveden iz zemlje zajedno sa suprugom.
Venezuelskog predsjednika Nicolása Madura zarobili su rano jutros pripadnici Delta Forcea, glavne specijalne jedinice američke vojske, kazali su američki dužnosnici za CBS News. Delta Force, elitna jedinica koja spada pod američku vojsku, bila je odgovorna za misiju 2019. u kojoj je ubijen bivši vođa Islamske države Abu Bakr al-Baghdadi.
Pred sudom u New Yorku podignuta optužnica protiv Madura i njegove supruge
Američka državna odvjetnica Pam Bondi izjavila je da su protiv Nicolasa Madura i Cilie Flores podignute optužnice na Okružnom sudu za Južni okrug New Yorka.
Na društvenoj mreži X napisala je: “Uskoro će se suočiti s punom snagom američke pravde na američkom tlu, pred američkim sudovima.”
“U ime cijelog američkog Ministarstva pravosuđa želim zahvaliti predsjedniku Trumpu na hrabrosti da zatraži odgovornost u ime američkog naroda, kao i uputiti veliku zahvalu našoj hrabroj vojsci koja je provela nevjerojatnu i iznimno uspješnu misiju uhićenja ove dvoje navodnih međunarodnih narkotrgovaca”, dodala je.
Kolumbija šalje snage na granicu s Venezuelom
Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro ponovio je da njegova zemlja traži sastanak Vijeća sigurnosti UN-a.
Pišući na X-u, Petro je naveo da su snage poslane na granicu, ali i najavio da će dodatno osoblje biti raspoređeno u slučaju masovnog priljeva izbjeglica.
“Kolumbijsko veleposlanstvo u Venezueli aktivno je i odgovara na pozive za pomoć Kolumbijaca u Venezueli. Kao članovi Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, tražimo sazivanje vijeća”, naglasio je.
Petro je napomenuo kako “vlada Kolumbije odbacuje agresiju na suverenitet Venezuele i Latinske Amerike”.
Tko je Nicolas Maduro?
Maduro je rođen u radničkoj obitelji 23. studenog 1962. Otac mu je bio sindikalni vođa. Radio je kao vozač autobusa kada je vojni časnik Hugo Chavez vodio neuspjeli državni udar 1992.
Zauzimao se da se Chaveza pusti iz zatvora i bio je žestoki pristaša njegove ljevičarske agende. Nakon što je Chavez izabran za predsjednika 1998., Maduro je postao zastupnik u parlamentu, a kasnije predsjednik parlamenta i ministar vanjskih poslova.
Chavez ga je imenovao svojim nasljednikom i nakon njegove smrti Maduro tijesno pobjeđuje na predsjedničkim izborima 2013.
Uslijedio je gospodarski kolaps zemlje uz hiperinflaciju i nestašice osnovnih proizvoda. Optuživan je za namještanje izbora i kršenje ljudskih prava, uključujući nasilne obračune s prosvjednicima 2014. i 2017. kada su milijuni Venezuelanaca emigrirali u inozemstvo.
SAD je Madurovoj vladi uveo teške sankcije, optužujući ga za korupciju što je on uporno odbacivao. Na treći predsjednički mandat prisegnuo je u siječnju 2025. nakon izbora 2024. koje su oporba i međunarodni promatrači ocijenili nepoštenima. Tisuće ljudi koji su prosvjedovali nakon proglašenja izborne pobjede su zatočene.
Na represivni karakter Madurove vlade ukazala je i dodjela Nobelove nagrade za mir 2025. čelnici venezuelanske oporbe Mariji Corini Machado.
Svrgavanje Madura podsjeća na događaj iz 1989.
Najbliža povijesna usporedba bila bi uhićenje panamskog vođe Manuela Noriege, koje su također provele američke specijalne snage 1989. godine.
Obojica su neposredno prije zarobljavanja proglasila pobjedu na osporavanim izborima, obojicu su Sjedinjene Države optuživale za umiješanost u trgovinu drogom, a u oba slučaja prethodilo je značajno jačanje američke vojne prisutnosti.
Nagovorili ga da izađe iz veleposlanstva
No Noriegino uhićenje uslijedilo je nakon kratkog rata između dviju zemalja, u kojem su panamske snage brzo poražene. Noriega se potom sklonio u veleposlanstvo Vatikana, gdje je ostao 11 dana.
Na kraju je nagovoren da izađe nakon primjene “psihološkog ratovanja”, koje je uključivalo neprekidno puštanje glasne rock-glazbe, među ostalim pjesama bendova The Clash, Van Halen i U2. Nakon toga je prebačen u SAD, gdje je osuđen za kaznena djela povezana s drogom.
Desetljećima blizak saveznik Sjedinjenih Država, Noriega je pao u nemilost zbog bliskih veza s kolumbijskim kartelom droge iz Medellína. Tom malenom srednjoameričkom državom Noriega je vladao čvrstom rukom, a uspon u vojnoj karijeri počeo je kao sudionik u državnom udaru 11. listopada 1968. protiv predsjednika Arnulfa Ariasa.
Optuživali ga da je “sociopat” i “hladni diktator”
Novi vojni zapovjednik general Omar Torrijos imenovao ga je godinu dana poslije na čelo zloglasne obavještajne službe G2. Smatra se da je u to vrijeme bio unovačen kao suradnik američke Središnje obavještajne agencije (CIA), koja je tada bila vrlo prisutna kako bi nadzirala Panamski kanal.
Nakon smrti Torrijosa u misterioznoj avionskoj nesreći 1981., Noriega, kojemu su poslije pripisali odgovornost za nesreću, postao je moćan čovjek Paname. Godine 1983. bio je promaknut u generala, zapovijedao je nacionalnom gardom i de facto vladao zemljom u kojoj su se smjenjivali predsjednici daleko manje moćni od njega.
Tijekom tih godina živio je u raskošnoj rezidenciji s minijaturnim zoološkim vrtom, privatnim casinom i plesnom dvoranom. Optuživali su ga da je “sociopat” i “hladni diktator”, a Noriega je vladao represijom u zemlji, dok je novac prebacivao u Europu.
Preokret je nastupio 1987. kada su masovne manifestacije protiv korupcije i za više demokracije potresale Panamu. Američka vlada tada ga je napustila, a u veljači 1988. bio je optužen za trgovinu drogom u SAD-u. Nakon uhićenja odveden je u Miami i osuđen na 40 godina zatvora.
U američkom zatvoru proveo je 21 godinu te je u travnju 2010. bio izručen Francuskoj gdje je bio osuđen na sedam godina zatvora zbog pranja novca narkomafije iz Kolumbije u francuskim bankama. Umro je 2017. od tumora na mozgu u 83. godini života.
Istina.media
