Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković najavio je 7. rujna da će iz Veleposlanstva BiH u Srbiji biti povučeno gotovo cjelokupno diplomatsko osoblje, kao odgovor na postupke dužnosnika Srbije nakon smrti i pogreba osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
Konaković je rekao da u Beogradu mogu ostati samo veleposlanik i konzul, jer o njihovom imenovanju i eventualnom opozivu odlučuje Predsjedništvo BiH, dok će ostalo osoblje biti povučeno. Konzularni poslovi trebali bi biti prebačeni na veleposlanstva BiH u Zagrebu i Podgorici.
Odluku je obrazložio događanjima u Srbiji nakon Mladićeve smrti, uključujući pogreb, komemoraciju i poruke koje su se pojavile u javnosti, prenosi Slobodnaevropa.
“Da mogu, odmah danas bih prekinuo diplomatske odnose sa Srbijom. Ono što mogu, radit ću na tome da odnose smanjim na najmanje moguće”, poručio je Konaković.
Konaković je rekao da ga “nije iznenadila” prisutnost dužnosnika Republike Srpske na pogrebu Ratka Mladića u Beogradu, najavivši da će tražiti sankcije “na svim adresama” za pojedince koji su nazočili tom događaju, uključujući i članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović.
Šef bh. diplomacije ocijenio je da je “posljednji alarm za uzbunu” bila poruka “Pravac Potočari” istaknuta na utakmici Crvene zvezde, navodeći da takvi događaji predstavljaju nastavak veličanja ratnih zločina i njihovih počinitelja.
Tijekom derbija Crvene zvezde i Partizana 6. rujna, navijači na sjevernoj tribini stadiona Rajko Mitić istaknuli su veliku sliku Ratka Mladića uz natpis: “Pravac Potočari”.
Njegova slika ostala je izložena na sjevernoj tribini tijekom cijele utakmice.
Konaković je najavio i diplomatsku ofenzivu prema Europskoj uniji i drugim međunarodnim partnerima, uključujući slanje više nota i pisama kojima će, kako je rekao, tražiti jasnu reakciju na odnos Srbije prema osuđenim ratnim zločinima.
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina više neće pasivno odgovarati na pokušaje revizije činjenica o ratnim zločinima, te će diplomatskim kanalima intenzivnije predstavljati, kako je naveo, istinu o događajima iz proteklog rata.
Tko je iz BiH otišao na ispraćaj Mladića?
Posmrtnom ispraćaju ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu nazočili su najviši dužnosnici bh. entiteta Republika Srpska – članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović, entitetski predsjednik i premijer Siniša Karan i Savo Minić, Nenad Stevandić, predsjednik Skupštine RS, te više ministara entitetske vlade.
Počast Mladiću odali su i Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata, gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković, te predstavnici oporbene Srpske demokratske stranke Branko Blanuša i Marinko Božović.
Međunarodna upozorenja zbog veličanja Mladića
Iz Izaslanstva EU-a u BiH upozoreno je 7. rujna kako je “bilo kakvo veličanje ratnih zločinaca, negiranje genocida i revizionizam u suprotnosti s najosnovnijim europskim vrijednostima i za njih nema mjesta ni u EU ni u zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU”.
Na pogreb uz vojne i državne počasti prethodno su reagirali američki senatori Jeanne Shaheen, Chuck Grassley i Keith Self, koji su pozvali vlasti u Srbiji i Republici Srpskoj da se ograde od ceremonije.
“Ratko Mladić bio je ratni zločinac i arhitekt genocida u Srebrenici, u kojem je ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka“, naveli su senatori u zajedničkoj izjavi, upozoravajući da bi veličanje njegove smrti predstavljalo skrnavljenje sjećanja na žrtve i test spremnosti Srbije i Republike Srpske da raskinu s nasljeđem ratnih zločina.
Europska povjerenica za proširenje Marta Kos otkazala je prethodno planirani posjet Srbiji, ocijenivši da je veličanje osobe osuđene za ratne zločine i genocid u Bosni i Hercegovini nespojivo s vrijednostima na kojima počiva europski put.
Bivši zapovjednik Vojske Republike Srpske (RS) Ratko Mladić, kojeg je Haški sud osudio za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, pokopan je u Beogradu u ponedjeljak, 7. rujna, uz najavljene vojne i državne počasti.
Mladiću je u subotu, 5. rujna, u Domu Vojske Srbije u Beogradu održana komemoracija, uz nazočnost, između ostalih, ministra pravosuđa Srbije Nenada Vujića i predsjednika RS Siniše Karana.
Inače, u danima nakon Mladićeve smrti, u pojedinim gradovima u Srbiji i bh. entitetu Republika Srpska održani su skupovi u znak sjećanja na njega, a najveći skup održan je u Banjoj Luci 1. rujna.
Također, u narativima beogradskih i banjolučkih medija, Mladić je prikazan kao žrtva Suda, koji ga nije htio pustiti na liječenje u Srbiju, dok se njegova presuda i žrtve gotovo ni ne spominju.
Za što je osuđen Ratko Mladić?
Bivši general Vojske Republike Srpske Ratko Mladić pred sudom u Haagu osuđen je na doživotni zatvor nakon što je proglašen krivim za genocid u Srebrenici, progon i prisilno premještanje stanovništva, teroriziranje civila tijekom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda za taoce.
Mladić je 2021. godine osuđen po 10 od 11 točaka optužnice za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Haški sud utvrdio je da je Mladić kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN-a, u ljeto 1995. godine.
Mladić je proglašen krivim za sveobuhvatni udruženi zločinački pothvat zbog trajnog uklanjanja bosanskih muslimana i Hrvata, putem kaznenih djela progona, istrebljenja, ubojstava, prisilnog premještanja kao nehumanog djela i deportacije.
Bivši zapovjednik Vojske Republike Srpske proglašen je krivim za udruženi zločinački pothvat u Sarajevu, zbog širenja terora među civilnim stanovništvom, snajperskog djelovanja i granatiranja, ubijanja, teroriziranja i protupravnih napada na civile.
Također je proglašen krivim za udruženi zločinački pothvat u vezi s uzimanjem talaca zbog zarobljavanja pripadnika UN-a i njihova zatočavanja na strateškim vojnim lokacijama u namjeri da se spriječe novi zračni napadi NATO-a na vojne ciljeve bosanskih Srba.
Oslobođen je optužbe za genocid u šest bosanskohercegovačkih općina tijekom 1992. godine – Prijedoru, Sanskom Mostu, Ključu, Kotor Varoši, Foči i Vlasenici.
Istina.media
