Ured visokog predstavnika (OHR) pripremio je 69. izvješće o Bosni i Hercegovini koje će biti predstavljeno na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a zakazanoj za 12. svibnja. Osim uobičajenih problema, Christian Schmidt u tom izvješću ističe treći entitet, državnu imovinu i secesionizam.
Schmidtovo izvješće obuhvaća razdoblje od 16. listopada 2025. do 15. travnja ove godine te definira ključne izazove i političku situaciju u Bosni i Hercegovini tijekom prethodnih šest mjeseci.
U izvješću se ističe da je ukupna sigurnosna situacija u BiH stabilna, ali krhka te da je uloga EUFOR-a i dalje relevantna i opravdana. Neslaganja o Daytonskom sporazumu navode se kao kočnica funkcioniranja institucija, čija je blokada u proteklom razdoblju bila posebno izražena, prenosi Klix.
Zastoj institucija naveden je kao jedan od ključnih izazova u BiH, a osim toga, u Schmidtovu se izvješću pod ključne probleme navode i narativ iz RS-a, pitanje državne imovine te pravosudna blokada.
Izvješće govori i o institucionalnim i gospodarskim problemima, kao što su pitanje proračuna, financiranja BHRT-a i izbora, a neizostavna je tema i korupcija.
Najupečatljiviji dijelovi izvješća
Blokada rada institucija Bosne i Hercegovine pokazala se kao najveći problem u proteklih nekoliko mjeseci koje obuhvaća Schmidtovo izvješće. Stoga visoki predstavnik naglašava da institucije, koje su trebale omogućiti funkcionalnost, postaju mjesto zastoja.
“Kako ulazimo u četvrto desetljeće našeg angažmana, institucije stvorene da omoguće zemlji funkcioniranje kao suverene države drže kao taoce akteri koji nastoje ojačati poddržavne institucije, uglavnom u Republici Srpskoj. Nigdje ovaj trend nije bio vidljiviji nego u gornjem domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Domu naroda, gdje su pravila o kvorumu koja zahtijevaju prisutnost većine svih predstavnika svakog konstitutivnog naroda za održavanje sjednice korištena kao mehanizam blokade”, navodi se u izvješću.
Zatim se u izvješću ističe da su i druge institucije BiH “iskusile politički motiviranu opstrukciju svojega rada ili odlučivanja”, a kao primjer navodi se Ustavni sud BiH u kojem nedostaju članovi iz RS-a s obzirom na to da NSRS odbija njihovo imenovanje. Jedan je od primjera i neusvajanje proračuna te činjenica da je BiH do kraja 2025. bila na privremenom financiranju.
Naglašene su i financijske poteškoće za institucije iz sektora obrane i sigurnosti, a istaknut je i problem BHRT-a te institucija kulture od značaja za BiH.
Uspostava trećeg entiteta
Schmidt se u izvješću UN-u osvrće i na nedavnu konferenciju o “neuspjeloj BiH” i trećem entitetu, koja je održana u Zagrebu, a na kojoj je prikazana i karta trećeg entiteta u BiH.
“Nedavna rasprava o uspostavi trećeg entiteta razotkrila je osjetljivost tih napada na ustavni poredak i pokušaje daljnje podjele Bosne i Hercegovine po etničkim linijama. Narativi koji stoje iza toga, a koji uključuju projektiranje Bosne i Hercegovine kao poprišta sukoba civilizacija u kojem je kršćanstvo pod napadom radikalnog islama u posljednjih 30 godina, služe istoj svrsi”, navodi se u izvješću.
Naglašava da se takvi potezi mogu promatrati kao “pokušaj uništavanja multietničkog, multivjerskog i multikulturalnog karaktera Bosne i Hercegovine i onoga što je ostalo od povjerenja između konstitutivnih naroda i građana”.
“Uništavanje perspektive pomirenja leži u srži ovih izjava koje su dobile novi zamah od početka neprijateljstava na Bliskom istoku. U tom kontekstu, pitanje stranog utjecaja namjerno je preuveličano kako bi se produbile podjele u zemlji. Svrha je takvih narativa stimuliranje određenih političkih refleksa u inozemstvu uz produbljivanje podjela u Bosni i Hercegovini, što je korozivna strategija koju neki političari prekomjerno koriste kako bi ostali na vlasti i ojačali svoj utjecaj na institucije i resurse”, navodi se u izvješću.
Državna imovina, s fokusom na FBiH
Neriješeni spor oko državne imovine, prema Schmidtovu izvješću, još je jedan čimbenik koji pridonosi stagnaciji u Bosni i Hercegovini.
“Ostajem uvjeren da je stvaranje uvjeta za korištenje državne imovine za razvojne projekte od javnog interesa hitno. Situacija u kojoj su investicijski projekti koji se odnose na državnu imovinu pravno nemogući ili zahtijevaju javna tijela spremna ignorirati zakon nije održiva”, navodi se.
Schmidt ističe da je Federacija BiH (u čijem su sastavu sve županije) primarna žrtva izostanka rješenja na državnoj razini, koje bi zadovoljilo načela što ih je uspostavio Ustavni sud Bosne i Hercegovine.
“Ostajem uvjeren da bi otvaranje tog entiteta i cijele zemlje domaćim i stranim investicijama kroz rješenje pitanja državne imovine u skladu s ovim načelima pridonijelo promjeni prevladavajuće političke dinamike na pozitivan način i stoga bi to trebao biti prioritet”, napisao je Schmidt.
Povratak secesionizmu RS-a
Schmidt je naveo da je vodstvo Republike Srpske napravilo nekoliko pozitivnih koraka kada su ukinuli sporne zakone kojima je osporavan ustavni poredak BiH. Međutim, naglašava da usprkos tim koracima, vodstvo RS-a nastavlja osporavati Daytonski sporazum i pojačava secesionističke poruke.
“Nedavna retorika lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, koji sada djeluje oslobođen institucionalnih ograničenja, što je najvidljivije u njegovim primjedbama na komemoraciji u Donjoj Gradini u travnju 2026. godine, signalizirala je povratak eksplicitnijim secesionističkim narativima”, navodi se u izvješću.
Schmidt smatra da su Dodikove izjave znak da se SNSD vraća oštrijim, secesionističkim porukama.
“Okvirivanjem ‘jedinstva srpskog naroda’ kao geopolitičke neminovnosti, on je Republiku Srpsku prikazao u tranzicijskoj fazi prema trajnoj državnoj zajednici sa Srbijom. Ovo može biti znak da se ideološka kampanja SNSD-a vraća na agresivnije secesionističko uporište kako bi mobilizirala biračko tijelo za Opće izbore u listopadu 2026. godine”, kazao je Schmidt.
“Srpska kuća” unatoč upozorenjima supervizora za Brčko distrikt
Schmidt se u izvješću osvrnuo i na formiranje “Srpske kuće” u Brčko distriktu.
“Pitanje ‘Srpske kuće’, tj. nekretnine koju je kupila Ugostiteljska služba Vlade Republike Srpske radi proširenja svojih aktivnosti u Distriktu, još uvijek nije riješeno”, naveo je.
Podsjetnika radi, Ugostiteljska služba Vlade Republike Srpske stručna je služba Vlade Republike Srpske namijenjena pružanju ugostiteljskih usluga Vladi i drugim institucijama entiteta, ako to odobri Vlada Republike Srpske.
Supervizor je prenio svoj stav vlastima Distrikta i Vladi Republike Srpske u dva pisma poslana 31. srpnja i 22. rujna 2025. godine. Podsjetio je da Konačna arbitražna odluka predviđa da “nijedan entitet, međutim, neće vršiti nikakvu vlast unutar granica Distrikta, koji će administrirati to područje kao jedna unitarna vlada”.
Ova odredba dodatno je osnažena Statutom Brčko distrikta, čiji članak 1. uspostavlja temeljno načelo da će entiteti unutar Distrikta vršiti samo one funkcije i ovlasti koje su entitetima dodijeljene ovim Statutom kako je napisan u vrijeme stupanja Statuta na snagu.
“Glavno tajništvo Vlade Republike Srpske obavijestilo je o svojoj namjeri da zatraži odobrenje Vlade Distrikta za rad Ugostiteljske službe Vlade Republike Srpske na području Distrikta. Budući da nijedna odredba Statuta Brčko distrikta ne ovlašćuje Vladu Brčko distrikta za izdavanje takvog odobrenja, supervizor je pozvao Vladu Republike Srpske da preispita svoju kupnju. Bez obzira na to, 20. veljače 2026. godine Ugostiteljska služba Vlade Republike Srpske službeno je zatražila od Vlade Distrikta izdavanje odobrenja za osnivanje svoje podružnice u Distriktu”, navodi se u izvješću.
Istina.media
