Prema prognozama meteorologa, ljeto u Bosni i Hercegovini bit će obilježeno ekstremnim vrućinama i dugotrajnim sušnim razdobljima, uz temperature koje će često prelaziti 35 °C. Cijeli Balkan, prema dugoročnim kartama, ponovno je u „crvenom“, a to su uvjeti koji gotovo svake godine znače isto: povećan broj šumskih požara, dim nad brdima i vatrogasci koji djeluju na granici mogućnosti.
No, problem nije samo u vremenu. Problem je što se isti scenarij ponavlja svake godine.
Prema satelitskim podacima EFFIS/Copernicus, Bosna i Hercegovina je od 2008. do 2024. godine u šumskim požarima izgubila gotovo 580.000 hektara vegetacije, odnosno približno 5.737,3 četvorna kilometra.
To je oko 11,2 % teritorija države, što je površina približno jednaka zbroju teritorija Tuzlanske i Srednjobosanske županije, piše Buka.
Najteža godina u promatranom razdoblju bila je 2020., kada je u BiH izgorjelo oko 100.000 hektara šumske i druge vegetacije.
Treba napomenuti da EFFIS ne bilježi sve manje požare, pa je stvarni opseg opožarene površine vjerojatno znatno veći.
Unatoč tim podacima, Bosna i Hercegovina i dalje svake godine ulazi u sezonu požara nespremna. Nema kanadera, zrakoplova Air Tractor ni dovoljno namjenskih helikoptera za gašenje požara – ostaje samo nada da će kiša ili susjedne letjelice doći u pomoć.
Ove godine te „susjedne letjelice“ ponovno su stacionirane u Mostaru. Riječ je o dvama zrakoplovima Air Tractor iz Hrvatske koje BiH angažira sezonski, kroz ugovor s privatnim operaterom.
Oni mogu brzo zahvatiti vodu i djelovati u ranoj fazi požara. No, to je privremeno rješenje koje ne mijenja osnovnu činjenicu: Bosna i Hercegovina nema vlastitu i stalnu zračnu flotu za gašenje požara.
O toj se floti govori već desetljećima.
Kronologija nerealiziranih planova
Na državnoj razini godinama se govori o modernizaciji Oružanih snaga BiH i nabavi helikoptera koji bi mogli služiti i za gašenje požara. Ali, čak i ako stignu, to neće biti specijalizirano vatrogasno zrakoplovstvo kakvo imaju razvijene zemlje.
Ni na razini entiteta situacija nije puno bolja, posebice u Federaciji BiH, gdje priču o nabavi letjelica slušamo više od deset godina. U proračunima su se pojavljivali iznosi i do 30 milijuna KM, ali realizacije nije bilo. Podsjetimo, Vlada Federacije BiH 2021. je godine usvojila informaciju o nabavi letjelica, ali je novac preusmjeren na druge potrebe. Dvije godine poslije, 2023., planirano je tri i pol milijuna KM za unajmljivanje letjelica te četiri milijuna za rekonstrukciju hangara. Ni to nije realizirano, a sredstva su povučena rebalansom proračuna.
Predsjednik Vlade FBiH Nermin Nikšić tada je obranu modela unajmljivanja objasnio riječima da je kupnja preskupa i kadrovski nestabilna, jer piloti odlaze ako nađu bolje uvjete.
U Republici Srpskoj, paralelno, postoje planovi jačanja flote i sustava ranog upozoravanja, ali i dalje nema kanadera ni letjelica Air Tractor.
Uprava za zrakoplovstvo MUP-a RS trenutačno raspolaže sa šest helikoptera, a u planu je nabava još dva, u vrijednosti od 14,6 milijuna KM. Ti bi se helikopteri, osim za transport i medicinsku evakuaciju, trebali koristiti i za gašenje požara.
Sustav koji ne postoji
Komentirajući za BUKU trenutačni sustav zaštite od šumskih požara, Anes Podić, predsjednik Udruge „Eko akcija“, kaže da on u praksi ne funkcionira ni na jednoj razini. „Kada se dogodi šumski požar, odgovor na njega i dalje je čista improvizacija“, kaže Podić, ilustrativno navodeći primjer susjedne Hrvatske, koja posjeduje pet kanadera od kojih svaki može izbaciti 6 tona vode, dok naši mali helikopteri mogu izbaciti samo po tonu vode: „Angažiranje dva zrakoplova Air Tractor iz Hrvatske, iako korisno i dobrodošlo, ostaje samo privremena mjera koja ne rješava osnovni problem, a to je nepostojanje funkcionalnog i jedinstvenog sustava zaštite od požara u Bosni i Hercegovini.“
Dodatno, sustav zaštite šuma opterećen je različitim entitetskim rješenjima. Republika Srpska ima zakon o šumama, dok Federacija BiH već godinama nema važeći zakon u tom području, što, pojašnjava naš sugovornik, dodatno produbljuje neujednačen pristup upravljanju šumskim područjima i njihovoj zaštiti.
Studija koja je sve rekla i ostala neiskorištena
Podić podsjeća da su još prije više od desetljeća izrađene sveobuhvatna analiza i studija „Gašenje šumskih požara u BiH“, u kojoj su jasno definirane slabosti sustava i dane konkretne preporuke za njegovo unaprjeđenje. Ipak, kako navodi, većina je tih preporuka ostala neprovedena, dok se sustav u suštini nije mijenjao.
Posebna pozornost u studiji posvećena je i prevenciji, koja je ocijenjena kao nedovoljno razvijena i nesustavno provođena, iako predstavlja ključni element u smanjenju rizika i razmjera požara. U tom kontekstu studija zaključuje da postojeći sustav ne omogućava pravodoban, koordiniran i učinkovit odgovor na velike šumske požare te da je nužno uspostaviti jedinstven operativni i zapovjedni sustav, standardizirati procedure, ojačati institucionalnu koordinaciju, modernizirati tehničke i ljudske kapacitete te razviti stabilne zračne resurse.
I tako Bosna i Hercegovina ulazi u još jednu sezonu požara s istim slabostima. Sa sustavom koji se oslanja na improvizaciju. Na privremena rješenja. I na reakciju koja dolazi prekasno.
Istina.media
