Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim demografskim kolapsom. Prema procjenama, više od polovine građana živi izvan zemlje, a broj stanovnika opada alarmantnim tempom.
Istodobno, najviše iseljavaju mladi i radno sposobni, dok općine u ruralnim krajevima ostaju gotovo prazne. Institucionalni odgovor na ovu krizu je minimalan, a stručnjaci upozoravaju da će, bez hitnih politika, zemlja izgubiti svoj najvažniji resurs – ljude, piše N1.
Koliko nas zapravo ima?
Bosna i Hercegovina prema posljednjem popisu iz 2013. godine ima oko 3,5 milijuna stanovnika. Ipak, taj podatak danas je više referenca nego realnost.
“U proteklih deset i više godina imamo dvije negativne tendencije: negativne demografske trendove i neto negativan migracijski bilans. Neosporno je da je došlo do smanjenja broja stanovnika”, naglasio je ekonomist i profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, Adnan Efendić.
Alarmantni podaci: Gotovo 95 posto općina i gradova bilježi negativan prirodni priraštaj
Prema istraživanjima, BiH je u razdoblju od 2011. do 2019. izgubila više od 400.000 stanovnika, što predstavlja pad od oko 13 %.
“To nas dovodi do procjene da BiH danas ima oko tri milijuna stanovnika”, istaknuo je profesor Efendić.
Dijaspora veća od domaćeg stanovništva
“Više od 50 % stanovništva BiH danas živi izvan granica zemlje. To čini jednu od najvećih dijaspora u svijetu”, kazao je profesor. Iako precizni podaci nedostaju, jasno je da broj onih koji su napustili BiH nadmašuje mogućnosti koje zemlja ima da ih zadrži ili vrati.
Efendić ističe da je najveći broj emigranata u dobi od 15 do 30 godina, dakle najproduktivniji i najpotentniji dio populacije.
“Zabilježili smo i odlazak visokoobrazovanih, ali i stručne radne snage. To više nije samo brain drain, to je odljev kompletnog ljudskog kapitala”, upozorava.
Ovi trendovi značajno su poremetili strukturu tržišta rada, povećali broj umirovljenika i dodatno ugrozili stabilnost socijalnog sustava.
Tko nas napušta, a tko se vraća?
Jedan od rijetko analiziranih aspekata su povratnici – ljudi koji su proveli godine u inozemstvu, a sada se vraćaju u BiH.
“U istraživanju iz 2015. godine, oko 10 % populacije čine povratnici. To je između 350.000 i 400.000 ljudi”, naveo je profesor.
Među njima ima mnogo poduzetnika koji su iskoristili znanja i iskustva iz inozemstva kako bi pokrenuli biznise u BiH. Međutim, njihov status u zemlji nije institucionalno prepoznat.
“Ne postoje politike koje bi stimulirale povratnike. Oni su nevidljiva kategorija”, upozorio je Efendić.
Politička nestabilnost kao ključni “push faktor”
Iako ekonomski faktori svakako imaju ulogu, istraživanja pokazuju da je politička nestabilnost jedan od glavnih razloga zbog kojih ljudi napuštaju BiH.
“Politička nestabilnost generira osjećaj nesigurnosti. To je ključni faktor za odluke o emigraciji”, kazao je Efendić.
Općine pred nestajanjem?
Mnoge male općine, posebno one nastale nakon Daytonskog sporazuma, već sada imaju samo nekoliko stotina stanovnika. Efendić upozorava:
“Imamo općine koje realno nemaju budućnost bez hitnih demografskih i migracijskih mjera.”
Interna migracija dodatno pogoršava situaciju, jer se stanovništvo seli prema urbanim centrima, dok ruralna područja ostaju prazna.
Dodaje da iseljavanje nosi ogroman ekonomski teret za državu.
“Svaki čovjek je ljudski kapital. Odlazak mladih i obrazovanih znači gubitak kompletnih lanaca vrijednosti: od poreza, doprinosa, potrošnje…”, objasnio je Efendić.
Dijaspora kao razvojna šansa – neiskorišten potencijal
Iako dijaspora šalje znatne doznake, BiH je nije institucionalno prepoznala kao razvojni resurs.
“Trebamo ozbiljnu institucionalnu strategiju za uključivanje dijaspore: ljudski, financijski, društveni kapital – sve to stoji na raspolaganju”, poručuje Efendić.
Ključne mjere za zaustavljanje demografskog pada
Profesor Efendić izdvojio je tri najhitnije politike koje bi BiH trebala provesti:
- Pronatalitetne mjere – poticaji za rađanje i podrška mladim obiteljima
- Smanjenje “push faktora” – borba protiv političke nestabilnosti i nesigurnosti
- Aktivne migracijske politike – stimulacija povrataka i integracija povratnika
Bez ozbiljne strategije, upozorava profesor, BiH bi mogla ostati bez najvrjednijeg resursa – ljudi.
