Europska unija je od 1. siječnja ove godine počela naplaćivati penale za tzv. „prljavu energiju“ na proizvode iz BiH, ali i iz ostalih zemalja koje nisu članice EU-a, što bi, smatraju stručnjaci, moglo dovesti do novih poskupljenja. Domaće vlasti to, međutim, očito ne zabrinjava jer još uvijek nitko nije ponudio konkretne mjere niti se oglasio o načinima na koje bi mogli pomoći gospodarstvenicima.
Konkretno, od početka ove godine u BiH je započela primjena Mehanizma za prilagodbu ugljika na granici (CBAM), a prema riječima stručnjaka to bi svakako moglo smanjiti konkurentnost domaćih kompanija koje izvoze u EU, ali i dovesti do otpuštanja radnika, smanjenja plaća te rasta cijena.
Pojednostavljeno rečeno, to znači da EU uvodi carinu na CO₂ za robu koja dolazi iz zemalja izvan EU-a ako je proizvedena uz visoku razinu zagađenja.
Ova se mjera zasad odnosi na poduzeća koja se bave proizvodnjom cementa, željeza i čelika, aluminija, gnojiva, električne energije i vodika, a u budućnosti će se proširiti i na druge sektore.
Ekonomist Admir Čavalić ističe da primjena CBAM-a očekivano ima najveći utjecaj na izvoznike iz BiH koji se u prijelaznom razdoblju nisu uspjeli organizirati i prijeći na alternativne, energetski prihvatljive izvore u osnovnom procesu proizvodnje.
„To u konačnici znači manju konkurentnost proizvoda iz izvoznog sektora BiH na tržištu EU-a, što je zabrinjavajuće ako uzmemo u obzir da je oko 70 posto vanjskotrgovinske razmjene vezano upravo uz EU“, kazao je Čavalić za CAPITAL.
Dodaje da to podrazumijeva rast transakcijskih, transportnih i administrativnih troškova te općenito povećanje administrativnih obveza povezanih s izvozom.
„Sve to u konačnici dovodi do rasta cijena, zbog čega naši proizvodi postaju manje konkurentni na tržištu EU-a. Posljedica toga mogu biti slabiji industrijski rast, pad izvoza, poteškoće u plasmanu proizvoda, što se potom odražava i na domaće gospodarstvo kroz pad zaposlenosti u tim sektorima, slabiji rast plaća i slično“, naglasio je Čavalić.
Smatra da će primjena CBAM-a svakako potaknuti energetsku i zelenu transformaciju jer sam sustav, kako navodi, daje poticaje kompanijama da u potpunosti transformiraju svoje poslovne modele u smjeru zelene tranzicije.
Navodi i da će se prilagodba provoditi kroz veća ulaganja u odgovarajuće tehnologije.
„Ono što najviše treba zabrinjavati jest pad konkurentnosti kompanija koje se nisu na vrijeme prilagodile“, upozorio je.
Ekonomist Igor Gavran pojašnjava da CBAM prije svega pogađa izvoznike u određenim sektorima te im smanjuje konkurentnost.
„Ako su ranije ostvarivali dovoljno visoke profite da mogu sniziti izvozne cijene do razine kojom bi kompenzirali novu naknadu, ili ako njihovi uvoznici imaju dovoljno razloga da i sami smanje svoj profit kako bi zadržali baš njihove proizvode, krajnji učinak bio bi tek smanjenje profita, bez drugih posljedica“, rekao je Gavran za CAPITAL.
Međutim, dodaje da je to malo vjerojatno za sve te da je izglednije kako će barem dio izvoznika morati sniziti cijene ispod prihvatljive razine, odnosno poslovati s gubitkom, ili u potpunosti odustati od izvoza u EU jer njihove cijene više neće biti konkurentne.
„Pronalaženje alternativnog tržišta izvan EU-a može biti rješenje, ali ni to nije realno za sve. Oni koji istodobno prodaju proizvode i na domaćem tržištu vjerojatno će, ako im konkurencija to dopusti, povećati cijene za domaće kupce, što bi u konačnici mogli osjetiti i krajnji potrošači“, smatra Gavran.
Ističe i da jedno od mogućih rješenja predstavlja prelazak na opskrbu električnom energijom iz obnovljivih izvora.
„Na taj se način može djelomično ili u potpunosti izbjeći plaćanje takse. Ako ništa od navedenog nije moguće i izvoznici ne uspiju amortizirati pritiske na smanjenje cijena te počnu poslovati s gubicima, najteže posljedice mogli bi osjetiti njihovi radnici i njihove obitelji kroz otkaze ili smanjenje plaća“, upozorio je Gavran.
Direktor Rudnika i termoelektrane (RiTE) Gacko Maksim Skoko izjavio je za CAPITAL da u 2026. godini ne očekuje poskupljenja jer je riječ o godini prilagodbe CBAM-u, dok puna implementacija počinje tek 2027. godine.
„Od iznimne je važnosti da donositelji odluka, zakonodavci, ministarstva i parlamenti donesu odgovarajuće odluke vezane uz domaći sustav trgovanja emisijama, tzv. ETS sustav, kako bi se omogućilo da sve naknade ne idu prema Bruxellesu, nego da ostanu unutar države i koriste se za financiranje aktivnosti vezanih uz tranziciju“, rekao je Skoko.
Dodao je da se na ovaj sustav ne može prijeći naglo te da cijeli proces zahtijeva pažljivo osmišljenu politiku donositelja odluka.
„U 2026. godini ne bi trebalo doći do poskupljenja jer je riječ o godini obveza suštinskog karaktera, svojevrsnoj prekretnici kako bi se u 2027. godinu ušlo s punom implementacijom“, zaključio je Skoko.
Istina.media
