Kandidatura Slavena Kovačevića iz Demokratske fronte (DF) za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, po svemu sudeći, najavljuje novu političku krizu u Bosni i Hercegovini. Kovačević je aktualni savjetnik člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji će u tom kolektivnom tijelu, odnosno najvišoj državnoj instituciji, sljedeće godine navršiti ukupno 16 godina mandata, odnosno četiri puna mandata. Iako je Komšić formalno i zakonito izabran, politički predstavnici Hrvata u BiH, kao i velik dio hrvatskog biračkog tijela, ne smatraju ga „svojim“ predsjednikom. Njegov legitimitet osporava se zbog činjenice da je izabran većinom bošnjačkih glasova.
Upravo zbog toga iz HDZ-a BiH, najjače hrvatske političke stranke, ponovno aktualiziraju pitanje tzv. trećeg entiteta, čime se dodatno produbljuju politički prijepori koji traju već više od 15 godina.
„Zar baš nemate pametnijeg posla?“
Posušje je općina u Zapadnohercegovačkoj županiji u kojoj gotovo 99 posto stanovništva čine Hrvati. Uz Grude, riječ je o općini s najvećim udjelom hrvatskog stanovništva u BiH. Posušje se posljednjih godina intenzivno razvija, ulaže se u infrastrukturu i turizam, a prosinac je tradicionalno vrijeme blagdanskog ozračja i dolaska rodbine iz Njemačke, Austrije i Hrvatske.
Stavovi Posušaka o kandidaturi Slavena Kovačevića ne iznenađuju. Jedan od sugovornika za DW kratko je poručio:
„Zar baš nemate pametnijeg posla nego u Posušju pitati što mislimo o tom Kovačeviću?“
Drugi sugovornik, gospodin Miro, dodatno pojašnjava:
„To vam je isto kao da mi, Hrvati, pronađemo jednog Bošnjaka iz Ljubuškog ili Mostara i kažemo: ‘Evo, to je bošnjački kandidat za Predsjedništvo’, pa ga mi izaberemo Bošnjacima. Bi li to bilo pošteno? Ne bi. Ali mi to ne možemo jer smo manjina. Bošnjaci su brojčano jači i mogu birati i bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva, a uskoro možda i srpskog. I to vam je sva filozofija. I bez slikanja.“
Drugi Posušanin bio je još izravniji:
„On bi se prvo trebao pomiriti sam sa sobom i razjasniti što je. Prema onome što čitam, po potrebi je Hrvat, Srbin ili Ostali. Ne mislim ništa o njemu.“
Slaven Kovačević je pred Europskim sudom za ljudska prava podnio apelaciju tvrdeći da je diskriminiran zbog nezastupljenosti u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvu BiH. U toj se apelaciji izjasnio kao „Ostali“. Sud je, međutim, presudio da diskriminacija ne postoji te naveo da je, nakon što je utvrđeno da posjeduje hrvatsko državljanstvo, „pokušao obmanuti Sud“.
Poražavajući izborni rezultati iz Hercegovine
Aktualni član Predsjedništva BiH Željko Komšić tijekom svih svojih mandata nikada nije posjetio Posušje, ali ni Tomislavgrad, Grude, Široki Brijeg, Ljubuški ili Čapljinu. Na općim izborima 2022. godine, prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, Komšić je u Posušju, od 14.499 registriranih birača, osvojio svega 22 glasa. U Grudama je dobio 51 glas, u Ljubuškom 66, a u Širokom Brijegu 56 glasova.
Jerko Mandurić, vijećnik HDZ-a BiH u Općinskom vijeću Posušje, za DW ističe da se Hrvatima već peti put nameće član Predsjedništva.
„Žalosno je da Bošnjaci sebi dopuštaju birati nama predstavnika. Iznenađuje me što mnogi to podržavaju. Ima sigurno čestitih Bošnjaka kojima se to ne sviđa, ali brojčano mogu ‘progutati’ naše glasove“, kaže Mandurić, dodajući da je i europska i svjetska politika prepoznala kako osoba koja nije izabrana glasovima Hrvata ne može biti njihov legitimni član Predsjedništva.
„Time on nama postaje nebitan, jer smo i mi njemu očito nebitni. Ovakav model ne postoji nigdje u svijetu. U vlastitoj domovini moramo imati pravo birati svoje predstavnike“, zaključuje.
Osvrćući se na treći entitet, Mandurić smatra da Bošnjaci često BiH doživljavaju kao isključivo svoju državu.
„Zbog toga se i govori o trećem entitetu. Ako se krši jednakopravnost, tražit će se rješenje. Treći entitet mogao bi vratiti povjerenje i zajedničku brigu za BiH“, smatra on.
„Formacija Komšić“
Sličan stav ima i vijećnica Marija Đerek:
„Jednakopravnost je ključna. Hrvatski narod mora imati legitimnog predstavnika.“ Izbor Komšića i kandidaturu Kovačevića naziva „formacijom Komšić“, koja, kako kaže, nikada nije bila odluka hrvatskog naroda.
„Svako nametanje, bez obzira o kojem narodu je riječ, koči stabilnost i napredak BiH“, poručuje.
„Hrvati bi trebali uzvratiti istom mjerom“
Zvonimir Jukić smatra da iza projekta „Komšić – Kovačević“ stoji Zlatko Lagumdžija.
„Nakon Komšića sada nam treba još i Kovačević, koji je pred Europskim sudom tvrdio da nije Hrvat? U ovoj političkoj močvari više ništa ne iznenađuje“, kaže Jukić.
Predlaže i radikalniji odgovor:
„Hrvati bi na izborima 2026. trebali glasati za bošnjačkog člana Predsjedništva. Tek tada bi političko Sarajevo shvatilo koliko je dosadašnja praksa bila nepoštena.“
„Čović najmanje želi treći entitet“
Politički analitičar Emil Karamatić smatra da je Kovačevićeva kandidatura primjer dugogodišnjeg urušavanja ZAVNOBiH-ovih načela.
„ZAVNOBiH jasno kaže da BiH nije ni srpska, ni hrvatska, ni bošnjačka, nego i srpska i hrvatska i bošnjačka“, podsjeća.
Tvrdi i da treći entitet najmanje želi upravo Dragan Čović:
„Najveći problem bio bi gdje povući granice i koga zadržati na pozicijama moći. Čoviću je politički isplativije stalno govoriti o trećem entitetu nego ga stvarno realizirati“, zaključuje Karamatić za DW.
Istina.media
