Ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini postaje sve složenija, a najnoviji podaci Porezne uprave Federacije BiH otkrivaju zabrinjavajuće trendove. U samo mjesec dana broj zaposlenih u Federaciji smanjen je za 1.733 radnika, dok je od početka 2025. godine radna mjesta izgubilo čak 6.322 ljudi. Ovi podaci ukazuju na produbljivanje krize na tržištu rada, što može imati dalekosežne posljedice na ekonomiju i društvo u cjelini.
Posljedice otkaza
Masovna otpuštanja mogu dovesti do povećanja siromaštva i socijalne nesigurnosti, smanjenja kupovne moći stanovništva, ali i usporavanja ekonomskog rasta. Veći broj nezaposlenih znači manju potrošnju, što može pogoditi privatni sektor, a time i proračunske prihode države. S obzirom na to da su mnogi radnici zaposleni u sektorima s niskim plaćama, gubitak radnog mjesta za mnoge porodice znači i egzistencijalnu ugroženost, piše Akta.
Tko je odgovoran za ovaj negativni trend?
Iako vlast još uvijek ne priznaje da se radi o ozbiljnom problemu, ekonomski analitičari ukazuju na nekoliko ključnih faktora koji su doveli do povećanja broja otkaza. Jedan od njih je odluka o povećanju minimalne plaće, koja je, iako zamišljena kao mjera za poboljšanje standarda radnika, dovela do povećanih troškova poslovanja za poslodavce. Mnogi mali i srednji gospodarstvenici nisu u mogućnosti da isprate povećanje plaća, što ih je primoralo na otpuštanja ili čak zatvaranje firmi.
S druge strane, postoji i faktor dugogodišnje nestabilnosti i nepredvidive poslovne klime u BiH, koja odvraća investitore i otežava opstanak malih poduzeća. Visoki porezi i doprinosi na plaće, birokracija i nedostatak podrške za gospodarstvenike dodatno pogoršavaju situaciju.
Ekonomski stručnjaci upozoravaju da je odluka o minimalnoj plaći još jedna u nizu populističkih mjera donesenih bez strategije. “Vlada FBiH ni strateški, ni operativno, a ni metodološki nije pripremila taj akt koji je od esencijalne važnosti za svakog građanina u FBiH, ali i u cijeloj zemlji. Odluka, ukratko, nije dobra. Bilo je puno načina da se to drugačije riješi”, izjavio je prof. Željko Šain za Akta.ba.
Negiranje problema
Iako su statistički podaci jasni, vlast izbjegava priznati direktnu povezanost između povećanja minimalne plaće i rasta broja otkaza. Umjesto toga, dužnosnici ukazuju na globalne ekonomske trendove i vanjsku ekonomsku krizu kao glavne uzroke problema. Međutim, stručnjaci upozoravaju da se BiH suočava sa specifičnim unutrašnjim izazovima koji zahtijevaju konkretne mjere, umjesto prebacivanja odgovornosti.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić analizirao je trenutnu ekonomsku situaciju u BiH i najavio da će 2025. godina biti “izazovna”. Iako su neki ekonomski pokazatelji zabilježili rast, izazovi s inflacijom, smanjenjem broja zaposlenih i sporijim ekonomskim aktivnostima ukazuju na mogućnost daljnjeg usporavanja.
Bez hitnih ekonomskih reformi i preciznih mjera podrške gospodarstvu, postoji realan rizik da će se trend rasta nezaposlenosti nastaviti, što bi moglo imati katastrofalne posljedice po cjelokupno društvo. Ključno pitanje ostaje: hoće li vlast prepoznati ozbiljnost situacije i poduzeti konkretne korake ili će nastaviti da negira odgovornost dok ekonomska situacija dodatno eskalira?
Vanredna sjednica Parlamenta FBiH
Za 2. travnja zakazana je vanredna sjednica Parlamenta FBiH o ekonomskoj nestabilnosti i fiskalnim reformama. Na sjednicu su pozvani zastupnici, premijer i ministri Vlade FBiH, predstavnici Ekonomsko-socijalnog vijeća, Udruženja poslodavaca FBiH, Saveza samostalnog sindikata BiH te stručna i medijska javnost.
“Očekujem aktivno sudjelovanje svih relevantnih aktera kako bismo pronašli rješenja za ekonomsku krizu u kojoj se nalazimo”, poručio je zastupnik Aliefendić.
