Prostor Zapadnog Balkana, čija se populacija procjenjuje na oko 20 milijuna ljudi, pod rizikom je da ostane bez izvora informacija koje su emitirali strani mediji, a koji nisu pod utjecajem vodećih političkih snaga u državama regije.
Početni udarac zadalo je ukidanje donacija iz proračuna nekadašnjeg USAID-a, a posljednje iznenađenje bilo je gašenje regionalnog projekta katarske Al Jazeere Balkans, piše Radio Slobodna Europa.
Bez posla je ostalo više od 200 ljudi ove medijske mreže, a konkretni razlozi za zatvaranje, kako je navedeno u priopćenju mreže Al Jazeera, proizlaze iz odluke koja je “dio šire strategije jačanja digitalne prisutnosti i širenja na nove medijske platforme”.
USAID (Američka agencija za međunarodni razvoj), koja je pomagala brojne neovisne medije putem grantova, u praksi više ne postoji. Glas Amerike od ožujka ništa ne objavljuje, Radio Slobodna Europa već četiri mjeseca vodi borbu za sredstva, dok se mijenja uprava vlasnika televizija N1 i Nova.
Al Jazeera će i dalje izvještavati o Balkanu i regiji na drugim platformama
Viša pravna savjetnica u ECPMF-u, Flutura Kusari, upozorava da će bez neovisnih medija “ljudi biti manje informirani ili pogrešno informirani, jer neprovjeren sadržaj s društvenih mreža i drugih neprovjerenih izvora popunjava prazninu”.
Dodala je da mediji diljem regije djeluju u teškom okruženju, između ostaloga, “zbog političkih pritisaka, fizičkih i online prijetnji, pravnih napada, financijskih poteškoća i loših uvjeta rada”.
“Istraživačko novinarstvo postaje sve rjeđe, a samo novinarstvo se više ne smatra atraktivnim zanimanjem zbog rizika s kojima se novinari suočavaju”, naglasila je ona.
Kako je sve počelo?
“Lavina” problema za regionalne neovisne medije započela je kada je američki predsjednik Donald Trump, ubrzo nakon dolaska na vlast, tijekom siječnja naredio zamrzavanje većeg dijela američke pomoći inozemstvu.
Ovo se odnosilo i na USAID, koji je prema podacima iz 2023., podupirao više od 6.200 novinara u inozemstvu i 707 medijskih organizacija u više od 30 zemalja.
Nema točnih podataka o broju medija koje je USAID podupirao na Zapadnom Balkanu.
Kraj programa
Početkom srpnja, ova je agencija i službeno raspuštena, te će ubuduće američkom stranom pomoći koordinirati State Department.
“Financiranje USAID-a omogućilo je novinarima da proizvode neovisna, detaljna izvješća i omogućilo medijskim organizacijama da pokrivaju teme koje mainstream mediji obično zanemaruju, poput ljudskih prava, LGBTI pitanja i manjinskih zajednica”, izjavila je Kusari.
Novi udar uslijedio je u ožujku, kada je Trump potpisao izvršnu uredbu kojom se predviđa drastično smanjenje zaposlenih, ali i izdvajanja za sedam saveznih agencija, uključujući i Američku agenciju za globalne medije (USAGM), koja, između ostaloga, nadzire rad Glasa Amerike (VOA) i Radija Slobodna Europa (RSE).
VOA od ožujka ne emitira sadržaj, dok RSE objavljuje, ali paralelno vodi spor s USAGM-om pred sudom u SAD-u.
RSE je također proveo drastične mjere štednje, uključujući slanje dijela zaposlenika na prisilni odmor i raskid ugovora s honorarnim suradnicima.
Istovremeno su smijenjeni čelni ljudi United Grupe, u okviru koje posluju televizije N1 i Nova, zbog čega su urednici ovih medija izrazili zabrinutost zbog mogućeg političkog utjecaja.
United Grupa posluje u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Grčkoj i Bugarskoj. Vlasnik je investicijsko društvo BC Partners iz Londona, koje je 2019. preuzelo većinsko vlasništvo.
Predstavnici vlasti u Srbiji, predvođeni predsjednikom Aleksandrom Vučićem, godinama etiketiraju medije u sklopu United Grupe, a početkom srpnja novinari N1 primili su prijetnje smrću.
O posljedicama u BiH
Direktor Media Centra u Sarajevu, Boro Kontić, izjavio je za RSE da je teško predvidjeti budućnost medija na Zapadnom Balkanu.
Smatra da je za opstanak neovisnih medija nužan angažman medijske zajednice i države. Mediji su, ističe, jedan od stupova demokratskog društva.
“Nemoguće je bilo što raditi ako ne postoji jaka medijska zajednica, profesionalno novinarstvo, koje je kritički orijentirano i predstavlja glas javnosti”, rekao je Kontić.
Upozorava da će i oni koji danas likuju nad gašenjem medija, ubrzo uvidjeti koliko je ta situacija pogubna za društvo. S nestankom velikih neovisnih medija gubi se i medijska scena, zaključuje on.
Povratak države u medije u Srbiji i regiji
“Gašenje dobrog, kvalitetnog medija uvijek je gubitak za sve”, kazala je za RSE Snježana Milivojević, profesorica Fakulteta političkih znanosti u Beogradu.
“Osim što je to udar za profesionalne novinare koji ostaju bez posla, gubitak za javnost je i u tome što nestaje medij koji je držao visoke profesionalne standarde, imao raznovrstan program i doprinosio medijskom pluralizmu.”
Profesorica Milivojević pojašnjava da su regionalne medije na Balkanu uglavnom osnivali strani vlasnici, ali da su otpori bili veliki.
“Paralelno s egzodusom stranih vlasnika događa se i svojevrsni povratak države u medije – barem u Srbiji je to vidljivo, preko državnog Telekoma i niza njihovih kanala koji glume regionalnu dimenziju”, rekla je ona.
Snažan politički pritisak doveo je, tvrdi, do toga da se “međunarodni sektor pomoći medijima doslovno raspada pred našim očima”.
“Mediji koji žele profesionalno izvještavati o regiji ili podići novinarske standarde sada su između čekića političkog pritiska i nakovnja nezainteresiranosti međunarodne zajednice”, zaključila je.
Crna Gora: Znatno drugačija medijska scena
Milka Tadić Mijović, direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore, za RSE ističe da je riječ o izuzetno važnim medijima, ne samo za Crnu Goru već i za cijelu regiju.
“Radi se o medijima koji su, čak i tijekom najmračnijih godina 90-ih, imali neprocjenjivu važnost”, kazala je.
Tadić Mijović upozorava da se sada otvara prostor autoritarnim vođama i korumpiranim elitama da preuzmu potpunu kontrolu nad medijima.
“U regiji imamo nereformirane javne servise, mnoštvo tabloidnih medija i društvene mreže preko kojih se dezinformacije šire nevjerojatnom brzinom”, upozorava ona.
Kosovo – najlošije po slobodi medija
Flutura Kusari navodi da je zbog djelovanja vlade i vladajuće stranke Samoopredjeljenje došlo do pogoršanja slobode medija na Kosovu.
“Vlada je donijela neustavan zakon o medijima, koji je kasnije poništio Ustavni sud. Novinari i aktivisti suočavaju se s verbalnim napadima i ciljanim uznemiravanjem političara, uključujući premijera Albina Kurtija”, navodi Kusari.
Ističe da je na Kosovu postalo gotovo nemoguće doći do javnih dokumenata, da je transparentnost na rekordno niskoj razini, a da vlast redovito vrši pritisak na regulatore i javne emitere.
Prema posljednjem izvještaju Reportera bez granica (RSF) za 2025., Kosovo je najniže rangirano na Zapadnom Balkanu – na 99. mjestu. Srbija je tri pozicije ispred, BiH deset, dok je najviše rangirana Crna Gora – na 37. mjestu.
