Prosječna mjesečna neto plaća u BiH u srpnju iznosila je 1.601 KM i u odnosu na isti mjesec prošle godine viša je za 14,8 posto.
Slabije plaćeni
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, najniža primanja imaju zaposleni u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (1.142 KM), građevinarstvu (1.264 KM) i trgovini (1.313 KM). Najveće prosječne plaće ostvaruju zaposleni u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti (2.110 KM), financijskom sektoru i osiguranju (2.149 KM) te u sektoru informacija i komunikacija (2.187 KM).
I dalje zabrinjava činjenica da su radnici u realnom sektoru, ali i obrazovanju (1.572 KM), značajno slabije plaćeni u odnosu na brojnu administraciju, gdje prosječna plaća u javnoj upravi iznosi 1.972 KM.
– Stalno ističem da imamo skupu državu jer na državnu upravu trošimo oko 20 posto BDP-a. Ogromnu masu novca trošimo, a država nam to ne vraća kroz efektivan i kvalitetan rad. Takvom smo je napravili. Djelomično je za to kriv i Daytonski sporazum, ali mislim da je riječ i o našem mentalitetu – kada se „dohvatimo“ javnog sektora, pretjerano zapošljavamo. Imamo višak službenika, a informatika bi mnoge procese mogla rasteretiti – kaže profesor ekonomije Željko Rička.
Tema javnosti
S druge strane, dodaje, neefikasnost je prisutna i u strukturama koje moraju postojati. Zbog toga je broj razina vlasti, vlada, ministarstava i parlamenata, kao i broj direktora, tajnica i službenih automobila, često tema u javnosti.
Posebno dok svjedočimo opstrukcijama, neradu, političkim igrokazima i ignoriranju čak i prilika da dobijemo podršku EU za reforme koje moramo provesti, piše Avaz.
Broj stanovnika
– Za ovako malu državu, s ovako malim brojem stanovnika, to je zaista previše. Objektivno, država je neracionalna, a za visok prosjek plaća koriste se političke pozicije – jer oni koji odlučuju sami sebi određuju primanja. Oni koji plaće zarađuju na tržištu to si ne mogu priuštiti. Da ne govorimo o opstrukcijama kojima svjedočimo, zbog kojih se pitamo zašto svaki mjesec izdvajamo novac ako se ništa ne radi. Sve to utječe na smanjenje BDP-a, a nismo ni svjesni gdje ćemo biti za godinu dana. To više nitko ne može procijeniti – ističe Rička.
Istina.media
