Neformalna grupa građana „Zaustavimo nezakonite izmjene Prostornog plana Grada Mostara“ (naselja Gubavica, Miljkovići, Kozice, Prigrađani, Pijesci, Međine) upozorava da se već gotovo dva desetljeća u Bosni i Hercegovini krši Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom. Ovim zakonom izričito se propisuje kako isključivo institucije države BiH imaju pravo raspolagati šumama, šumskim i poljoprivrednim zemljištem, a ne entiteti, županije ni općine.
Ova zabrana dodatno je potvrđena višestrukim presudama Ustavnog suda BiH, mišljenjem Ureda visokog predstavnika (OHR), kao i Zaključkom Vlade Federacije BiH od 15. studenoga 2023. godine, kojim se izričito zabranjuje bilo kakva promjena namjene državnog zemljišta dok se ne donese zakon na razini države. Ipak, kako navodi Neformalna grupa građana, sve to u praksi ostaje mrtvo slovo na papiru.
Tužbe, ali i nove dozvole
Unatoč važećim zakonima i odlukama najviših državnih institucija, županije i jedinice lokalne samouprave samovoljno upravljaju državnom imovinom, raspolažu zemljištem i izdaju koncesije – često na rok od 30 i više godina. Posebno su učestale koncesije za solarne elektrane, vjetroparkove i rudarska postrojenja, koje se dodjeljuju bez ikakve suglasnosti institucija države BiH.
Ustavni sud BiH donosi obvezujuće presude, a Pravobraniteljstvo BiH pokreće pravne postupke, no unatoč tome, županijska i često i federalna ministarstva nastavljaju izdavati dozvole i suglasnosti koje su u izravnoj suprotnosti s postojećim zakonima. Izostaje reakcija OHR-a i Tužiteljstva BiH, što dodatno ohrabruje nezakonito postupanje.
Neformalna grupa građana ističe kako izvršna i zakonodavna vlast Federacije BiH ne samo da ne štite državni interes, nego aktivno doprinose nezakonitim procesima. Tako se elektroenergetske suglasnosti dodjeljuju isključivo na osnovi prostornih planova općina i gradova, iako su mnogi od tih planova zastarjeli, poput onoga iz 1986. godine za Grad Mostar. Istodobno, Grad Mostar nikada nije donio zakonit prostorni plan, iako mu je to bila zakonska obveza prema Zakonu o prostornom uređenju Hercegovačko-neretvanske županije.
Zaključak Vlade Federacije BiH od 15. studenoga 2023. nedvojbeno potvrđuje kako su koncesije na državnom zemljištu nezakonite, ali ta činjenica nije zaustavila praksu njihova dodjeljivanja. Postavlja se važno pitanje: što je s koncesijama koje su dodijeljene prije tog datuma? Odgovor je jasan – i one su, prema Zakonu o zabrani raspolaganja državnom imovinom, mišljenju OHR-a i presudama Ustavnog suda BiH, bile nezakonite te su proizašle iz pravne praznine i bez ikakve ustavne ili zakonske osnove. Zbog toga se mogu, i moraju, pravno osporiti.
U priopćenju se posebno naglašava primjer Mostara, gdje Gradsko vijeće, unatoč Zaključku Vlade FBiH, daje pozitivna mišljenja za dodjelu koncesija na lokacijama poput Jasenjana, koji su dio državne imovine i koji bi, prema stručnim analizama, trebali imati status prirodnog rezervata. Slična situacija događa se i u naselju Slipčići.
Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da Ministarstvo poljoprivrede HNŽ-a javno tvrdi da od 15. studenoga 2023. više ne izdaje poljoprivredne suglasnosti, što otvara sumnju kako se koncesije unatoč tome i dalje omogućuju.
Grupa građana također upozorava kako je gradonačelnik Mostara na jednoj od sjednica Gradskog vijeća otvoreno osporio zakonitost Zaključka Vlade FBiH, dok predsjednik Gradskog vijeća i dalje na dnevni red stavlja točke o raspolaganju državnim zemljištem, ignorirajući presude Ustavnog suda BiH. Time se, kako se navodi u priopćenju, izravno krši zakon, a odgovorne osobe mogu snositi i kaznenu odgovornost.
Posljedice ovakvog postupanja već su vidljive: više od 5.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u HNŽ-u fizički je izgubljeno prenamjenom u građevinsko zemljište. Prigradska naselja pretvaraju se u industrijske zone bez znanja, suglasnosti i sudjelovanja lokalnog stanovništva. Državna imovina se planski otuđuje, dok zakoni, presude i zaključci ostaju bez provedbe.
Nezakonitosti se nastavljaju
Prema ocjeni Neformalne grupe građana, dok god županije i lokalne zajednice imaju političku i ekonomsku korist od raspolaganja državnom imovinom – osobito kroz koncesije na šume, poljoprivredno zemljište i prirodne resurse – a država BiH ne raspolaže učinkovitim mehanizmima kontrole, zakoni i ustavne odluke ostat će neprovedivi. Takvo stanje, uz prešutnu podršku federalnih vlasti, omogućuje da se nezakonitosti nastavljaju, dok lokalne zajednice snose posljedice.
Na kraju priopćenja, Neformalna grupa građana naglašava kako ovo nije samo pitanje administracije, nego obrane ustavnog poretka i javnog interesa. Stoga se pozivaju Tužiteljstvo BiH, Ustavni sud BiH, OHR, Delegacija Europske unije i druge nadležne institucije da konačno reagiraju i zaustave daljnje nezakonito raspolaganje državnom imovinom.
U suprotnom, zaključuju iz Neformalne grupe građana, ostat će zapisano kako su nadležne institucije nijemo promatrale kako se državna dobra pretvaraju u privatni plijen – tiho, iza zatvorenih vrata i bez pravne zaštite, zaključuje se u priopćenju Neformalne grupa građana „Zaustavimo nezakonite izmjene Prostornog plana Grada Mostara“ (naselja Gubavica, Miljkovići, Kozice, Prigrađani, Pijesci, Međine)
