Bosna i Hercegovina europski je rekorder po broju kladionica, a izmjene Zakona o PDV-u, kojima se igre na sreću uvode u sustav oporezivanja, ponovno su otvorile pitanje je li država godinama zatvarala oči pred ozbiljnim društvenim problemom. Dok se na svakom uglu otvaraju nova uplatna mjesta, u kladionicama sjede i maloljetnici i umirovljenici, a broj patoloških kockara raste.
Je li oporezivanje kladionica donijeti stvarne promjene, kome ide enormni profit i imamo li uopće sustavnu brigu o onima koji su ovisnici o kockanju ili to mogu postati – o tome su na N1 razgovarali s Rasemom Okić, ravnateljicom Zavoda za bolesti ovisnosti Županije Sarajevo, i Markom Romićem, voditeljem Kluba liječenih ovisnika o kockanju iz Mostara.
Tretmani liječenja
Ravnateljica Zavoda za bolesti ovisnosti Županije Sarajevo Rasema Okić ističe da su igre na sreću izrazito zastupljene, posebno u sredinama u kojima građani nisu dobrog socio-ekonomskog statusa, te da je cijelo područje Balkana, kako kaže, preplavljeno lancima kockarnica i igara na sreću.
„Ljudi kockaju otkako postoji društvo. Ali to treba biti osigurano. U Federaciji BiH postoje dvije referentne ustanove. Mi smo specijalizirane kuće koje se bavimo različitim oblicima ovisnosti. Moram naglasiti da u početku to nismo radili i počeli smo s radom kada se aktualna patologija nametnula kao oblik novih poremećaja i novih tretmana u liječenju“, kazala je Okić.
S druge strane, Marko Romić, voditelj Kluba liječenih ovisnika o kockanju iz Mostara, navodi da već 15 godina radi s ovisnicima o kockanju i članovima njihovih obitelji te upozorava da država stvara kontekst u kojem ljudi ne mogu preživjeti ni deset dana u mjesecu svojim normalnim radom, dok istodobno, kako kaže, stvara i uvjete da građani lakše upadnu u zamku kockanja.
„Sada imamo kockarnice i kladionice u svakoj kući, na svakom mobitelu. Trenutačno se u krugu liječenih ovisnika koje ja vodim liječi 90 patoloških kockara. Najmlađi ima 14 godina, četvero je maloljetno, najstariji oko 70 godina. U najvećem broju slučajeva to je muškarac srednje dobi, od 35 do 45 godina, najčešće oženjen i s dvoje djece, i s brakom koji je u raspadu“, rekao je Romić.
Dodaje da je dolazak na liječenje i traženje stručne pomoći u mnogim slučajevima posljednji pokušaj supruge, sestre ili majke da spasi brak ili čovjeka.
Agresivni marketing
„Radeći ovo svakodnevno, vidio sam da je taj kontekst u kojem ljudi žive vrlo značajan faktor razvoja ove pošasti. Kada bi mladi, još dok su u osnovnoj školi, znali da će ih nakon srednje čekati posao ili da će upisati fakultet, tvrdim da bi puno manji broj posezao za kockanjem. Država koja je zatvorila sve što je mogla zatvoriti. Sve nas je manje i sve nam je gore. Broj ovisnika o kocki sve je veći. Broj razorenih obitelji sve je veći i veći“, naglasio je Romić.
Okić ukazuje i na širi obrazac ponašanja, navodeći da se alkohol i cigarete konzumiraju i u dobru i u zlu, ali da građani sve češće primjećuju i rast broja kockarnica na svakom ćošku.
„Tu je uvijek puno i zadimljeno. Često se nude i neka druga sredstva ovisnosti. Kada izgube na kocki, tada tugu utope u alkoholu. Kada dobiju, tada slave uz alkohol. Sve nas je manje, a sve više kockara. Toliko nam je ljudi otišlo, a oni koji su ostali više pune razne lokale, između ostalog kockarnice, nego da popunjavaju radna mjesta“, rekla je Okić.
Naglašava i da su patološki kockari, kako kaže, narcisi te da vjeruju da su vrlo dobri u svojim kombinacijama, zbog čega im je teško priznati problem.
„Kada gledate ovisnika o alkoholu, vrlo su upadljivi na ulici, a ovisnici o kocki nisu upadni – samo se u tišini događa drama. Kada se to rasvijetli, tada nastaju problemi. U principu oni nisu upadni, ali uvijek nalaze razlog i način zašto kockaju. Kladionice zarađuju od takvih. Najveća dobit proizlazi od kroničnih ovisnika o igrama na sreću“, istaknula je Okić.
Dodaje da se patološki kockari ne mogu promijeniti preko noći, ali upozorava na tisuće mladih ljudi koji su, prema njezinim riječima, izloženi vrlo agresivnom marketingu.
Prokockao 700.000 maraka novca tvrtke
„Kockarnice rade od jutra do navečer, rade nedjeljom. Toliki značaj kockarnica da rade nedjeljom… To su neke anomalije o kojima nitko nikada nije postavio pitanje“, kazala je Okić.
Romić upozorava i na pogreške koje obitelji često prave kada imaju kockara u vlastitom domu, navodeći da velik broj njih ne reagira na vrijeme jer ranije nisu imali iskustva i ne znaju kako prepoznati problem.
„Mnogi roditelji izgube godine i godine, vjerujući lažima svoga sina, brata ili kćeri koji kocka. Vjeruju lažima kada opravdava zašto nema novca. Jučer je bila plaća, danas nema ni marke. Ljudi se uhvate za laž tog kockara, umjesto da pogledaju istini u oči“, rekao je Romić.
Navodi i da u praksi često dolaze roditelji ili supruga raspitati se za stručnu pomoć, dok osoba koja je ovisnik u početku odbija doći i, kako kaže, žilavo se opire. Ističe i da u društvu postoji snažna stigma vezana uz ovu vrstu ovisnosti.
Okić, govoreći o mladima, navodi da mladići u ranim dvadesetima poprilično igraju, a da ulazak u brak kod nekih donosi distanciranje od kockanja, dok drugi nastavljaju.
„Ulaskom u brak dolazi do jednog rascjepa. Jedni potpuno prihvate obvezu i distanciraju se od toga. Drugi samo nastavljaju. Rastu apetiti i financijske obveze. Patološki kockar ne igra da bi dobio ili izgubio, on je odavno izgubio. On je bolestan. Kada stane ispred aparata, ne vidi nikoga oko sebe. Može satima provesti kockajući, to je uobičajeno. Ne može bez tog obrasca ponašanja“, rekla je Okić.
Romić kaže da ima na stotine primjera i da je teško izdvojiti najteži, ali da su najteži oni koji završe samoubojstvom. Ipak, navodi i jedan slučaj koji mu se posebno urezao u pamćenje.
„Jedna situacija – u moj ured došao je jedan mladi par. Posebno ta mlada djevojka. Rekla mi je, sva puna emotivne boli: ‘Razvodimo se. Bili smo u braku dva mjeseca.’ Pitao sam se kako su uspjeli tako brzo sve razoriti. On je ‘prekucao jabuku’, što je pojam za novčane darove. A ti darovi u Hercegovini iznose oko 50 tisuća maraka. I gledam tu mladu ženu koja se udala prije dva mjeseca. Zamislite da je to vaše dijete – kako biste se osjećali. Takvih slučajeva imam gotovo svaki dan“, ispričao je Romić.
Okić je navela i primjer mladog muškarca koji je došao tražeći pomoć, navodeći da je bio u stanju oduzeti si život zbog onoga što je prokockao.
„Navest ću primjer mladog muškarca koji je došao reći da bi si oduzeo život jer je prokockao. A prokockao je 700.000 maraka novca tvrtke u kojoj je radio“, kazala je Okić.
