Bosna i Hercegovina suočava se s rizikom trajnog gubitka 373,9 od ukupno 976,6 milijuna eura koje su joj na raspolaganju kroz Plan rasta za Zapadni Balkan, ukoliko do kraja godine ne provede reforme iz područja jačanja vladavine prava, pravosuđa, sprječavanja i zaštite, na koje se obvezala u sklopu Reformske agende.
Dok iz EU stižu upozorenja da se rokovi više neće produžavati, BiH je već sankcionirana umanjenjem dostupnih sredstava za 10 % zbog kašnjenja, čime će 108 milijuna eura, umjesto u razvoj i infrastrukturne projekte u BiH, biti investirano negdje drugo, a daljnje odugovlačenje ne znači samo gubitak gotovo milijardu maraka, već i dodatno urušavanje kredibiliteta na europskom putu.
„Još prošli tjedan uputila sam pismo vlastima, upozoravajući da Bosna i Hercegovina riskira gubitak stotina milijuna eura ako se potrebne reforme ne provedu do prosinca 2026. godine“, naglasila je Marta Kos, europska povjerenica za proširenje, na otvaranju Prvog konzultacijskog foruma o provedbi Reformske agende u BiH (CONFRA BiH), koji je danas u Sarajevu organizirao Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH).
Ona je dodala da produženja ovog roka neće biti, uz upozorenje da bi „gotovo 50 posto sredstava (977 milijuna konvertibilnih maraka) moglo biti izgubljeno“, te je podsjetila da su zemlje regije pokrenule nužne reforme u upravljanju, javnoj upravi, privatnom sektoru, energetici, ljudskom kapitalu i vladavini prava, nakon čega su uslijedila obećana sredstva.
Za razliku od njih, Bosna i Hercegovina, gdje je javni fokus predugo bio na iznosu dostupnih sredstava, a ne na obvezama koje se moraju ispuniti, još uvijek nije potpisala i ratificirala sporazum o pristupanju Instrumentu za reforme i rast i sporazum o zajmu, koji su preduvjet za korištenje 976,6 milijuna eura.
Međutim, nepostupanje također nosi svoju cijenu. Naime, u odsutnosti reformi, Bosna i Hercegovina riskira da izgubi 373 milijuna eura iz sredstava dodijeljenih u okviru Plana rasta, uz dodatnih 108 milijuna eura koje je izgubila prošle godine.
„Reforme predviđene Reformskom agendom predstavljaju obrazac za ekonomsku transformaciju ove zemlje – transformaciju koja će joj pomoći da iskoristi svoj značajan ekonomski potencijal. Ova zemlja ima kvalificirano stanovništvo, bogatu industrijsku tradiciju i geografski je smještena u srcu Europe, u blizini jedinstvenog tržišta Europske unije“, izjavio je Luigi Soreca, šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini, dodavši da se te prednosti ne koriste u dovoljnoj mjeri.
„Obrazovni sustav zahtijeva hitnu reformu. Velik dio industrije u Bosni i Hercegovini oslanja se na zastarjele tehnologije i potrebno ga je modernizirati, uključujući i iskorištavanje mogućnosti koje nudi tranzicija prema čistoj energiji. Iako je Bosna i Hercegovina geografski blizu jedinstvenog tržišta Europske unije, i dalje postoje prepreke za pristup tom tržištu. Reforme iz Reformske agende pomažu u uklanjanju tih prepreka i približavaju ovu zemlju ostvarivanju koristi od članstva u Europskoj uniji“, dodao je Soreca.
Sudionici Foruma naglasili su da navedena sredstva iz Plana rasta nisu nagrada za deklarativnu opredijeljenost europskom putu, već podrška državama koje pokažu političku volju i kapacitete da provedu reforme. Zbog toga BiH mora imenovati nacionalnog koordinatora, uspostaviti tajništvo, odbor za praćenje i kontaktne točke za svaki reformski korak, kako bi se jasno znalo tko je odgovoran za provedbu, praćenje i izvještavanje.
Pored toga, naglašeno je, proces provedbe mora biti otvoreniji prema javnosti, što znači da vlasti moraju objaviti Reformsku agendu na službenim jezicima BiH zajedno s popisom infrastrukturnih projekata koji bi se financirali iz Plana rasta, kako bi građani znali što je država obećala i gdje planira usmjeriti dostupna sredstva.
„Plan rasta je test odgovornosti institucija, a ne samo financijska prilika. Ako vlasti u BiH nisu spremne provesti reforme koje su same preuzele, onda problem nije samo u izgubljenim sredstvima, već u poruci koju politički predstavnici šalju EU i građanima. Odnos prema Planu rasta danas pokazuje stvarni odnos prema europskom putu BiH“, izjavila je Ivana Korajlić, izvršna direktorica TI BiH.
TI BiH upozorava da se pri uspostavljanju institucionalnog okvira moraju iskoristiti naučene lekcije iz desetljeća postojanja nefunkcionalnog mehanizma koordinacije. Kroz novi sustav nužno je definirati jasne odgovornosti, rokove i mehanizme za prevladavanje blokada, kako se provedba Reformske agende ne bi pretvorila u još jedan zarobljen proces.
U rad odbora za praćenje potrebno je uključiti i druge relevantne aktere kroz transparentan proces i jasne kriterije, zasnovane na ekspertizi, iskustvu i dokazanim rezultatima. Samo tako proces praćenja i izvještavanja može biti kvalitetniji, otvoreniji i usmjeren na stvarne rezultate.
Nastavak kašnjenja i političkih blokada ne znači samo gubitak dostupnih sredstava. On izravno šteti kredibilitetu BiH pred Europskom unijom i državama članicama te smanjuje šanse da zemlja u skorijem razdoblju napravi ozbiljan iskorak prema otvaranju pregovora. Zato TI BiH poziva vlasti da proces provedbe Reformske agende otvore prema civilnom društvu i da CONFRA BiH koriste kao prostor za redovan dijalog, praćenje napretka i razmatranje prepreka u ispunjavanju preuzetih obveza.
