Pred nama su blagdani, vrijeme kada bi domovi trebali biti ispunjeni toplinom, zajedništvom i bogatom trpezom. No, za mnoge građane Bosne i Hercegovine, stvarnost je mnogo drugačija. Porast cijena osnovnih namirnica, posebno mesa, učinio je i najsvečanije vrijeme u godini obojeno brigom i neizvjesnošću.
Piše: Irma Leto Nametak
Meso, kao nezaobilazan dio blagdanske trpeze, postaje luksuz koji sve manje ljudi može priuštiti. Prema podacima iz prosinca 2024. godine, kilogram mljevenog mesa košta 15,45 KM, dok cijena janjetine dostiže čak 30 KM po kilogramu. Cijene su u porastu već neko vrijeme.
„Ne može više pod kožu“
“Radim u državnoj firmi, a suprug u privatnoj, i generalno možemo reći da smo zadovoljni jer znamo da uvijek može biti gore. Ipak, na kraju mjeseca shvatimo da, bez podrške naših roditelja i rodbine – koji često uskoče da finansijski pomognu i samoinicijativno obezbijede ono što je potrebno za djecu – realno ne bismo mogli spojiti kraj s krajem. Općenito, standardi su nam top, EU standardi (ironična sam, naravno). Ne može više pod kožu – infrastruktura nam je trula od korupcije. Mi, obični smrtnici, plaćamo danak tome. Samo znam da nikom od političara do nas nije stalo. Koliko vidim opcije za dugotrajna rješenja postoje, ali niko ne haje“, kaže za Istinu Amra Ljevo, majka četvero djece.
Kaže da ne zna kako ljudi uopće preživljavaju s ovim standardima, a pita se imaju li uopće razloga za slavlje, a upozorava i na blještavi doček Nove godine na koji se izdvajaju pozamašna sredstva.
„Većinski dio stanovništva brine kako će obezbijediti osnovne stvari za svoju porodicu, kako će platiti račune i prehraniti djecu. Apsurdno je da se toliki novac ulaže u kratkotrajni glamur i zabavu, dok su stvarni problemi ljudi gurnuti pod tepih. Na kraju se stiče utisak da je prioritet onima na vlasti da prikažu sjajnu sliku prema vani, dok običan čovjek ostaje zaboravljen, boreći se za preživljavanje iz dana u dan”, ističe Ljevo.
Sve više građana kupuje meso na grame ili isključivo za posebne prilike. Podaci dodatno pokazuju da su cijene crvenog mesa u posljednje tri godine porasle za 120 posto.
Poskupjele su i ostale osnovne namirnice. Kilogram kruha, koji je u 2022. godini koštao 3,03 KM, danas u prosjeku iznosi 3,83 KM, dok je litar mlijeka porastao sa 1,80 KM na preko 2 KM. Sindikalna potrošačka košarica za četveročlanu obitelj u studenom 2024. godine iznosila je 3.107,50 KM.
Građani nemoćni
“Iz dana u dan gledamo kako cijene osnovnih životnih namirnica poskupljuju i u potpunosti smo nemoćni. Nekome je to sasvim uredu, dok s druge strane gledamo kako se ljudi jedva snalaze da prežive mjesec. Nama mlađima je, ipak, nekako lakše jer imamo mogućnost da radimo više i priuštimo sve ono što nam je potrebno. Međutim, penzioneri i radnici sa minimalnim, pa čak i prosječnim mjesečnim primanjima jedva preživljavaju. Dokaz tome je sve veći broj humanitarnih udruženja, javnih kuhinja i ljudi koji su primorani na njihovu pomoć. Ne znam kako ljudi uopšte žive, a kamo li kako pronalaze način da slave bilo šta u ovakvoj situaciji”, kaže Doris Tojaga.
Također je stajališta da dok narod jede u javnim kuhinjama nema mjesta za ulaganje u novogodišnje proslave.
“Kome i kakvu sliku time žele poslati, zaista mi nije jasno. Jadni ljudi. Žalosno”, zaključila je Tojaga.
I ovdje nije kraj.
Stručnjaci upozoravaju da će trend rasta cijena hrane vjerojatno potrajati. Posljedice klimatskih promjena, loših prinosa i ovisnosti o uvozu dodatno utječu na tržište. Blagdani u Bosni i Hercegovini postaju luksuz, dok stvarnost sve većeg broja građana ostaje sumorna i puna odricanja. S druge strane državna vlast sustavno se ovim problemom ne bavi.
