Posljednjih godina počeli su se javljati pojedinci i mediji koji dižu svoj glas protiv ugrožavanja prava građana, uništavanja prirodnih resursa i sustavnog kršenja zakona i procedura.
Kristina Perić, glavna urednica portala Istina.media, godinama je jedno od najneprepoznatljivijih novinarskih imena u Hercegovini kada je riječ o kritici vlasti, piše Odgovor.ba
Društveno-politički procesi u Hercegovini, odnosno u gradovima i županijama u kojima HDZ BiH kontinuirano vlada, imaju privid demokracije, jer suštinske oporbe gotovo da nema.
“Vidjeli smo na primjeru Benjamine Karić da i običan novinarski upit o stablu koje je usmrtilo ženu predstavlja pritisak na vlast. Mi u Hercegovini posebno patimo kada je riječ o neodgovaranju institucija, koje iza zatvorenih vrata donose odluke, a o njima ne žele javno govoriti. Klasičan primjer je Ministarstvo gospodarstva HBŽ koje nikada nije odgovorilo na naše upite vezane uz prekomjerne koncesije za vjetroparkove u tom kraju, a iz istih razloga Transparency International protiv istog je ministarstva podnio tužbu”, kaže Perić za !Odgovor.
Ugroženo pravo na informaciju
Iako dolazi do kadrovskih promjena, odnos nositelja javnih funkcija prema medijima uglavnom se ne mijenja.
“Drugi primjer je Vlada HNŽ-a, na čijem je čelu HDZ-ova Marija Buhač, koja je nastavila medijsku politiku svojega prethodnika i nikada nije odgovorila na upite o donacijama medijima u HNŽ-u, pri čemu je novac dobio i medij kojem sjedište nije u HNŽ-u. Iznos od 10.000 KM od Vlade HNŽ-a, kao pomoć medijima u HNŽ-u, dobio je portal smješten u Vogošći”, podsjeća Perić.
Umjesto da objave popis medija koji su dobili sredstva te pojasne kriterije dodjele, vlasti HNŽ-a napale su njezin portal optužujući ga za objavu neistina.
“Dakle, ako govorimo o ugroženosti, onda je ovdje, prije svega, novinarima ugroženo pravo na informaciju. A to je za novinara i najgore”, pojašnjava Perić te navodi da je jedan od novinarskih alata podnošenje tužbi zbog neodgovaranja, ali one više služe tome da se vlast podsjeti kako je dužna odgovarati, jer je za informaciju koja se tim putem dobije često već prošao voz.
Iz novinarske prakse često se može zaključiti da se informacija lakše dobije iz geografski udaljenijeg mjesta nego iz grada u kojem medij ima sjedište.
“Prije svega, mi iz Mostara prije dobijemo informaciju iz Sarajeva ili Zagreba nego iz Livna ili Mostara”, dodaje Perić.
Vlasti dolaze i prolaze, mediji ostaju
Politička funkcija koja tradicionalno privlači najviše pozornosti javnosti u Hercegovini jest gradonačelnik Mostara. U tom kontekstu posebno se ističe zategnut odnos gradonačelnika Marija Kordića i novinara, na što su upozoravali iz Udruge BH novinari.
“Kada je riječ o Gradskoj upravi Mostara, na naše upite odgovaraju, doduše sporo i uz više podsjećanja. Općenito smo nezadovoljni odnosom institucija prema našem, ali i prema ostalim medijima. Još je mnogo ‘jahanja’ do trenutka kada nositelji vlasti shvate da im institucije nisu ćaćevina, da odgovaraju javnosti i narodu te da su zamjenjiva roba. Vlasti dolaze i prolaze, mediji ostaju. Ovdje moram naglasiti i da postoji velik broj PR-medija koji su stranačka glasila u Hercegovini i sigurna sam da oni ne dijele navedene probleme. Štoviše, njima se svakodnevno dostavljaju informacije koje su nositeljima vlasti prikladne za objavu”, naglašava Perić.
Kompletan tekst čitajte OVDJE
