Europski dužnosnici tradicionalno su uvijek imali veći stupanj povjerenja ili nade da će političari u BiH ipak na kraju provesti sve reforme koje su potrebne da bi BiH postala članica EU.
Zato je neuobičajeno kada europski dužnosnici otvoreno iskažu sumnju u to da su čak i oni političari koji su javno i deklarativno uvijek za europske integracije zaista opredijeljeni za EU.
Soreca otvoreno izrazio sumnju u bh. političare
Luigi Soreca, šef Delegacije EU, koji važi za briselskog insajdera i vrlo utjecajnog diplomatu unutar europskih službi, ovog je vikenda u intervjuu za “Nezavisne” priznao da i sam sve više sumnja u iskrenost bh. političara.
“Kada razgovaram s političkim liderima ili ih slušam u javnosti, gotovo svi deklarativno kažu da žele članstvo u EU. Međutim, sudeći prema onome što sam vidio tijekom protekle dvije godine, moram priznati da imam određene sumnje. Bilo je trenutaka kada su drugačiji pristup i spremnost na kompromis mogli pomoći da se prevladaju prepreke. Nažalost, takav duh kompromisa nije postojao”, rekao je Soreca.
Kao primjer naveo je zakone koji godinama stoje na stolu, a koje blokiraju političke razmirice čelnika stranaka sa središnjicama u Banjoj Luci, Sarajevu i Mostaru.
Za svakoga tko duži niz godina prati europske integracije, ova je izjava značajna zato što izlazi iz uobičajenog diplomatskog rječnika “briselskog engleskog”, koji se uvijek koristi u službenoj komunikaciji. U kojoj će mjeri to utjecati na odnos EU prema BiH, ostaje za vidjeti, ali činjenica je da ovakva upozorenja rijetko dolaze slučajno.
Šehić: EU mora biti izravnija prema političkim liderima
Da je riječ o ozbiljnom upozorenju, slaže se i Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla, te ističe da u privatnim razgovorima s europskim dužnosnicima često naglašava kako je potrebna veća izravnost i iskrenost.
“Zato smatram da se prema našim političarima dužnosnici EU moraju drugačije odnositi, da dobro razmisle kome mogu vjerovati, a kome ne mogu”, smatra Šehić te ističe da europskim diplomatima preporučuje da što više vremena provedu u razgovoru s običnim građanima, pogotovo onima koji su otišli ili namjeravaju otići.
“Jer ti ljudi odlaze u EU zato što žele državu u kojoj vrijede zakoni i u kojoj se poštuju pravila. Kada u ovoj državi vide ponašanje političara, tada nestaje i onaj pravi patriotizam, odnosno poštovanje prema državi i njezinim institucijama, pa ljudi razmišljaju o odlasku”, istaknuo je za “Nezavisne”.
Šehić navodi primjer Islanda, za koji ističe da nije članica EU, ali da tamošnji političari sami od EU traže veću strogost.
“Svaki političar koji želi raditi u interesu svojih građana i svoje zemlje želi poštovati zakone i da se oni prema njima najstrože primjenjuju. Kod nas je, nažalost, sve suprotno od toga”, navodi on.
Bruxelles pooštrava odnos prema BiH i reformama
Tanja Topić, analitičarka iz Banje Luke, s druge strane, ističe da nema razumijevanja za takve vrste izjava.
“Moram biti kritična prema pojedinim europskim dužnosnicima. Kada su im predstavnici civilnog društva ukazivali na nepostojanje volje među političkom elitom da BiH uvede u EU, oni su to doživljavali kao defetizam i ignorirali argumentirane kritike. Nastavili su podržavati iste političare koji su istodobno zagovarali raspad EU”, naglašava ona.
Europski dužnosnici, inače, imaju tešku ulogu u BiH jer, s jedne strane, moraju raditi s legitimno izabranim političarima, a s druge strane suočeni su s kritikama nevladinog sektora koji smatra da Bruxelles ima preblag odnos prema bh. političarima.
Da se stvari možda mijenjaju, ne svjedoči samo ova Sorecina izjava, nego i izjava Marte Kos, europske povjerenice za proširenje, koja je prije nekoliko mjeseci u intervjuu za isti list naglasila da će BiH ostati bez europskog novca ako ne provede reforme, što se ubrzo nakon toga i dogodilo.
BiH je sada u opasnosti da izgubi dodatnih 300 milijuna eura, a ako se do kraja godine ništa ne promijeni, u opasnost će doći i cijela milijarda koja je iz Plana rasta bila namijenjena BiH.
