Dok se u Zenici ulažu milijuni u pročišćavanje procjednih voda, ekolozi upozoravaju da se u Doboju onečišćene vode s odlagališta slijevaju izravno u Spreču.
Regionalna odlagališta otpada u Doboju i Zenici udaljena su stotinjak kilometara, ali ih dijele mnogo veće razlike u načinu gospodarenja otpadom i zaštiti okoliša. Na ovim odlagalištima primjenjuju se potpuno suprotni modeli gospodarenja odlagališnim filtratom ili procjednim vodama, navodi Fokus.
Dok se na Mošćanici kod Zenice procjedne vode iz otpada prikupljaju i pročišćavaju, u Doboju, prema upozorenjima ekoloških aktivista, one bez ikakve obrade završavaju u rijeci Spreči.
U Regionalnom odlagalištu otpada u Doboju ne odgovaraju na upozorenja ekoloških aktivista koji već dulje vrijeme tvrde da oborinske vode koje se slijevaju kroz tone smeća ugrožavaju okoliš.
Procjedne vode nastaju prolaskom oborina kroz slojeve odloženog otpada i u njima se nalaze otopljene onečišćujuće tvari.
Zoran Poljašević: Bez ikakve obrade slijevaju se u rijeku Spreču
Dok odlagalište Mošćanica namjerava proširiti postrojenje za pročišćavanje procjednih voda, otpadne vode s odlagališta u Doboju, prema navodima ekoloških aktivista, završavaju u prirodi bez ikakve obrade.
Predsjednik ekološke udruge Gostilj Ozren iz Boljanića kod Doboja, Zoran Poljašević, kaže da „najviše nalikuju sirovoj, neobrađenoj nafti”.
„Crne su otprilike kao Coca-Cola. Znači, bez ikakve obrade sve procjedne vode nesmetano se slijevaju u rijeku Spreču”, navodi Poljašević.
U protekla dva i pol mjeseca Fokus nije mogao dobiti komentar Regionalnog odlagališta otpada u Doboju na ove navode.
Početkom listopada direktor Regionalnog odlagališta otpada Doboj Damir Lukić kazao je da „aktivisti sudjeluju u izbornoj kampanji, zbog čega ne želi odgovarati na njihove izjave”.
Lukić nije želio komentirati navode aktivista ni nakon nedavnih parlamentarnih izbora u Bosni i Hercegovini, na kojima, inače, Zoran Poljašević nije bio stranački ili neovisni kandidat. Nije poznato ni ima li ovo javno poduzeće plan za zbrinjavanje odlagališnih procjednih voda.
Od improvizacije do suvremenih tehnologija
Direktorica Regionalnog odlagališta otpada Mošćanica kod Zenice Mia Pojskić objašnjava da su to „visokotoksične tekućine opterećene različitim onečišćujućim tvarima”, poput nitrata ili teških metala, te da njihovo nezbrinjavanje ima „višestruke posljedice, od onečišćenja površinskih i podzemnih voda i njihovih ekosustava, uništavanja poljoprivrednog zemljišta do izravnog utjecaja na zdravlje stanovnika”.
Ekolozi smatraju da kanali u kojima završavaju procjedne vode, koji se nalaze pokraj makadamske ceste koja vodi do odlagališta, u čijoj blizini žive ljudi u naseljima Potkamen i Lipac, nisu nikakva prepreka njihovu prodiranju u okoliš.
„Ne smije ovako izgledati. Znači, ove bi se vode na neki način morale prikupljati u odgovarajući spremnik i odvoziti na obradu. Treba li ih obrađivati na licu mjesta ili ih nekamo uklanjati, a ovdje je potpuno odsutna bilo kakva obrada procjednih voda”, kaže Zoran Poljašević.
Poljašević, inače magistar zaštite okoliša, naglašava da je svakome jasno da je riječ o onečišćenim odlagališnim vodama.
„Otpad se odlaže i kroz njega oborinske vode prolaze i ispiru sve moguće vrste toksina. Takve vode odlaze izravno u rijeku Spreču, koja, nažalost, od Lukavca, pa i ovdje na samom ušću, prihvaća ovakve toksine”, dodaje on.
(Ne)odgovornost prema građanima
Regionalno odlagalište otpada u Doboju nije sanitarno uređeno. To znači da se ovdje ne primjenjuju visoki standardi zaštite okoliša. Na ovoj lokaciji desetljećima završava otpad iz Doboja.
Nalazi se na brdovitom terenu, nedaleko od kamenoloma Karabegovac, na izlazu iz grada u smjeru Doboj Istoka, odnosno Gračanice. Smeće se odlaže na brdovitom terenu iznad rijeke Spreče, koja se u blizini ulijeva u Bosnu.
Mošćanica je sanitarno odlagalište „na kojem su prilikom izgradnje primijenjeni europski standardi zaštite okoliša”.
„Višestruke zaštitne barijere postavljene su na tlo, a i lagune su vodonepropusne, tako da ne postoji mogućnost da procjedne vode dođu u dodir s tlom ili vanjskim recipijentom”, objašnjava ona.
Mošćanica je otvorena početkom lipnja 2008. godine i na ovom odlagalištu, navodi Pojskić, do danas nisu zabilježeni površinski ili dubinski požari, „što je dijelom rezultat recirkulacije procjednih voda”.
Prema službenim podacima, na ovom odlagalištu završava otpad iz Zenice, Visokog, Travnika, Viteza, Busovače, Zavidovića, Žepča i Novog Travnika.
Regionalno odlagalište otpada u Doboju nema službenu internetsku stranicu na kojoj su dostupni podaci o izgledu odlagališta, standardima koji se primjenjuju, javnim nabavama, lokalnim zajednicama iz kojih se dovozi smeće ili godišnjim količinama odloženog otpada.
Osim ovih podataka, na internetskim stranicama mnogo transparentnijeg i prema javnosti odgovornijeg Regionalnog odlagališta otpada Mošćanica mogu se pronaći i informacije o praćenju stanja procjednih voda.
Direktorica Mia Pojskić objašnjava da se ovdje primjenjuje „recirkulacija procjednih voda iz vodonepropusnih laguna na odlagalište” te da se naprednim metodama provodi njihovo dvostruko filtriranje.
Investicije u moderno, subvencije za zastarjelo odlagalište
Ogromne razlike u odnosu prema ovoj vrsti otpada na sanitarnom i nesanitarnom odlagalištu u Zenici i Doboju bit će još veće nakon proširenja postrojenja za pročišćavanje procjednih voda na Mošćanici, koje je u krugu odlagališta instalirano tijekom 2019. godine.
Ovo poduzeće nedavno je raspisalo natječaj za izvođenje radova, koji je s porezom vrijedan oko 1,6 milijuna maraka.
Nešto manje, 1,4 milijuna maraka, Gradska uprava izdvojila je za subvencioniranje Regionalnog odlagališta otpada u Doboju tijekom 2025. godine. Nema dostupnih informacija za što je konkretno poslužio taj novac.
Taj iznos početkom studenoga objavila je Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske (RS), koja je analizirala komunalnu potrošnju u Banjoj Luci, Prijedoru, Bijeljini, Doboju i Tesliću.
U javnom poduzeću Regionalna deponija Doboj do sada se nisu osvrtali na primjedbe ekoloških aktivista o mogućim posljedicama zbrinjavanja procjednih voda, koje je na ovom odlagalištu daleko od suvremenih sustava i infrastrukture.
„U posljednje dvije godine, otprilike, mi upozoravamo na ovaj problem jer ovo je stvarno nešto, u ovakvoj blizini grada imati ovakvu ekološku bombu, plus ovo odlagalište nije ni odgovarajuće osigurano. Dolazi i do samozapaljenja gotovo svake godine. Promatrajući stanje na regionalnom odlagalištu u Doboju, mi zapravo možemo vidjeti kakvo je stanje u području zaštite okoliša i u Republici Srpskoj i u Bosni i Hercegovini”, kaže Zoran Poljašević.
Ulaganja u regionalna sanitarna odlagališta
Većina odlagališta otpada u Bosni i Hercegovini više nalikuje odlagalištu u Doboju nego suvremeno uređenoj Mošćanici.
U slaboj konkurenciji, prema dostignutoj razini gospodarenja otpadom u BiH, izdvaja se javno poduzeće „Eko-Sep”, regionalno sanitarno odlagalište koje su osnovali Živinice, Banovići i Kladanj.
I ovo odlagalište, koje je otvoreno u travnju 2025. godine, zaostaje za odlagalištem Mošćanica u zbrinjavanju procjednih voda.
„Za takve, kontaminirane vode izgrađeni su podzemni spremnici i one se crpnim sustavom ponovno vraćaju i raspršuju po otpadu radi lakšeg zbijanja otpada. U sljedećoj fazi izgradnje odlagališta predviđeno je postrojenje za obradu procjednih voda”, kaže rukovoditelj tehničkih poslova Samir Salihović.
Prema njegovim riječima, za takvo postrojenje potrebno je približno milijun i pol maraka.
Ulaganja u regionalna sanitarna odlagališta u Zenici i Živinicama pokazuju da suvremeni sustavi za gospodarenje desecima tona otpada godišnje nisu jeftini, ali i da su to investicije u čišći i zdraviji okoliš, po kojima će odlagalište u Doboju i dalje znatno zaostajati za njima.



