BiH zastala na europskom putu

24.02.25. -
08:55

Bosnu i Hercegovinu sljedećeg mjeseca očekuje odluka Europskog vijeća o početku pregovora, odnosno organizaciji prve međuvladine konferencije između BiH i EU. Osam skupina preporuka, koje su preduvjet za taj korak, usvojene su prije točno godinu dana.

Analizirajući dosad učinjeno, lako se može zaključiti da je BiH zastala na europskom putu, budući da je i za dio mjera koje su ispunjene trebalo mnogo vremena.

Iako je BiH provela godine usklađujući mehanizam koordinacije, ključni koraci i dalje nisu poduzeti.

Još uvijek nije imenovan glavni pregovarač s EU, nije usvojen nacionalni program za europske integracije niti je imenovan nacionalni koordinator za instrumente pretpristupne pomoći, pišu Nezavisne novine.

To znači da je mehanizam koordinacije, u praktičnom smislu, mrtvo slovo na papiru, budući da se ne može provesti u pregovaračkom procesu. Europska komisija je u ožujku prošle godine navela da su svi ovi koraci u završnoj fazi ili u fazi konzultacija.

Dio preporuka koji se odnosi na integritet nositelja pravosudnih funkcija može se smatrati uvjetno ispunjenim, budući da su usvojene izmjene Zakona o VSTV-u koje se odnose na integritet, ali odjel za integritet još nije formiran.

Najizazovniji dio zahtjeva EU vjerojatno se odnosi na novi zakon o VSTV-u i zakon o sudovima, s posebnim naglaskom na sjedište prizivnog suda, koje još nije dogovoreno. I u ovom je dijelu Europska komisija u ožujku prošle godine izrazila optimizam, navodeći da su svi ti dokumenti u završnoj fazi.

Zakon o sukobu interesa je usvojen, ali njegova provedba ostaje problematična, s obzirom na to da komisija koja bi trebala utvrđivati sukob interesa, iako formirana krajem prošle godine, još nije počela s radom.

U sklopu preporuka za jačanje borbe protiv korupcije usvojen je Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, i to tek nakon što je BiH primila neizravnu prijetnju od Moneyvala. Također, usvojen je i Nacrt zakona o zaštiti osobnih podataka, koji se dugo čekao. Dodatno, usvojene su Strategija javne nabave i Strategija borbe protiv korupcije, operacionalizirana je suradnja s Europolom te su poduzete aktivnosti na zaključivanju sporazuma s Eurojustom i Frontexom. Sporazum s Frontexom privremeno se primjenjuje do zaključenja glavnog sporazuma, što se može smatrati djelomičnim ispunjavanjem obveza, dok sporazum s Eurojustom još nije ratificiran.

Usvojeni su Zakon o nadzoru granice i Zakon o strancima, a poboljšano je stanje u migrantskim centrima. EU traži usklađivanje viznog režima BiH s onim EU-a, kao dio obveza iz Sporazuma o viznoj liberalizaciji. Međutim, BiH i dalje održava bezvizni režim s Turskom, Kinom, Rusijom i nekoliko arapskih zemalja, što nije u skladu s tim sporazumom.

Usvojen je i Zakon o ombudsmanu za ljudska prava, što predstavlja jedan od posljednjih koraka u okviru preporuka koje se odnose na suzbijanje mučenja i zlostavljanja.

Posljednja skupina preporuka odnosi se na zaštitu medijskih sloboda i procesuiranje napada na novinare. Najvažniji segment ovih preporuka odnosi se na uspostavu kontaktnih točaka u tužiteljstvima i policijskim agencijama u slučaju sudskih postupaka protiv novinara, posebno u kontekstu kriminalizacije klevete uvedene u Republici Srpskoj. Po ovom zakonu još nisu pokrenuti sudski postupci.

Kako su naveli iz Direkcije za europske integracije BiH, potrebno je nastaviti aktivnosti u području migracija, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.

“Posebnu pozornost vlasti BiH morat će usmjeriti na pitanje slobode izražavanja i medija te zaštite novinara, budući da, prema ocjenama iz posljednjeg izvješća Europske komisije o BiH, u ovom području nije ostvaren napredak tijekom 2024. godine”, naveli su.