Uprava Elektroprivrede Bosne i Hercegovine prvi je put u službenom dokumentu priznala da je ova kompanija u dubokoj krizi te da više nije u stanju redovito podmirivati svoje financijske obveze. Generalni direktor EPBiH Sanel Buljubašić 1. srpnja potpisao je Uputu o postupanju i prioritetima izmirenja obveza i ograničenjima troškova u uvjetima otežane likvidnosti Društva, kojom se uvodi krizni režim poslovanja i upravljanja novcem u kompaniji. Kroz uspostavu posebnog modela rada u kojem će se novac raspoređivati isključivo prema određenim prioritetima i rezati troškovi, cilj je, kako se navodi u ovom dokumentu, osigurati „nesmetan minimum odvijanja poslovnih procesa”, spriječiti blokade računa i minimizirati rashode.
Na početku dokumenta pojašnjava se da se stanjem „otežane likvidnosti” smatra situacija „kada Društvo na dan dospijeća obveza nema dovoljno raspoloživih novčanih sredstava za izmirenje istih ili kada se prema projekciji novčanog toka utvrdi da Društvo neće imati dovoljno raspoloživih novčanih sredstava za izmirenje svih obveza koje će dospjeti u promatranim razdobljima.” Dakle, Uprava priznaje da Elektroprivreda BiH nema dovoljno novca platiti sve račune kada dospiju, odnosno procjenjuje da ga uskoro neće imati.
Tri kategorije plaćanja: Plaće i porezi na prvom mjestu, dobavljači na čekanju
Zbog takvog stanja, kako stoji u dokumentu, uvodi se sustav prioriteta plaćanja.
„Sve obveze Društva koje dospijevaju razvrstavaju se u tri (3) sukcesivne kategorije prioriteta. Isplata obveza iz niže kategorije prioriteta ne može se izvršiti ukoliko nisu namirene dospjele obveze iz više kategorije prioriteta, osim u izuzetnim slučajevima predviđenim ovom Uputom” stoji u članku 3. Upute.
U prvu kategoriju prioriteta spadaju plaće zaposlenih, PDV i ostali porezi, kreditne obveze prema bankama i međunarodnim financijskim institucijama, izvršna sudska rješenja te dozvole, naknade i pristojbe.
„U slučaju da Društvo ne raspolaže s dovoljno novčanih sredstava za izmirenje svih dospjelih obveza iz prve kategorije prioriteta, Sektor za upravljanje financijama će, unutar pregleda dospjelih obveza, utvrditi prijedlog internog redoslijeda plaćanja, primjenom redoslijeda obveza u odnosu na operativna sredstva na računu Društva, te isti dostaviti Izvršnom direktoru za ekonomske poslove na suglasnost” piše u dokumentu.
Dobavljači koji su, kako se navodi, ključni za održavanje poslovnog procesa nalaze se tek u drugoj kategoriji prioriteta, dok u trećoj kategoriji prednost imaju obveze pred utuženjem. Uprava je naložila i da se obustave avansna plaćanja dobavljačima koji već imaju evidentiran dug ili nisu opravdali ranije isplaćene predujmove. Na ovaj način pokušava se spriječiti dodatni odlijev gotovine.
Uvodi se mjesečno planiranje i stroga cenzura troškova
Dokument pokazuje i da EP BiH više neće planirati financije na godišnjoj ili kvartalnoj razini, već praktički uvodi krizni model upravljanja gotovinom. Sektor za upravljanje financijama dobio je obvezu svakog mjeseca izrađivati projekcije novčanog toka, pratiti očekivane priljeve i dospjele obveze te redovito izvještavati Upravu i Nadzorni odbor.
Posebno poglavlje odnosi se na ograničenje potrošnje. Dok traje stanje otežane likvidnosti, nalaže se privremena obustava svih nabava koje nisu nužne za poslovanje, kao i ograničavanje troškova reprezentacije i službenih putovanja, smanjenje troškova edukacija i seminara te ograničavanje svih ostalih diskrecijskih troškova. Izvršni direktori i direktori podružnica morat će za svaku nabavu, službeni put ili trošak reprezentacije u pisanom obliku posebno obrazložiti zbog čega su oni neophodni.
Gubitak od 110 milijuna maraka izbrisao višegodišnju dobit
Ovaj dokument predstavlja prvo formalno priznanje uprave da Elektroprivreda BiH nema dovoljno raspoloživog novca za redovito izmirenje svih svojih obveza. Prema službenom izvješću o poslovanju kompanije, Elektroprivreda BiH je 2025. godinu završila s gubitkom od 52,4 milijuna KM, i to nakon što je godinu ranije ostvarila gubitak od gotovo 58 milijuna KM. To znači da je u samo dvije godine kompanija nagomilala više od 110 milijuna KM gubitaka, čime je praktički izbrisana višegodišnja akumulirana dobit koja je godinama predstavljala financijski oslonac ovog javnog poduzeća, prenosi Istraga.ba.
Čak ni dva značajna poskupljenja struje u posljednje dvije godine nisu spasila EP BiH od milijunskih gubitaka. Podsjetimo, u manje od 14 mjeseci kućanstvima su računi za električnu energiju povećani u dva navrata – prvo za 10,04 posto u kolovozu 2024., a potom za dodatnih približno šest posto od rujna 2025. godine. Kumulativno, riječ je o povećanju cijena od oko 16,6 posto.
Unatoč tome, godišnje izvješće ovog javnog poduzeća za 2025. godinu otkriva poraznu sliku – pad proizvodnje i rast uvoza električne energije, potpuni kolaps proizvodnje ugljena, kontinuirane gubitke i značajno povećanje broja zaposlenih unatoč financijskom potopu.
Istina.media
