Petar Popović iz Dervente trebao se u ljeto 2025. godine naći na međunarodnoj tjeralici INTERPOL-a, jer je osumnjičen da je kao državljanin Bosne i Hercegovine otišao boriti se na ruskoj strani u Ukrajini.
Međutim, Međunarodna organizacija kriminalističke policije odbila je zahtjev BiH za raspisivanjem difuzne tjeralice za državljaninom BiH, pozivajući se na pravilo kojim je strogo zabranjena bilo kakva aktivnost u slučajevima koji imaju političku, vojnu, vjersku ili rasnu pozadinu, navodi se u dokumentu u koji je RSE imao uvid.
Difuzna tjeralica podrazumijeva da zemlje članice INTERPOL-a budu obaviještene o tome da je Popović tražena osoba, pri čemu ga svaka od 196 država može uhititi.
S druge strane, i bez ove tjeralice, nadležni organi u BiH i dalje ga mogu procesuirati, jer se sumnjiči za sudjelovanje na stranom ratištu, što je kazneno djelo prema zakonima BiH.
Što je INTERPOL naveo kao razlog odbijanja?
Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine je u svibnju zatražilo od Suda BiH da naredi raspisivanje tjeralice za Petrom Popovićem, 37-godišnjakom iz Dervente na sjeveru Bosne i Hercegovine, koji je u Rusiju, a potom na ratište u Ukrajinu, otišao nakon boravka u Njemačkoj.
Prema dostupnim informacijama sigurnosnih agencija, Popović je plaćenik i nije poznato je li dobio rusko državljanstvo, što je uobičajena praksa za strane dobrovoljce koji se pridruže službenoj ruskoj vojsci.
Izuzeci su mogući u slučajevima kada se za osobe za koje se traži tjeralica utvrdi da su se pridružile terorističkoj organizaciji, počinile međunarodni zločin za vrijeme oružanog sukoba ili „kazneno djelo običnog prava“.
U odgovoru upućenom organima BiH navedeno je i da je zahtjev moguće dopuniti ako se za Popovića utvrdi nešto od navedenog, no iz BiH nisu imali takve dokaze.
RSE je od INTERPOL-a zatražio komentar o navodnoj „promjeni prakse“, na što su odgovorili da se zahtjevi koji se odnose na oružane sukobe razmatraju od slučaja do slučaja, „kako bi se osigurala usklađenost s pravilima INTERPOL-a, uključujući zabranu poduzimanja bilo kakve intervencije ili aktivnosti vojnog karaktera, utvrđenu u članku 3. Statuta“.
Navedeno je i da od 2013. godine nije bilo službenih izmjena dokumenta koji propisuje pravila za objavu tjeralica u vezi s vojnim aktivnostima.
Tko je Petar Popović?
Petar Popović rođen je 1. listopada 1988. godine u Derventi. Nije poznato kada je iz BiH otišao u Njemačku, kao ni okolnosti pod kojima se pridružio ruskim snagama u Ukrajini.
RSE je pokušao stupiti u kontakt s Popovićem putem društvenih mreža, ali nije bilo odgovora.
Popović je jedan od oko dvadesetak bh. državljana za koje se sumnja da ratuju na strani Rusije u Ukrajini.
Objave na njegovim društvenim mrežama ne otkrivaju mnogo — tek nekoliko fotografija iz ranijih godina. U opisu profila navedeno je da je Popović studirao na Vojnoj akademiji u Beogradu, no RSE nije mogao potvrditi točnost te informacije.
Ured glavnog tužitelja Ukrajine nedavno je potvrdio za RSE da su istražitelji identificirali 12 državljana Bosne i Hercegovine koji su se navodno borili u Ukrajini kao dio ruskih privatnih vojnih kompanija. Iz ukrajinskog tužiteljstva nisu mogli otkriti više detalja zbog povjerljivosti postupaka.
Informacije o stranim državljanima, među njima i onima iz Bosne i Hercegovine, u redovima ruskih snaga pojavile su se i u listopadu 2025., kada su policije Ukrajine i Moldavije, u suradnji s EUROPOL-om, identificirale više od 650 osoba povezanih s ruskim paravojnim formacijama Wagner i Redut te potencijalnim ratnim zločinima u Ukrajini.
Među 280 stranih državljana navodilo se i nekoliko osoba iz Bosne i Hercegovine, no točan broj nije poznat.
Postoje i informacije o određenom broju državljana BiH koji su se pridružili ukrajinskim snagama, ali detalji o njima zasad nisu dostupni.
Sud BiH odobrio je zahtjev za raspisivanjem međunarodne tjeralice i obratio se Uredu INTERPOL-a u Sarajevu, odakle je zahtjev proslijeđen sjedištu Organizacije u Lyonu.
U odgovoru iz Lyona navedeno je da Glavni tajništvo INTERPOL-a ne može udovoljiti zahtjevu, jer je „nedavno preispitalo svoju raniju praksu, prema kojoj su neki slučajevi u vezi sa stranim državljanima koji sudjeluju u oružanim sukobima bili odobravani za objavu”.
Također je navedeno da, „uzimajući u obzir geopolitička kretanja i rastuće rizike za neutralnost Organizacije, INTERPOL više neće objavljivati takve zahtjeve”.
Službeni odgovor glasi da za Popovićem neće biti raspisana međunarodna tjeralica zbog članka 3. Statuta INTERPOL-a, koji propisuje da je strogo zabranjena bilo kakva aktivnost ili intervencija u pitanjima ili slučajevima s političkom, vojnom, vjerskom ili rasnom pozadinom.
Iz INTERPOL-a je potvrđeno da će se i u budućnosti takvi zahtjevi razmatrati na isti način.
“Odgovor INTERPOL-a nije iznenađenje”
Odgovor Glavnog tajništva INTERPOL-a i pozivanje na odredbu Statuta, kojom je zabranjena intervencija u slučajevima koji imaju političku, vojnu, vjersku ili rasnu pozadinu, ne predstavlja iznenađenje za Armina Kržalića, profesora na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu.
Kržalić podsjeća da se INTERPOL na istu odredbu pozivao i u travnju 2025., kada je odbio zahtjev iz BiH za raspisivanje međunarodne tjeralice za tadašnjim predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i predsjednikom entitetske skupštine Nenadom Stevandićem, dok ih je Tužiteljstvo BiH tražilo zbog sumnje na napad na ustavni poredak BiH.
“U tom slučaju bilo je jasno da neće raspisati tjeralicu, ali su naše institucije to uporno gurale. INTERPOL može objaviti tjeralicu, ali moraju se dostaviti dokazi da se radi o kaznenim djelima vezanim uz ubojstva, terorizam ili nešto drugo. Institucije u BiH nikako da nauče na prvim greškama”, kazao je Kržalić.
U odgovoru na zahtjev iz BiH za raspisivanje tjeralice za Popovićem navedeno je da je preispitana ranija praksa, u kojoj su u nekim slučajevima bile raspisane tjeralice za osobe koje su sudjelovale u oružanim sukobima u inozemstvu.
Kržalić također smatra da još “nije sazrelo vrijeme” da INTERPOL raspisuje tjeralice u ovakvim slučajevima te da mu upravo članak 3. Statuta daje tu mogućnost.
“Bilo je takvih primjera kada je riječ o odlascima na ratište u Siriju, jer je postojao opći međunarodni stav da se radi o terorizmu. No ovdje INTERPOL očito procjenjuje prirodu konflikta — je li vojni, politički ili nešto treće. Sve ovisi o tome kako se situacija tumači u međunarodnom prostoru: radi li se o agresiji, oružanom sukobu, specijalnoj operaciji… INTERPOL ostavlja sve mogućnosti otvorene i ne donosi kvalifikacije, nego teži neutralnosti”, objašnjava on.
Kad je riječ o izazovima u procesuiranju bh. državljana koji se pridružuju stranim paravojnim formacijama i ratuju u drugim državama — što u BiH predstavlja kazneno djelo — Kržalić kaže da je očito da i tu postoje problemi.
“Problem je u njihovom otkrivanju, a potom u praćenju i procesuiranju po povratku. Posebno je otežano prikupljanje dokaza, koje ne može ići bez međunarodne suradnje”, ističe te dodaje da domaće pravosuđe teško može dokazivati ratne zločine u stranoj zemlji, ubojstva ili terorizam.
“U sudskim procesima se o tome i ne razmišlja, nego se isključivo vodi postupak za kazneno djelo pridruživanja stranim paravojnim formacijama”, naglasio je.
Kazneni zakon BiH propisuje kaznu zatvora od najmanje tri godine za pridruživanje stranoj vojnoj, paravojnoj ili parapolicijskoj formaciji. Za organiziranje, obučavanje, opremanje ili mobilizaciju osoba s ciljem odlaska na strana ratišta predviđena je kazna od najmanje osam godina zatvora.
Kažnjivo je i javno pozivanje ili poticanje na odlazak na strana ratišta, uz kazne od tri mjeseca do tri godine zatvora.
Odlazak na strana ratišta kazneno je djelo u BiH od 2015. godine, kada je fokus bio prvenstveno na ratištu u Siriji i pridruživanju terorističkim organizacijama poput tzv. Islamske države ili Al-Nusre. Povratnici su procesuirani ako je dokazano njihovo članstvo u takvim grupama.
Dosad nitko nije osuđen zbog ratovanja u Ukrajini, a na Sudu BiH vodio se jedan predmet protiv Gavrila Stevića, koji je pravomoćno oslobođen jer nije dokazana krivnja za sudjelovanje u ratnim djelovanjima u Ukrajini 2014. i 2015. godine.
Samo nekoliko mjeseci ranije raspisana tjeralica u sličnom slučaju Darija Ristića
Nedugo prije slučaja Petra Popovića, INTERPOL je na zahtjev BiH raspisao tjeralicu za Darijem Ristićem iz Modriče.
Ristić, koji je na ratištu u Ukrajini izgubio nogu, vratio se dobrovoljno u BiH i uhićen je na Sarajevskom aerodromu 17. rujna, na temelju crvene tjeralice INTERPOL-a koja je za njim raspisana u ožujku 2025. godine.
Sumnjiči se da je ratovao na strani Rusije u Ukrajini od studenoga 2023. godine, a u međuvremenu je stekao rusko državljanstvo. Ristić je na društvenim mrežama objavljivao informacije o svom sudjelovanju na ratištu u Ukrajini.
Državni sud BiH najprije mu je odredio jednomjesečni pritvor, nakon čega je pušten i određen mu je kućni pritvor.
RSE je doznao da Ristić s Tužiteljstvom BiH pregovara o sporazumnom priznanju krivnje. Podizanje optužnice i sporazumno priznanje očekuju se u siječnju.
Istina.media
