Ukidanje akciza na gorivo u BiH je trenutačno gotovo nemoguća misija jer je riječ o prihodu koji je prošle godine iznosio skoro 596 milijuna KM, pa je jedno sigurno – stranke na vlasti bi se teško odrekle ogromne svote u proračunu.
Cijena litre goriva u BiH uključuje više komponenti, među kojima su akciza na dizel i plinska ulja u iznosu od 0,30 KM po litri, akciza na bezolovni benzin od 0,35 KM po litri, te akciza na motorni benzin od 0,40 KM po litri. Također, cijena uključuje putarinu za održavanje puteva od 0,15 KM po litri i putarinu za izgradnju autocesta od 0,25 KM po litri. Na sve to obračunava se PDV od 17 posto na ukupnu osnovicu.
Dakle, poučeni brojnim ranijim iskustvima, teško je da bi država digla ruke od ovog iznosa, koji u konačnici donosi i više novca u državnu kasu, jer se radi o nametu na koji se obračunava i PDV.
Gorivo poskupljuje iz sata u sat
Baš zbog toga u skraćenu proceduru za ukidanje akciza na gorivo, koje zbog nemira na Bliskom istoku poskupljuje gotovo iz sata u sat, malo tko može i povjerovati, a ako se bude primjenjivala redovna procedura – put je maratonski.
“Ovakve inicijative, koje se odnose na akciznu politiku, PDV i slično, moraju proći kroz Upravni odbor (UO) Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH. Samim tim, mora proći i kroz obje entitetske vlade, a pogotovo inicijative koje imaju direktan utjecaj na proračun”, pojašnjava sugovornik “Nezavisnih novina”.
Ali to, međutim, nisu jedine adrese kojima bi putovala ovakva zamisao.
Analiza i procjene
“Odjeljenje za makroekonomsku analizu UNO mora da uradi analizu, odnosno procjene, a onda UNO dostavlja mišljenje UO UNO. UO UNO nakon toga donosi odluku hoće li podržati izmjene Zakona o akcizama”, pojašnjava sugovornik.
Ako bi članovi UO UNO BiH za to dali zeleno svjetlo, ni tada posao ne bi bio gotov. Ni pola posla.
“Nakon toga, o tome odlučuje Savjet ministara BiH, a ako bi izmjene Zakona o akcizama podržali ministri, to treba da prođe i oba doma u Parlamentarnoj skupštini BiH”, pojašnjava sugovornik.
Međutim, ni tada građani ne bi dobili jeftinije gorivo, jer na red dolazi famozni pravilnik, poput onoga za koji su svi u BiH čuli pri još nezavršenoj proceduri vraćanja PDV-a na prvu kupljenu nekretninu.
“Sjećate se, zakon koji regulira povrat PDV-a na prvu nekretninu stupio je na snagu 12. travnja, kada je počeo da curi rok od 60 dana da se završi i ostatak posla, što znači da je to trebalo da bude okončano početkom lipnja. Uskoro će godina dana kako je zakon stupio na snagu, a pravilnik još nije donesen. Eto, toliko”, kaže sugovornik.
Skraćeni postupak
Podsjetimo, Saša Magazinović (SDP BiH), zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine (PS) BiH, u srijedu je iznio ideju o ukidanju akciza na gorivo, ali po skraćenom postupku.
“Ono što danas predlažemo je drugačiji model od onoga u vrijeme korone. Ovim modelom se predviđa da se daje zakonska mogućnost Vijeću ministara da u slučaju poremećaja tržišta ili drugog opravdanog razloga Vijeće ministara može donijeti odluku o privremenom ukidanju ili smanjenju iznosa akcize na naftne derivate definirane zakonom. Odluka te vrste se može donijeti u bilo kojem trenutku, bez usvajanja novog zakona, parlamentarne procedure, gubljenja vremena, na period od maksimalno šest mjeseci u tijeku jedne godine”, rekao je Magazinović.
Ovu inicijativu podržao je i izaslanik u Klubu Srba Doma naroda PS BiH Želimir Nešković (SDS), jer bi se, navodi, ublažio skok cijena goriva. On ističe da postoji više mogućnosti i načina na koje se može uticati na akcize i cijene goriva.
“Kao što je rekao i kolega Magazinović, kada su u pitanju akcize ne treba dirati taj dio koji se odnosi na putnu infrastrukturu, ali onaj dio koji se odnosi na prihod u proračunu može da se korigira. Modaliteti su razni, od iznosa koji se može dogovoriti do totalnog ukidanja, što može trajati mjesec dana, dva, tri… To bi imalo pozitivan efekt, kako za građane, tako i za privatni sektor u državi”, naveo je Nešković.
Stav stručnjaka
Ekonomista Igor Gavran ističe da ovakva mjera može imati pozitivan efekt samo ako bi se paralelno poduzimale i druge mjere, uključujući kontrolu i sankcioniranje zloupotreba na tržištu koje već vidimo. Podsjeća da cijene na crpkama već rastu, iako je gorivo na tržištu BiH kupljeno po nižim cijenama, a nove količine za koje se očekuje da budu skuplje još nisu u prodaji.
Prema riječima Gavrana, ako sada takvim, kako ih je nazvao, prevarantima, ukinemo ili smanjimo akcizu – samo ćemo ih dodatno ohrabriti da još više povećaju svoj profit jer će kupac imati iluziju da cijena nije drastično viša, pošto neće platiti iznos akcize, a prodavač će još lakše moći “prikriti” zloupotrebu situacije i ekstra profit.
“Mnogo bi korisnije za građane i privredu bilo da vlasti imaju adekvatne rezerve naftnih derivata i po potrebi ih plasiraju na tržište po nižim cijenama, kao i da ograniče marže i cijene kako bi ograničili njihov rast. Čak i danas, s cijenama koje su već više nego prije tjedan ili mjesec dana, moglo bi biti povoljnije ugovoriti nabavku većih količina goriva direktno s nekim od prerađivača tamo odakle se gorivo još može nabaviti relativno lako i eventualno osloboditi akcize takvo gorivo plasirano putem robnih rezervi ili drugih institucija, uz strogo kontroliranu prodaju i cijene”, kaže Gavran za Nezavisne novine.
Kako dodaje, ukidanje ili smanjenje akcize bez ikakvih drugih kontrolnih mjera bi samo umanjilo proračunske prihode, dok smanjenje cijene za krajnjeg kupca vjerojatno ne bi bilo u punom iznosu ove razlike, a ubrzo bi se moglo i potpuno izbrisati ako se cijene nastave formirati na bazi pohlepe umjesto stvarnih troškova.
“Ni kontrola krajnjih marži u maloprodaji nije dovoljna jer imamo na tržištu kompanije s vlastitim terminalima, rafinerijama, pa i izvorima nafte, koje s lakoćom mogu u svom lancu opskrbe prikazati cijene kako im odgovara. Potrebna je kontrola cijelog lanca i ako podaci ne održavaju realno stanje na tržištu obračun bazirati na realnim procjenama i podacima koji su pouzdaniji”, ističe Gavran.
Podaci UNO BIH
Iz UNO BiH je potvrđeno da je u BiH prošle godine uvezeno gorivo (benzin, dizel, lož-ulje te ostala goriva) ukupne vrijednosti 1.998.300.436 KM.
Prema Zakonu o akcizama u BiH, trenutačno se plaća akciza po litri i to za dizel-gorivo i ostala plinska ulja 0,30 KM, za bezolovni 0,35 KM, a za motorni benzin 0,40 KM.
Osim akciza, u cijenu litre derivata ulaze i dvije putarine: putarina od 0,15 KM po litri derivata za održavanje puteva, te putarina od 0,25 KM po litri derivata za izgradnju auto-puteva i za izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva.
Pored akcize i putarina, u osnovicu za obračun PDV-a ulaze troškovi proizvodnje i ostali zavisni troškovi (transport, skladištenje…). Sve skupa, dakle, predstavlja osnovicu za obračun PDV-a, koji u BiH iznosi 17 posto.
Vrtoglavi prihodi
Prihodi su, samo po osnovu akciza, vrtoglavi.
“UNO je u 2025. godini prikupio prihode po osnovu akciza na naftu i naftne derivate u ukupnom iznosu od 595,6 milijuna KM”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz UNO BiH.
Dok, dakle, malo tko vjeruje da bi se država odrekla ovog prihoda, ni prvi korak do toga još nije načinjen.
“Inicijativa nije zaprimljena u uredu predsjedavajućeg UO UNO”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz ureda predsjedavajućeg UO UNO.
