Na europski put Bosne i Hercegovine sručilo se kamenje. Naša zemlja nema mnogo razloga za zadovoljstvo. Kaskamo u reformama, zakoni su na čekanju, a političke elite blokiraju sve što stignu zarad osobnih i stranačkih interesa.
Iz Europskog parlamenta poruke su jasne: „Pozivamo političke lidere BiH da obnove svoju predanost članstvu u EU-u i bez odgađanja provedu dugo očekivane reforme.“
Stvarni problemi
„Parlament također poziva na prekid opstrukcionizma, politički motiviranih veta i razdorne retorike, koji ometaju težnje zemlje prema EU-u“, naglasili su europarlamentarci u Rezoluciji o BiH, potvrdivši svoju potporu pristupanju zemlje EU-u na temelju jedinstva, suvereniteta i teritorijalnog integriteta.
Pozvali su i na reforme koje bi ojačale demokratske institucije zemlje i omogućile održavanje vladavine prava. Istaknuli su da je itekako važna i borba protiv korupcije i organiziranog kriminala te jamstvo temeljnih prava za sve građane.
Parlament je osudio kontinuiranu suradnju vlasti entiteta RS s ruskim službenim i sankcioniranim subjektima, ističući rizike za sigurnost i stabilnost BiH. Osudio je i lobiranje koje provodi Vlada entiteta RS, koje je usmjereno na osiguravanje međunarodne potpore za njezino otcjepljenje ili osporavanje mandata visokog predstavnika.
Iz Inicijative za monitoring europskih integracija BiH naglasili su da su u dokumentu koji je usvojio Europski parlament prepoznata ključna upozorenja i preporuke civilnog društva o stanju demokracije, vladavine prava i procesa europskih integracija u našoj zemlji.
„Iako ovakva izvješća ne mogu zamijeniti domaće političke odluke i reforme, ona imaju značajnu političku težinu jer identificiraju prepreke koje institucije BiH više ne mogu ignorirati“, naveli su iz Inicijative, uz opasku da Europski parlament upozorava na kontinuirane političke blokade, zlouporabu mehanizama odlučivanja i institucionalne opstrukcije koje usporavaju donošenje i provođenje reformi povezanih s europskim integracijama.
Istaknuli su i da europski put BiH nije vlasništvo nijedne političke stranke, institucije ili razine vlasti te da politički akteri moraju prestati s blokadama, političkim ucjenama i simuliranjem reformi.
„Potrebno je hitno usvojiti ključne zakone, uspostaviti funkcionalan sustav koordinacije europskih integracija, osigurati stvarno uključivanje civilnog društva u procese donošenja odluka i ispuniti preuzete obveze iz Plana rasta“, priopćili su iz Inicijative.
O pitanju proširenja EU-u intenzivno se razgovaralo i na sastanku Europskog vijeća krajem tjedna. Iako je u fokusu razgovora, između ostalog, bila Ukrajina, ali i odnosi s Rusijom, nije izostavljen ni Zapadni Balkan.
Uoči sastanka mađarski premijer Péter Magyar ponovo je upozorio da EU ne smije slati poruku da Ukrajina može napredovati brže od zemalja Zapadnog Balkana koje godinama čekaju. Podcrtao je da bi ubrzano otvaranje klastera s Ukrajinom, bez jasnog poštovanja redovite procedure, poslalo „vrlo negativan signal“ državama Zapadnog Balkana.
„Stavovi o pristupanju Ukrajine EU-u su podijeljeni. Mađarska zagovara proces zasnovan na zaslugama. EU ne može zaobići zemlje Zapadnog Balkana koje pregovaraju godinama s drugačijim modelom procesa proširenja, jer to ne bi bilo ni pošteno ni pragmatično“, rekao je Magyar, a prenijeli su mađarski mediji.
U zaključcima nakon sastanka Europskog vijeća navedeno je da Vijeće pozdravlja održavanje Samita EU – Zapadni Balkan u Tivtu koji je pridonio novom zamahu u procesu proširenja, piše Oslobodjenje.ba.
Postupna integracija
„Podsjećajući na svoje prethodne zaključke, Europsko vijeće ponavlja da će EU nastaviti blisku suradnju sa Zapadnim Balkanom i podržavati njihove reformske napore na putu ka članstvu u EU-u“, poručeno je.
Naglašeno je i da Europsko vijeće ostaje posvećeno unapređenju postupne integracije između EU-a i regije tijekom procesa proširenja na način koji je zasnovan na zaslugama i koji je reverzibilan.
U međuvremenu, Europska komisija objavila je da najnovija istraživanja pokazuju da potpora pristupanju EU-u ostaje visoka među partnerima u procesu proširenja.
„Rezultati pokazuju da potpora pristupanju EU-u ostaje snažna među partnerima u procesu proširenja, a građani i dalje povezuju bliže veze s EU-om s većom sigurnošću, gospodarskim prilikama i boljim izgledima za mlađe generacije“, priopćeno je iz EK-a.
Povjerenica za proširenje EU-a Marta Kos jasno je poručila: „Kao što pokazuju najnovije ankete, građanima u partnerskim zemljama u procesu proširenja jasno je što bliže veze s EU-om znače u praksi – jači mir i sigurnost, bolje gospodarske prilike i bolji izgledi za sljedeću generaciju.“
Prema rezultatima istraživanja, više od 60 posto ispitanika u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i BiH je za pridruživanje EU-u, dok potpora u Srbiji iznosi 31 posto.
A da naša zemlja nije ostvarila napredak nakon ožujka 2024. godine, kada smo dobili zeleno svjetlo za otvaranje pregovora, svjesni su i domaći političari. Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić (HDZ BiH) za FTV je rekao da nismo napravili značajan iskorak nakon odluke o otvaranju pregovora.
„Trebali smo to iskoristiti pametnije jer politika proširenja nije uvijek politika o kojoj EU razgovara“, rekao je Brkić. Dodao su da su političke krize i dnevnopolitička prepucavanja usporili naš europski put.
Najbolja obrana
Politička analitičarka dr. Marika Djolai uvjerena je da europske snage i institucije žele vidjeti napredak BiH na europskom putu. Spremne su pružiti potporu.
„Ali je ta potpora uvjetovana time da se ispoštuju principi jedinstvene države, suverene i teritorijalno ujedinjene. Europa nije zainteresirana za fragmentiranu zemlju ili otcijepljene teritorije“, kaže dr. Djolai.
Stagnacija BiH u odnosu na druge zemlje Zapadnog Balkana veoma je, kaže, upečatljiva, pogotovo u odnosu na Crnu Goru, Albaniju, pa čak i Sjevernu Makedoniju.
„Ključni problemi nastavljaju biti zarobljena država i odsustvo političke volje da se fokusira na proces integracija. Mnogi politički lideri i dalje su fokusirani na nacionalna pitanja koja ne mogu biti osnova za reforme“, ističe sugovornica.
Govoreći o ruskom utjecaju, upozorava da je on u svojoj destruktivnoj orijentaciji veoma opasan za BiH.
„Razočaravajuće je da rukovodstvo RS-a ne uči iz slučaja bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbána i da svjesno bira biti manipulirano od Rusije. Razočaravajuće je da nije svjesno opasnosti koju nosi takvo ponašanje, umjesto da budu dio Europe“, kaže dr. Djolai.
Europski put ujedno je, kaže sugovornica, i najbolja obrana od Rusije, ali se politički lideri moraju usuglasiti oko odnosa prema ruskom utjecaju.
„BiH je u srcu Europe i zaista nema potrebe da sebe dovodi u poziciju da bude daleka i zapostavljena periferija Rusije“, ističe dr. Djolai.
Zaključuje da je za EU ova borba ključna za dugoročnu stabilnost – i regionalnu i europsku.
Istina.media
