Bosna i Hercegovina se suočava s ozbiljnim institucionalnim blokadama u procesu usvajanja ključnih zakona, što ima izravne posljedice na europski put zemlje i gospodarstvo. Među najvažnijim problemima ističe se neusvajanje Zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije, zbog čega država, prema procjenama, godišnje gubi i do pola milijarde konvertibilnih maraka.
Ovaj je zakon, kako se navodi, čak 14 puta bio na dnevnom redu Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, ali nikada nije razmatran zbog nepostojanja konsenzusa o sjedištu burze električne energije.
Gubici zbog nepostojanja zakona
Od nove godine Bosna i Hercegovina plaća penale Europskoj uniji zbog neusvajanja Zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije, odnosno neuspostavljanja mehanizma za prilagodbu granica ugljikova dioksida u proizvodnji električne energije, poznatijeg kao CBAM, navodi federalna.ba.
Na udaru je i sektor obnovljivih izvora energije. U Bosni i Hercegovini takvih je elektrana više od dvije i pol tisuće, ukupne snage oko tisuću i pol megavata, u koje je uloženo približno tri milijarde maraka.
“Da imamo uspostavljen ovaj zakon, uz ovu količinu proizvedene energije, na temelju certifikata bismo godišnje mogli ostvariti i do pola milijarde maraka koje Bosna i Hercegovina gubi zbog nepostojanja ovog zakona”, kazao je predsjednik Udruge “Kupujmo i koristimo domaće” Admir Kapo.
Profesor na Strojarskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu Azrudin Husika istaknuo je da nepostojanje burze izravno utječe na tržište i troškove električne energije u svakoj županiji.
“Nepostojanje burze itekako utječe na troškove, odnosno na nemogućnost naših proizvođača, ali i potrošača električne energije, da dobiju najpovoljnije ponude”, rekao je Husika.
Politički dogovor bez rješenja
Stotine milijuna maraka ne znače ništa ako nema političkog dogovora. Čak su dva zakona u optjecaju – jedan koji je predložilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine sa sjedištem burze u Mostaru te drugi koji je usvojen u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a koji predviđa sjedište u Brčko distriktu.
Predsjedatelj Doma naroda PSBiH Kemal Ademović više je puta predlagao da se bilo koji od ova dva zakona uvrsti na dnevni red, ali je Dragan Čović sada protiv obaju ” i to iz principa.
“Njemu je sporno reći da su imali dogovor da sjedište bude u Mostaru, a Zastupnički dom je, kako on to interpretira, donio drugačije rješenje tako što se ‘netko grubo poigrao u Zastupničkom domu'”, kazao je Ademović.
S druge strane, Dragan Čović, zamjenik predsjedatelja Doma naroda PSBiH (HDZ BiH), poručio je da izmještanje sjedišta burze nije realno.
“Svi koji se zanose da ćemo izmjestiti mjesto trgovanja električnom energijom iz Mostara u Brčko u zabludi su, to se jednostavno neće dogoditi”, rekao je Čović.
Gospodarstvo i političke blokade
Osobni interesi ne bi smjeli biti iznad gospodarskih posljedica koje trpe privreda i investitori. Tehničkih razloga za inzistiranje na konkretnoj lokaciji burze također nema, pojašnjavaju stručnjaci.
“Žalosno je da smo došli u situaciju da gubimo desetke milijuna konvertibilnih maraka zbog nemogućnosti izvoza i zbog ovako skupog kilovatsata samo zbog toga hoće li nešto biti u Mostaru, Sarajevu, Banjoj Luci ili Tuzli. To je jedan pasivan odnos politike”, ocijenio je energetski stručnjak Amer Jerlagić.
Sada imamo situaciju u kojoj je kilovatsat koji se izvozi iz Bosne i Hercegovine gotovo dvostruko skuplji nego onaj koji bi plaćali bez pristojbe. Iz Tajništva energetske zajednice jasno su poručili da nema “gledanja kroz prste” i očekuju usvajanje zakona baš kako su im bh. ministri i obećali. No, navedeno domaćim političkim akterima ništa ne znači sve dok ustaljena praksa blokada ne snosi posljedice po njih.
Istina.media
