Anica Ramić, medicinska radnica iz Trebinja, provela je veliki dio svog radnog vijeka u Domu zdravlja u Trebinju. Međutim, njena profesionalna karijera postala je mnogo izazovnija kad je otkrila koruptivne radnje u zdravstvenom sustavu. Nakon što je skrenula pozornost na te nepravilnosti, Anica je ubrzo postala žrtva mobbinga. Kako sama navodi, sve je počelo kad je radila na poziciji načelnice Centra za mentalno zdravlje.
Piše: Maja Kristić/Istina.media
“Šta se desi kad prijaviš korupciju? Desi se mobbing. Kada je došao novi direktor, primijetila sam neke nepravilnosti. Mislila sam da ću uspjeti to korigirati, da kažem da to nije u redu, da se ne bi trebalo tako raditi. Međutim, moj dobronamjerni savjet pretvorio se u to da sam radila sebi na štetu, a ne za dobrobit kuće. Kako bi me kaznio zbog prijave korupcije, kriminalnih radnji od strane tadašnjeg direktora automatski je uslijedio premještaj“, kaže Anica, prisjećajući se trenutaka kada su joj prijetili, omalovažavali je i degradirali s pozicije.
Prijava korupcije dovela do premještaja i smanjenja plaće
“S mjesta načelnika Centra, nakon pet godina edukacije i završenog Fakulteta za zdravstveni menadžment, vraćena sam na mjesto medicinske sestre s višom stručnom spremom i smanjenom plaćom. Uslijedile su četiri paklene godine u kojima su bivši direktor, bivši gradonačelnik Trebinja, suci, tužitelji uradili sve da me uklone s pozicije načelnice Centra za mentalno zdravlje, degradiraju i mobingiraju. Četiri godine sam bila na sudu, ali sam uspjela smijeniti direktora i vratiti se kao načelnica Službe za kvalitetu u Domu zdravlja Trebinje“, navodi. Nakon što je smijenila direktora, bila je svjesna da je to tek početak borbe. Ova borba je postala njena životna misija, a njezin moralni pobjednički duh prepoznali su mnogi.
“Svi kažu da sam borac za ljudska prava, i borbu protiv korupcije u zdravstvu. Uspjela sam, a sada i drugi ljudi imaju nadu da će se stvari promijeniti,” kaže Ramić.
“Moja borba nije bila bezuspješna, ja sam uspjela nešto ostvariti, nešto što nitko nije mogao vjerovati da će se dogoditi, da u jednom malom Trebinju bude smijenjen direktor i da se još pokrene priča o korupciji i kriminalu“, dodaje Anica. Osnivanjem Udruženja građana “Stop mobbing” Anica je postala simbol borbe protiv uznemiravanja na radnom mjestu.
Istraživanje o uznemiravanju na radnom mjestu
Strah od gubitka posla glavni razlog zbog kojeg mnogi radnici u našoj zemlji šute i trpe nasilje. Prema nedavnom istraživanju Udruženja “Stop Mobbing” rezultati su zabrinjavajući. Podaci istraživanja pokazali su da čak 72 % žena u Federaciji BiH trpi uznemiravanje na radnom mjestu, dok je u Republici Srpskoj taj broj nešto manji, ali još uvijek zabrinjavajućih 57 %.
“Žene na radnim mjestima suočavaju se s psihološkim, verbalnim i fizičkim oblicima uznemiravanja, a često nemaju zakonsku zaštitu. To mora prestati”, ističe Anica.
Federacija jedina od rijetkih u regiji bez zakona o zaštiti od uznemiravanja na radnom mjestu Jedan od glavnih ciljeva ovog Udruženja je usvajanje Zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu u Federaciji BiH, što bi ženama kao i muškarcima dalo polaznu, zakonom zagarantiranu osnovu, da se zaštite od uznemiravanja na radnom mjestu. Za razliku od Republike Srpske, koja je ovaj zakon usvojila 2021. godine, Federacija BiH još uvijek nema donesen zakon. U Udruženju se pitaju: Ako zakon o zaštiti od mobbinga postoji u RS-u i svim susjednim zemljama u regiji, kao i u svim europskim državama, zašto jedino Federacija BiH još uvijek nema takav zakon? Ovaj problem, zahtijeva hitno djelovanje, kako bi se spriječili dalji slučajevi uznemiravanja na radnim mjestima, poručuju iz Udruge. Nacrt zakona dostavili su nadležnom ministarstvu.
“Mi se trudimo kroz razne zagovaračke sastanke s političarima i zakonodavcima, uključujući Federalnog ministra rada i socijalne politike Adnana Delića, da se iznese prijedlog koji bi ženama i muškarcima na radnim mjestima omogućio zakonsku zaštitu od mobbinga.”
Iako postoje prijedlozi da se ovaj zakon inkorporira u postojeći Zakon o radu, Udruženje insistira na tome da se donese zaseban zakon kako bi se ovom problemu posvetila veća pažnja.
Što bi usvajanje Zakona o zaštiti od uznemiravanja donijelo
Ovaj zakon propisuje da uznemiravanje na radnom mjestu obuhvaća radnje koje mogu nanijeti štetu fizičkog, psihičkog ili seksualnog karaktera, te ugroziti dostojanstvo i ugled radnika. Zakon omogućava radnicima da prijave vulgarne komentare, neopravdano isključivanje iz radnih procesa, namjerno davanje pogrešnih informacija kao i neosnovano preopterećivanje radnika radnim zadacima. Ovaj Zakon štiti direktno i položaj žene jer se u njegovom tekstu navodi i da se uznemiravanjem na radu smatra prikupljanje podataka o obiteljskom i bračnom statusu, o planiranju obitelji te druge radnje koje koje ugrožavaju njihov osobni i profesionalni integritet.
U RS-u žene ne znaju da imaju pravnu zaštitu
70% žena u Federaciji priznaje da su nesigurne u vezi s prijavom uznemiravanja, a gotovo polovina žena u RS-u nije ni svjesna da postoji zakon koji ih štiti, unatoč njegovom usvajanju. Čak 59% žena u RS-u ne zna kome se može obratiti za pomoć, jer zakon nikada nije promoviran, što stvara apsurdnu situaciju.
Nakon prijave mobbinga – veće maltretiranje: Promjene su moguće, ali sporo
Prema istraživanju, većina žena u BiH smatra da ne postoji efikasan mehanizam zaštite od mobbinga na radnom mjestu, a mnoge koje su prijavile uznemiravanje tvrde da su doživjele još veće maltretiranje. Institucije često ne reagiraju na njihove prijave ili tvrde da nisu nadležne.
U anketama istraživanja žene su navele da je nasilje bilo prisutno u prisustvu drugih, ali rijetko tko je reagirao. Nedostatak solidarnosti i strah od gubitka radnog mjesta sprječavaju kolege da zaštite svoje radne kolegice. Zarobljene između toksične radne atmosfere i nedostatka opcija na tržištu rada, smatraju da se nalaze u bezizlaznoj situaciji.
Međutim, primjer Anice pokazuje da se stvari mogu mijenjati. Njezina borba, koja je uključivala i pravne bitke, dovela je do značajnih pomaka, kao i do osnivanja Udruženja “Stop mobbing”, koje danas pruža podršku žrtvama. Predstavnici Udruženja apeliraju da žene ne donose ishitrene odluke o otkazu, već da potraže besplatan pravni savjet u ovom Udruženju. Ističu kako je pravni savjetnik s kojim surađuju pomogao brojnim ženama koje su se odlučile prijaviti zlostavljanje, pružajući im stručnu pomoć u pisanju žalbi, dopisa i savjetovanju o daljim koracima.
