Zbog sumnje kineske Exim banke u sposobnost Vlade Republike Srpske da otplati kredit, financiranje Hidroelektrane Dabar prošlog je ljeta privremeno zaustavljeno. To je za Radio Slobodna Europa potvrđeno iz ovog poduzeća.
Kineski izvođač “Gezhouba grupa” smanjio je svoje aktivnosti dok traje procjena rizika kredita za jedan od najvećih energetskih projekata u BiH, vrijedan više od 220 milijuna eura.
Projekt se financira iz kredita kineske Exim banke u iznosu od 85 posto, za koji jamči Vlada Republike Srpske, jednog od dvaju bh. entiteta, dok je ostatak sredstava osiguralo javno poduzeće Elektroprivreda RS.
“Banka u svakom trenutku ima svog tehničkog konzultanta koji vrši analizu projekta i njegove izvedivosti. To je praksa kineskih banaka da tijekom projekta provode analize rizika”, pojašnjava za RSE Danilo Ilić, direktor HE Dabar.
On uvjerava da je procjena rizika završena i da će se financiranje i radovi nastaviti punom parom krajem svibnja.
Na gradilištu kod Trebinja, na jugu Bosne i Hercegovine, danas je znatno manje radnika, kažu za RSE iz organizacije Bankwatch koja prati izgradnju kineskih energetskih projekata na Zapadnom Balkanu, a koja je posjetila gradilište početkom svibnja.
“Iako su neki kineski radnici još uvijek na lokaciji, razina aktivnosti puno je niža nego prošli put kada smo je posjetili, a zastave kineske tvrtke uklonjene su”, navodi Pippa Gallop iz ove organizacije.
Iz Elektroprivrede RS, kao ni iz entitetskog Ministarstva energetike i rudarstva, nije odgovoreno na upite RSE o zastojima na projektu.
Ugovor za izgradnju HE Dabar potpisan je između Vlade RS i Gezhouba grupe 2021. godine, ali nikada nije javno objavljen. Radovi su počeli dvije godine kasnije.
Tvrtka “HE Dabar” u vlasništvu je Hidroelektrana na Trebišnjici, čiji je većinski vlasnik Elektroprivreda RS, javno entitetsko poduzeće za proizvodnju, distribuciju i opskrbu strujom.
Elektrana je dio planiranoga hidroenergetskog megaprojekta “Gornji horizonti”, u okviru kojeg je planirano sedam hidroelektrana u slivu rijeka Neretve i Trebišnjice.
Od početka izgradnje, HE Dabar se suočava s tužbama ekoloških udruga te upozorenjima da će projekt nanijeti veliku štetu okolišu u svakoj regiji i svakoj županiji nizvodno.
Radovi smanjeni, ali teku
Danilo Ilić priznaje da se radi manje, ali da je Gezhouba nastavila radove te da je na terenu trenutačno njihovih 70 radnika.
Kaže da trenutačno nemaju obveza prema Gezhouba grupi te da su svoj udio u projektu uplatili već na početku izgradnje.
Navodi da se izvođač obvezao da će sve biti završeno do kraja listopada 2027. godine te da i on očekuje da će hidroelektrana tada biti puštena u probni rad.
Resorni ministar Petar Đokić početkom svibnja izjavio je da je izgradnja “usporena, a ne zaustavljena”.
“Moraju biti riješena neka pitanja s nositeljem projekta, a to je tvrtka iz Kine i podizvođači”, kazao je Đokić.
Također je rekao da s kineskom tvrtkom moraju biti riješena “određena financijska pitanja”, rekavši da je u pitanju značajan iznos, ali ne govoreći konkretno o čemu je riječ.
Što kažu domaći izvođači?
U izgradnji hidroelektrane sudjeluje i banjolučki “Integral inženjering”.
Iz ove tvrtke u odgovoru za RSE navode da su oni i dalje na terenu i da rade u punom kapacitetu.
Pojašnjavaju da su radili na izgradnji “dovodnog tunela, ulazne građevine i pristupnih tunela HE Dabar”, kao i istražno”projektantske radove.
Vrijednost posla je 142,5 milijuna maraka (oko 73 milijuna eura). Navode da je bilo kašnjenja u plaćanju radova, ali da su “nesporne obveze” prema njima ispunjene.
“Dio otvorenih potraživanja rješava se u skladu s ugovorom i važećim zakonima”, kažu u tvrtki.
Tunelsku cijev probili su krajem listopada prošle godine, a kompletan završetak radova očekuju do kraja ove godine.
Direktor HE Dabar ističe da objekt Integrala nije dio originalnog ugovora i da ga oni financiraju iz vlastitih sredstava.
“Razvlačenje” projekata
Pippa Gallop iz Bankwatcha kaže da je za nju djelomično iznenađenje što je projekt usporen.
“S obzirom na visoku razinu političke podrške koju je ovaj projekt dobio, ovaj novi razvoj događaja donekle je iznenađujući. Međutim, ako uzmemo u obzir nerealan način na koji se energetski i infrastrukturni projekti planiraju u Bosni i Hercegovini, to je manje iznenađujuće”, rekla je.
Dodaje da očekuju dodatne probleme zbog složenosti krškog terena gdje se gradi i utjecaja klimatskih promjena.
Damir Miljević, gospodarski i energetski analitičar, kaže za RSE da je kineske projekte s lokalnim partnerima teško komentirati jer se radi netransparentno.
“Javnost nikada nije upoznata s aranžmanima koji su rađeni”, istaknuo je Miljević.
Navodi i kako lokalni energetski projekti često ulaze u probleme jer se u njih ulazi “grlom u jagode”, odnosno bez zatvorene financijske konstrukcije.
“Drugi je problem što se elektroprivrede, koje 30 godina ništa nisu investirale u ozbiljne kapacitete, očito ne znaju nositi s takvom vrstom projekta”, rekao je Miljević.
Sporna hidroelektrana
Direktor HE Dabar tvrdi da trenutačno nema pravnih prepreka za izgradnju, da su svi pravni sporovi do sada “pali” te da su ekološka i građevinska dozvola na snazi.
Zbog gradnje je ranije pokrenuto nekoliko sporova koje je uglavnom pokretala sarajevska ekološka organizacija Aarhus centar.
Iako je Okružni sud u Banjoj Luci nekoliko puta presudio u korist centra, izgradnja se nastavila, a nakon što su originalne građevinske dozvole poništavane, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS izdavalo je nove.
Iz organizacije Bankwatch naglašavaju da se protive cijelom sustavu “Gornji horizonti” jer bi on, kako navode, proizvodio skromnu količinu električne energije u usporedbi sa štetom koju bi nanio.
“Plavljenje najplodnijeg dijela Nevesinjskog polja za takav projekt nema smisla. Akumulacija možda čak neće ni pravilno zadržavati vodu, s obzirom na nepredvidivost krškog terena, a ljudi u tom području već nam govore da kišna sezona traje mnogo kraće nego ranije”, izjavila je Pippa Gallop.
Projekti “Gezhoube” u BiH
Gezhouba grupa građevinska je tvrtka sa sjedištem u Wuhanu, koja se bavi velikim projektima u Kini i inozemstvu, uključujući hidroelektrane, brane, ceste i mostove. Riječ je o podružnici kineskoga državnog energetskog konglomerata, Energy China.
Ovo je trenutačno jedini projekt koji rade u BiH, iako su ranije imali nekoliko neuspješnih pokušaja.
Zajedno s drugom kineskom tvrtkom dobili su posao na izgradnji Bloka 7 tuzlanske termoelektrane, jednog od najznačajnijih energetskih projekata u BiH.
Povukli su se iz tog projekta nakon što je od izgradnje odustao podizvođač radova, američki “General Electric”, a Elektroprivreda BiH nije prihvatila da Kinezi sami osiguraju ključnu opremu.
Na kraju je taj ugovor raskinut, a avans u iznosu od nekoliko stotina milijuna maraka vraćen je Elektroprivredi.
Kineska je grupacija također htjela sudjelovati u izgradnji tunela Prenj na trasi autoceste na koridoru Vc na jugu BiH, ali su za to dostavili lažnu dokumentaciju te su bili diskvalificirani.
Istina.media
