Tri najvažnije institucije Europske unije u najnovijem su izvješću upozorile na niz negativnih trendova u viznoj politici Bosne i Hercegovine u odnosu na EU. Objavljivanje izvješća vremenski se podudara s odlukom o početku ukidanja bezviznog statusa Gruzije s Europskom unijom.
„Bosna i Hercegovina je 2025. godine napravila korak unatrag u odnosu na raniji napredak u ovom području. Zadržala je broj trajnih sporazuma o bezviznom režimu na 72, ali je povećala broj sezonskih izuzeća od bezviznog režima s jednog na tri. Kao rezultat toga, broj neusklađenosti između vizne politike Bosne i Hercegovine i vizne politike Europske unije povećao se s osam u 2024. na sadašnjih deset“, stoji u konačnoj verziji Izvješća Europske komisije o usklađivanju viznog režima zemalja Zapadnog Balkana s viznom politikom Europske unije.
Riječ je o osmom izvješću po redu, koje je zajednički rad Europske komisije, Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije, prenosi Politički.ba.
Bosna i Hercegovina jedina je zemlja koja je u promatranom razdoblju zabilježila značajan negativan trend.
Srbija, Albanija, samoproglašeno Kosovo, a osobito Crna Gora, pooštrile su svoj vizni režim, iako prvi rezultati za Bruxelles nisu osobito ohrabrujući.
Sjeverna Makedonija jedina je zemlja koja je „postigla gotovo potpunu usklađenost s popisom zemalja Europske unije čijim je građanima potrebna viza, uz samo jednu preostalu razliku“.
Objavljivanje izvješća podudara se i s odlukom Bruxellesa o uvođenju viznog režima EU-a za nositelje diplomatskih i službenih putovnica Gruzije.
„Susjedni partneri EU-a koji uživaju bezvizni režim hitno moraju postići značajan napredak u usklađivanju svojih popisa zemalja čijim državljanima nije potrebna viza s popisima Europske unije, kao i u usklađivanju viznih postupaka sa schengenskim standardima. To uključuje uvođenje sustavnog prikupljanja biometrijskih podataka, poput digitalnih fotografija i otisaka prstiju, u postupku podnošenja zahtjeva za vizu. Prakse koje nisu u skladu s pravnom stečevinom EU-a, poput sezonskog ukidanja viza i dopuštanja ulaska bez vize na temelju viza ili boravišnih dozvola trećih zemalja, moraju se ukinuti“, navodi se u izvješću.
Do potpunog usklađivanja, ističe se potreba za uvođenjem strožih provjera dolazaka državljana trećih zemalja bez viza, osobito onih iz zemalja koje predstavljaju sigurnosni rizik ili rizik od ilegalnih migracija.
Posebno se upozorava da je tijekom prošle i ove godine duga i porozna granica između BiH i Hrvatske postala „glavni ulaz za iregularne migrante koji u EU dolaze preko Zapadnog Balkana“.
U cijelom izvješću Bosna i Hercegovina istaknuta je kao problematična zemlja.
Iako se bilježi određeni napredak, uključujući konačni početak angažmana Frontexa, BiH i na tom planu stvara nepotrebne i do sada nezabilježene probleme.
Navodi se, primjerice, da nema značajnih kašnjenja u readmisiji, osim u slučaju Bosne i Hercegovine, gdje je došlo do „nepotrebnih odugovlačenja u postupcima“. Sličan problem uočen je i na Kosovu.
Srbija se, s druge strane, navodi kao zemlja u kojoj su bande krijumčara migranata poprimile „opasne i ozbiljne oblike“, pri čemu su se povezale s kriminalnim skupinama u Bosni i Hercegovini.
„U Bosni i Hercegovini i Srbiji zabilježeno je da su organizirane kriminalne skupine uključene u proizvodnju i distribuciju krivotvorenih identifikacijskih dokumenata, uključujući putovnice i vozačke dozvole raznih država članica Europske unije. U Srbiji je opseg i razina sofisticiranosti tih krivotvorina posebno zabrinjavajuća, budući da neke visokokvalitetne krivotvorene elektroničke putovnice mogu zaobići suvremene sustave provjere dokumenata“, navodi se u dokumentu.
Ukrajina i samoproglašeno Kosovo u izvješću se navode kao zemlje s osjetnim porastom priljeva migranata, no ta je situacija, prema Bruxellesu, „zanemariva“ u usporedbi s alarmantnim stanjem u Gruziji.
Tamo se pojavila skupina od oko 160.000 ruskih državljana koji tvrde da su napustili zemlju kako bi izbjegli rat u Ukrajini te traže azil u EU. Bruxelles ne vjeruje tim tvrdnjama, osobito u kontekstu sve zategnutijih odnosa s Tbilisijem.
Na kraju izvješća objavljene su i preporuke upućene Bosni i Hercegovini:
Bosna i Hercegovina poduzela je određene korake kako bi odgovorila na ranije preporuke Europske komisije, no potrebni su dodatni napori u sljedećim prioritetnim područjima:
a) Usklađivanje vizne politike – hitno dodatno uskladiti viznu politiku s popisom trećih zemalja Europske unije čijim je građanima potrebna viza, s posebnim naglaskom na zemlje koje predstavljaju sigurnosni ili migracijski rizik.
b) Kontrola izdavanja viza – poboljšati provjere zahtjeva za vize državljana trećih zemalja visokog rizika te pooštriti uvjete izdavanja.
c) Upravljanje granicama (I) – intenzivirati napore na jačanju kapaciteta granične policije, suzbijanju ilegalnih prelazaka granice i punoj provedbi Sporazuma o statusu s Frontexom, osobito kroz veći broj zajedničkih operacija na visokorizičnim dijelovima kopnene granice.
d) Upravljanje granicama (II) – do potpunog usklađivanja vizne politike dodatno pojačati granične provjere državljana trećih zemalja koje uživaju bezvizni režim, s posebnim naglaskom na provjeru autentičnosti putnih isprava te razvoj sustava razmjene podataka o putnicima (API/PNR).
Bruxelles u izvješću ne navodi izričito kojim zemljama BiH mora uvesti ili pooštriti vizni režim.
Međutim, već je poznato da Europska unija od vlasti u BiH traži uvođenje viza za Kinu, Rusiju, Tursku, Azerbajdžan, Katar i Kuvajt, kao i ukidanje sezonskog, ljetnog bezviznog režima sa Saudijskom Arabijom. Sarajevo je već ukinulo bezvizne aranžmane s Bahreinom i Omanom, no to Bruxellesu nije dovoljno, jer se preostalih „6+1“ bezviznih aranžmana smatra nespojivima s viznom politikom EU-a.
Istina.media
