Nema odgovornosti, nema optužnica, a imena osumnjičenika skrivena su od javnosti, piše Radio Slobodna Europa (RSE) navodeći kako su godinu nakon što su poplave i klizišta zbrisale Donju Jablanicu i odnijele 19 života, među kojima i nerođenu bebu, službene informacije iste kao i kobnog 4. listopada prošle godine:
“Istraga je u tijeku”.
Jedino što je Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona potvrdilo uoči godišnjice tragedije je da su pod tom istragom “četiri fizičke osobe” i “jedna pravna osoba”, firma “Sani” na koju se vodio kamenolom i čije su stijene nošene bujicom sravnile cijelo naselje.
Ponavljanje fraza
Sve ostalo je ponavljanje fraza iz priopćenja iz prosinca 2024. godine o vještačenjima i medicinskim nalazima prema kojima se većina stradalih stanovnika ovog gradića ugušila zemljom i blatom.
Tužiteljstvo HNŽ ne odgovara na pitanja mještana, zastupnika ili novinara.
Nije poznato ni koji tužitelj vodi istragu, tko su vještaci i šta su oni zaključili.
“Nije nikome pravo. Čekamo i čekamo. Sve što saznamo, saznamo iz medija”, kaže za Radio Slobodna Europa Dženan Imamović, mještanin Donje Jablanice, koji je izgubio devet članova obitelji.
Kamenolom naslijedio od oca
Imamović kaže da je “taj majdan (kamenolom) i prije 10-15 godina bio pun” i da ga je “Dženan Honđo (vlasnik firme Sani) naslijedio od oca”.
“Šta ja imam sad od tog momka? Da ja njega nešto ganjam? Mi smo samo krivili službe što nisu izašle na teren i što je šumska državna firma dozvolila da se ta šuma siječe. Sad su navodno uzeli te neke inspektore na zub”, kazao je Imamović za RSE.
Umjesto odgovora na pitanja, Tužiteljstvo HNŽ je RSE-u proslijedilo priopćenje sa svoje službene internetske stranice da se istraga nalazi “u završnoj fazi” i da se njezin završetak “očekuje u skorije vrijeme”.
Hoće li podići optužnice? Iz Tužiteljstva kažu da će to ovisiti o nalazima vještaka, dokazima i iskazima saslušanih svjedoka i osumnjičenika.
Nikad točka dnevnog reda
Lokalni zastupnici za RSE kažu da se na sjednicama skupština o jablaničkoj tragediji gotovo ni ne razgovara.
“Informacija o procesuiranju nemamo. To nikad nije bila točka dnevnog reda na sjednicama Općinskog vijeća Jablanica”, kazao je za RSE neovisni vijećnik Nihad Širić, izabran na lokalnim izborima mjesec nakon listopadskih poplava.
Širić kaže da im je načelnik slao informacije o obnovi, te da se nekoliko kuća gradi na zemljištu koje je kupljeno od jednog privatnika.
“Tih 12-13 kuća gradi Pomozi.ba. Islamska zajednica pravi dvije kuće. Radi se nešto na infrastrukturi. Sporo je to sve, tenderi, žalba na tendere… Znate kako to kod nas ide”, dodao je Širić za RSE.
Neki idu toliko daleko da smatraju kako Tužiteljstvo HNK opstruira istragu i “iz političkih razloga” štiti odgovorne.
“Ništa ne prejudiciram. Ja ne znam tko je odgovoran, ali tužilaštvo je moralo do sada donijeti neku odluku. Bilo kakvu. Tužilaštvo ne da nije uradilo ništa, nego radi sve da se ne dođe do krivaca”, kazao je za RSE Salmir Kaplan, zastupnik Stranke demokratske akcije koja je dio vladajuće većine u Skupštini HNK, a opozicija je u entitetskom Parlamentu Federacije BiH.
Sustav nije uhodan ni za normalne uvjete
Oliver Soldo, zastupnik vladajuće Hrvatske demokratske akcije BiH u Skupštini HNŽ kaže za RSE da je “nezahvalno komentirati” rad pravosuđa, ali i da je vlast bila nespremna.
“Tužiteljstvu treba dati prostora da normalno rade bez dodatnih pritisaka. Da li je uzrok ljudski ili prirodni faktor, to će utvrditi stručne institucije”, kaže Soldo.
Ovaj bivši ministar u Vladi HNŽ kaže da sustav nije bio pripremljen za jednu takvu katastrofu, da je prespor i da nije uhodan ni za “normalne uvjete”.
Kamenolom od koga se nakon tragedije ograđuju sve razine vlasti, počeo je s radom 2002. godine. Dokumenti u koje je RSE imao na uvid prošle godine, pokazuju da je, po svemu sudeći, do 2008. imao dozvolu vlasti entiteta Federacija Bosne i Hercegovine.
Također, nalazi se na državnom zemljištu kojim raspolaže poduzeće u većinskom vlasništvu Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, dok su njegov rad vlasti općine Jablanica 2006. okvalificirale kao “javni interes općine”.
Odgovornost za istinu na županiji
Izgrađen je na parceli koja je u posjedu poduzeća “Šumarstvo Srednje-neretvansko”, u kome 51 posto vlasništva ima Vlada Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ).
“Ono je u posjedovnomu listu upisano kao posjednik na parceli, dok je vlasnik zemljišta država BiH”, potvrdili su to iz Vlade HNŽ-a za RSE u novembru prošle godine.
No, iz kantonalne vlade tada su tvrdili da nemaju informacije na koji je način dio parcele ustupljen kamenolomu.
Odgovornost za dvodecenijski rad kamenoloma negira i lokalna vlast u Jablanici, a načelnik u proteklom mandatu Damir Šabanović ponavlja da su sve dozvole u nadležnosti kantonalne vlasti.
No, jablanički kamenolom spominje se i u općinskim dokumentima iz 2006. godine. Tada je Općinsko vijeće dalo pozitivno mišljenje za dodjelu koncesije kamenolomu mermeriziranog dolomitnog krečnjaka.
Prema odluci koja je objavljena u općinskom Službenom glasniku, projekt je tad okvalificiran kao “javni interes općine”.
Nedugo nakon poplava u Jablanici, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije objavila je informaciju u kojoj navodi da nikada nije dala koncesiju za kamenolom u Donjoj Jablanici, iako je to firma “Sani” od nje nekoliko puta tražila.
Ovisno o veličini i vrsti projekata, koncesije u BiH u nadležnosti su države, te entitetskih i kantonalnih vlasti, kao i vlasti Brčko distrikta.
No, ta oblast, kao i propisi iz oblasti rudarstva i geoloških istraživanja, godinama nakon rata u BiH nisu bili uređeni i zakonski usklađeni. Nadležnosti nisu bile jasno precizirane, a odobrenja su izdavali različiti nivoi vlasti.
Nema arhive
Sudeći prema dokumentu Federalne uprave za inspekcijske poslove koji datira iz 2008. godine, a koji je nakon poplava objavila organizacija “Eko akcija”, kamenolom u Jablanici u tom periodu imao je dozvolu vlasti entiteta Federacija BiH.
U dokumentu stoji da je firma “Sani” imala Rješenje za odobrenje istraživanja i eksploatacije od Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, čime je bio uvršten na listu legalnih kamenoloma u Federaciji BiH.
No, u tom spisu nema podataka o tome kada je kamenolomu odobrenje dodijeljeno i na koji period.
Federalni ministar rudarstva, energije i rudarstva Vedran Lakić negirao je da je Ministarstvo izdalo rješenje, tvrdeći prošle godine za RSE da ga nema u evidenciji.
Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove naveli su, pak, da nemaju arhiviranu dokumentaciju iz tog perioda i da ne mogu potvrditi njegovu autentičnost.
Kamenolom u Donjoj Jablanici spominje se, također, u Prostornoj osnovi HNK u dijelu koji govori o površinskim kopovima kao “vrlo opasnim destruktorima”.
Inače, firma koja upravlja kamenolomom u Jablanici proteklih godina je dobijala i poticaje od kantonalne i entitetske vlasti.
Poticaj iz proračuna
Vlada HNŽ je iz proračuna prošle godine izdvojila 14.000 maraka za “tehnološki razvoj i digitalizaciju”.
No, tvrde da time nisu poticali eksploataciju kamena u kamenolomu, već Honđinu firmu koja je rezala i oblikovala kamen.
Firma je i 2020. godine dobila poticaj, od oko 3.500 eura, od Ministarstva energije rudarstva i industrije FBiH, kao dio pomoći izvoznicima.
Godinu kasnije mještani Donje Jablanice i dalje su kod obitelji, u podstanarstvu ili u doniranim kontejnerima čekaju istinu i pravdu, te nove domove, uz polovično obnovljenu glavnu magistralnu cestu koja spaja sjever i jug zemlje.
Preživjeli su se organizirali u neformalnu grupu “4. oktobar” kako bi očuvali sjećanje na žrtve.
Prosvjede na godišnjicu tragedije ne planiraju.
