Svi zastupnici u Hrvatskom saboru podržali su u utorak, tijekom rasprave o rezoluciji Domovinskog pokreta (DP), njezin deklarirani cilj – jačanje političke ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Međutim, većina oporbenih klubova postavila je pitanje može li predloženi dokument doista pridonijeti ostvarenju tog cilja ili on u prvom redu služi za podizanje rejtinga predlagatelja na domaćoj političkoj sceni, prenosi Klix navode hrvatskih medija.
Most i Raspudić podržavaju dokument, ali kritiziraju HDZ-ovo „razvodnjavanje“
Zastupnici Mosta i neovisni zastupnik Nino Raspudić najavili su podršku rezoluciji unatoč tome što ju je, kako tvrde, HDZ ublažio.
„Dokument je izgubio ključne zahtjeve DP-a te smo dobili razvodnjeni tekst koji ne nudi ništa što već ne postoji“, naglasio je Nikola Grmoja (Most).
Most je stoga uputio osam amandmana kojima traže proširenje ciljeva rezolucije na jasno zagovaranje cjelovite ustavno-političke reforme. Također pozivaju Vladu RH da koristi sve političke i diplomatske instrumente, uključujući i pravo veta u međunarodnim institucijama kada su ugroženi interesi Hrvata u BiH.
Među zahtjevima su i proglašavanje nepoželjnima (persona non grata) onih političkih dužnosnika koji potiču izborni inženjering te zabrana ulaska u RH osobama koje negiraju hrvatski identitet. Uz to, Most traži zaštitu Hrvata na području cijele BiH, uključujući Republiku Srpsku, reviziju nezakonito stečenih hrvatskih državljanstava te brisanje Mostarskog sporazuma iz teksta.
Most, SDP i Možemo! zajednički zahtijevaju da suradnja Hrvatske bude usmjerena prema svim relevantnim hrvatskim političkim i društvenim akterima u BiH, a ne samo prema jednoj stranci ili organizaciji.
U svom prepoznatljivom stilu, zastupnik Nino Raspudić bio je iznimno kritičan prema popustljivoj politici vladajućih.
„Tresla se brda, rodio se hrvatski vanjskopolitički miš. Očekivala se ljuta trava, na kraju je izniknula maćuhica. Najavljivao se viski, a na koncu je izašla kamilica, i sada nam je poslužena uz dodatak HDZ-ova laksativa“, ustvrdio je Raspudić, dodavši kako Plenkovićev HDZ prema BiH vodi „francusku i briselsku politiku“ koja se pokazala promašenom.
„DP-u se mora priznati jedno – skinuli ste masku HDZ-u do kraja i izvrsno je da Hrvati u BiH vide kakvu podršku imaju od ovakve vlasti“, poručio je zastupnik.
Lijeva oporba: Dokument bez šireg konsenzusa i konkretnih mjera
Predstavnici lijeve oporbe i zastupnici nacionalnih manjina upozorili su da predloženi dokument neće riješiti stvarne probleme i da je izrađen bez šireg političkog konsenzusa.
Arsen Bauk (SDP) istaknuo je kako pitanje Hrvata u BiH mora ostati iznad dnevne politike te ocijenio da rezolucija uglavnom ponavlja već poznate stavove.
„U preambuli nedostaje jasna osuda svih postupaka i politika koje su imale ili imaju za cilj dezintegraciju BiH, njezinu podjelu, ugrožavanje teritorijalnog integriteta te narušavanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda i svih njezinih građana. To bi pokazalo da Sabor ne bira strane nego načelo – da se protivimo svakom pokušaju majorizacije Hrvata, ali i svakom pokušaju razgradnje BiH“, istaknuo je Bauk.
Jelena Miloš (Možemo!) također smatra da dokument ne donosi nikakve novosti te da se problem može riješiti isključivo dogovorom unutar BiH, uz podršku Hrvatske i Europske unije.
„Hrvatska treba prioritetno podržavati put BiH prema Europskoj uniji. Nije jasno što se ovom rezolucijom zapravo htjelo postići, budući da je i sam predlagatelj priznao kako ona ne donosi konkretne mjere“, kazala je Miloš.
Anka Mrak Taritaš (Klub Centra, NPS-a i GLAS-a) ocijenila je dokument kao sredstvo za unutarnje političke obračune.
„Ovaj dokument vidim prvenstveno kao bildanje mišića u odnosu na HDZ i peglanje vlastitog imidža“, izjavila je zastupnica, upozorivši kako se premalo pažnje posvećuje demografskom opstanku Hrvata u BiH jer „konstitutivnost i ravnopravnost postoje samo dok Hrvati doista žive tamo“.
Igor Peternel (DOMiNO) izrazio je bojazan da je stvarna svrha ove deklaracije domaća politička scena.
„Nažalost, hrvatsko nacionalno pitanje u BiH postalo je tek koreografija prigodničarskog, paradnog i folklornog domoljublja“, ustvrdio je Peternel.
Oštro protivljenje SDSS-a i zastupnika bošnjačke manjine
Protiv rezolucije otvoreno su istupili SDSS i zastupnik bošnjačke nacionalne manjine Armin Hodžić. Milorad Pupovac (SDSS) poručio je da DP nema politički kredibilitet za ovakvu inicijativu te da ona služi isključivo za zaustavljanje pada njihova rejtinga.
„DP na izborima u Hrvatskoj radi Srbima ono što ne bi htio da se radi Hrvatima u BiH. Proigrali ste svoje vukovarske karte držeći taj grad taocem svoje politike, proigrali ste svoje antisrpske karte, a sada ste se dohvatili bosanskohercegovačkih karata. Manite se toga“, poručio je Pupovac.
Armin Hodžić također je izrazio sumnju u svrhovitost rezolucije, naglasivši da podržava ravnopravnost Hrvata i izbornu reformu, ali isključivo kroz dogovor unutar granica BiH.
„Moj glas je glas za BiH u kojoj će hrvatski narod biti potpuno ravnopravan, ali u kojoj će se do toga doći kroz politički dogovor, a ne kroz nova međusobna udaljavanja“, kazao je Hodžić.
Vladajući: Rezolucija definira trajni nacionalni interes
Predstavnici vladajuće većine branili su dokument ističući kako Sabor njime potvrđuje da je zaštita Hrvata u BiH trajni nacionalni interes Republike Hrvatske.
Tomislav Josić (DP) naglasio je važnost rezolucije uoči predstojećih izbora u susjednoj državi.
„Ova rezolucija određuje smjer hrvatske državne politike prema BiH za godine koje dolaze. Riječ je o aktu koji po prvi put jasno, argumentirano i povijesno utemeljeno vrednuje ulogu Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća obrane“, istaknuo je Josić.
Zdravka Bušić (HDZ) poručila je kako zaštita sunarodnjaka u susjednoj zemlji nije samo deklarativna fraza.
„Rezolucija polazi od načela legitimnog političkog predstavljanja hrvatskog konstitutivnog naroda i ne propisuje ustavna rješenja za BiH. Konačna rješenja moraju biti rezultat dogovora legitimnih političkih predstavnika unutar same BiH“, izjavila je zastupnica.
Podršku dokumentu dao je i vladajući HSLS, čiji je predsjednik Dario Hrebak ocijenio da politička ravnopravnost Hrvata nije samo hrvatsko pitanje, već i ključ stabilnosti te opstanka cijele Bosne i Hercegovine. Kao jedno od mogućih rješenja predložio je razmatranje modela dugoročnog institucionalnog razvoja utemeljenog na europskim NUTS 2 načelima regionalne podjele, zaključio je Hrebak.
Istina.media
