Francuska i Njemačka predlažu novi model ubrzanja europskog puta zemalja kandidata. Ideja je da države zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, određene koristi članstva u Europskoj uniji dobiju i prije punopravnog ulaska, ali isključivo ako pokažu konkretan reformski napredak. To bi moglo značiti bolji pristup jedinstvenom tržištu, europskim fondovima i programima, ali i novu vrstu natjecanja među kandidatima.
Godinama se zapadnom Balkanu poručuje da je njegova budućnost u Europskoj uniji. Sada Francuska i Njemačka predlažu da se ta budućnost ne čeka samo kao konačni cilj, nego da se otvara postupno: kroz pristup tržištu, fondovima i programima. Ali samo za one koji mogu dokazati reformski napredak.
“Načelno podržavam sve ono što će ubrzati proces učlanjenja Bosne i Hercegovine i zemalja regije u EU. Ima tu mnogo dobrih prijedloga, ali moramo i mi pokazati da želimo ići u EU i da slijedimo europske standarde na djelu”, izjavio je predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović.
Francusko-njemački non-paper donosi konkretnija pravila
Sama ideja postupne integracije nije nova. Europska unija o tome govori godinama, a Plan rasta za zapadni Balkan već predviđa bliže povezivanje regije s jedinstvenim tržištem. Novo je to što francusko-njemački non-paper pokušava tu ideju učiniti konkretnijom – pristup dijelovima tržišta, europskim programima i, moguće, prisutnost kandidata u radu pojedinih tijela Europske unije, ali bez prava glasa.
“Prilika koja se eventualno otvara za socijalizaciju, odnosno za sudjelovanje predstavnika država zapadnog Balkana u radu, odnosno praćenju rada pojedinih tijela i u redovitim susretima s predstavnicima europskih tijela, dobra je i pozitivna. Međutim, mi već i u ovom kontekstu kandidata i potencijalnih kandidata održavamo neke od tih sastanaka”, ističe sveučilišna profesorica Nedžma Džananović-Miraščija.
Za građane to ne bi bio samo briselski rječnik. U praksi, to bi moglo značiti lakše poslovanje tvrtki s Europskom unijom, manje prepreka za transport, brža plaćanja, bolji pristup europskim programima i dio koristi članstva – prije samog članstva. Ali, za Bosnu i Hercegovinu, ništa od toga ne dolazi automatski, navodi BHRT.
“Mi se u Bosni i Hercegovini suočavamo s brojnim opstrukcijama i blokadama tog europskog puta. To nije problem samo Francuske, Njemačke i Europske unije. Moramo vidjeti što radimo u vlastitom dvorištu. Antieuropske snage naš su najveći problem”, naglašava predsjedatelj Predsjedništva BiH Denis Bećirović.
Natjecanje među kandidatima: Poticaj za reforme ili trajna zamjena za članstvo?
Bosna i Hercegovina još nema glavnog pregovarača. Ključne reforme i dalje čekaju politički dogovor. U modelu u kojem se koristi dijele prema učinku, prednost će imati oni koji mogu pokazati konkretne rezultate. Zato se postupna integracija može čitati i kao nova vrsta natjecanja među kandidatima. Upravo tu nastaje ključno pitanje: ubrzava li postupna integracija članstvo ili ga samo zamjenjuje prihvatljivijom alternativom? Kritičari upozoravaju da koristi prije članstva mogu biti motivacija za reforme, ali ne smiju postati zamjena za punopravno članstvo.
“To bi u biti bila potvrda da ta politika, s jedne strane nagrade, s druge kazne, odnosno ‘mrkve i batine’, nije baš urodila plodom sa stajališta Europske unije. Drugim riječima, zemlje dugo pregovaraju, a nema učinkovitog mehanizma kojim bi se privoljele da reforme provedu do kraja. S druge strane, to je i pokazatelj za izrazito slabe, nesposobne i korumpirane političare u regiji”, mišljenja je direktor Instituta za europske poslove Naim Leo Beširi.
Tempo integracija bi mogao biti najveći problem za BiH
S druge strane, non-paper se može čitati i kao pokušaj da EU pronađe funkcionalniji model proširenja, ali i da neke promjene ne moraju čekati francusko-njemački plan. Zemlje kandidati već sada mogu prilagođavati vlastite institucije načinu na koji funkcionira Europska unija.
“Poruke koje se mogu čuti da se možda traže određeni modeli kako da se dobije novi član – treba li se određena prava ukinuti, treba li se tu nešto mijenjati. Vjerujem da neće biti potrebe za tim”, kaže novinar Vladan Šturanović.
“Ništa ne sprječava države kandidate i potencijalne kandidate da svoju administrativnu i političku strukturu, sastav i resore u vladi prilagode onomu kako Europska unija funkcionira i kako funkcioniraju države koje su već članice”, smatra sveučilišna profesorica Nedžma Džananović-Miraščija.
Za razliku od ranijih non-papera koji su u javnosti budili strah od novih podjela, ovaj dokument ne govori o granicama, nego o tempu integracija. Ali, upravo tempo otkriva najveći problem Bosne i Hercegovine: europski put ne gubi se samo u Bruxellesu, nego i u domaćim blokadama, praznim rokovima i odgođenim reformama. Može li zemlja koja još usuglašava osnovne korake uhvatiti ritam procesa koji nagrađuje samo konkretan učinak?
Istina.media
