Upozorenje ministra financija Hercegovačko-neretvanske županije, Adila Šute, izneseno početkom mjeseca pred županijskim zastupnicima, kako postoji financijski rizik vezan uz apelaciju koju je prema Ustavnom sudu Federacije BiH podnio federalni premijer Nermin Nikšić, pokazalo se točnim.
Tako je Ustavni sud FBiH, odlučujući o zahtjevu premijera Federacije BiH za ocjenu ustavnosti članka 74. Zakona o vodama Hercegovačko-neretvanske županije, donio presudu kojom se utvrđuje da navedeni članak nije u skladu s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, piše Avaz.
Osporeni članak
Osporenim člankom propisana je posebna vodna naknada koja se uplaćivala u proračun HNŽ-a. Po toj osnovi u proračun Županije godišnje se slijevalo oko 13 milijuna konvertibilnih maraka.
Ta su sredstva predstavljala četvrti po veličini prihod HNŽ-a. U obrazloženju presude, dostupnom na mrežnoj stranici Ustavnog suda FBiH, između ostaloga se navodi:
Zakonom o koncesijama, koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, utvrđen je predmet reguliranja te načini i uvjeti pod kojima se domaćim i stranim pravnim osobama mogu dodjeljivati koncesije, između ostaloga i za eksploataciju prirodnih resursa u oblastima koje su u isključivoj nadležnosti Federacije BiH, kao i postupak dodjele koncesija.
Iz navedenog činjeničnog stanja proizlazi da se voda iz umjetnih akumulacija Jablanica, Grabovica i Salakovac koristi kao prirodno bogatstvo u komercijalne svrhe bez zaključenog ugovora o koncesiji, te da je Skupština Županije Zakonom propisala posebnu naknadu za korištenje vode, koja po svojoj prirodi predstavlja koncesijsku naknadu naplaćivanu bez postojanja ugovora o koncesiji, odnosno bez valjanog pravnog osnova.
Federacija Bosne i Hercegovine, sukladno Zakonu o vodama, nadležna je za upravljanje vodama I. kategorije, u koje spadaju umjetne akumulacije Jablanica, Grabovica i Salakovac, te je tim zakonom propisala posebne vodne naknade koje se smatraju javnim prihodom i raspoređuju kao takve, kao i naknadu koja se naplaćuje temeljem Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata, stoji u presudi.
Također se navodi da je upravljanje vodama strateški cilj svake države, s obzirom na izniman značaj ovog prirodnog bogatstva.
– Ova se problematika ne može uređivati na ovakav način, posebice ne propisivanjem posebne naknade kojom se kompenzira eventualno nepostojanje ugovora o koncesiji – navedeno je u presudi.
Sedam hidroelektrana
Zakon o vodama u HNŽ-u usvojen je 2013. godine. Na području Županije nalazi se sedam hidroelektrana koje su do tada, u najboljoj hidrološkoj godini, po osnovi federalnog zakona uplaćivale Županiji najviše oko 1,4 milijuna KM, dok su općine po osnovi potopljenog zemljišta ubirale višemilijunske iznose.
Podsjetimo, Nikšić je još na kraju svog prvog mandata podnio istu apelaciju Ustavnom sudu FBiH, no taj je zahtjev kasnije povukao njegov nasljednik Fadil Novalić, navodi Avaz.
Dok će Hercegovačko-neretvanska županija osjetiti značajne posljedice ove presude, najveću korist od nje imat će elektroenergetska poduzeća, ponajprije Elektroprivreda BiH.
Istina.media
