Robert Vidović, glavni tajnik Vijeća ministara BiH, kažnjen je s 5.000 KM zbog obavljanja nespojivih funkcija jer je u isto vrijeme bio član Upravnog odbora Agencije za unaprjeđenje stranih investicija u BiH (FIPA). Vidoviću je naloženo da napusti jednu od funkcija, a uslijed neučinkovitosti u radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama na razini Bosne i Hercegovine kazna mu je izrečena više od godinu dana nakon što ga je TI BiH prijavio u kolovozu 2025. godine.
Dvije funkcije i višemjesečno neslaganje u Povjerenstvu
TI BiH je u prijavi od 15. kolovoza 2025. godine ukazao da obje Vidovićeve pozicije potpadaju pod zakonsku definiciju nositelja javne funkcije i zatražio utvrđivanje sukoba interesa i izricanje odgovarajuće mjere. Članak 6. Zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama na razini BiH propisuje da nositelj javne funkcije obavlja samo jednu javnu funkciju, osim kada je zakonom i drugim propisom drukčije uređeno.
Ipak, članovi Povjerenstva mjesecima nisu mogli postići suglasnost o tome je li Vidović u Upravni odbor FIPA-e imenovan po službenoj dužnosti i smatra li se ovo članstvo dodatnom javnom funkcijom. U travnju ove godine nije prihvaćen prijedlog nadležne službe da mu se utvrdi sukob interesa, dok se u svibnju razmatrala i obustava postupka.
Postupak je ipak doveo do izricanja novčane kazne, ali ostaje otvoreno pitanje hoće li Vidović postupiti po nalogu i napustiti jednu od nespojivih funkcija.
Primjenu novog zakona od početka prate opstrukcije
Dugotrajno odlučivanje u ovom predmetu odvijalo se u okolnostima brojnih prepreka u primjeni zakona. Povjerenstvo je počelo raditi u studenome 2024. godine, ali do kraja listopada 2025. nije izreklo nijednu sankciju, dok su deseci prijava čekali na rješavanje.
Početak rada Povjerenstva obilježili su kašnjenje u usvajanju pravilnika i drugih nužnih podzakonskih akata, višemjesečno neosiguravanje pečata u Ministarstvu pravde BiH i izostanak zakonom predviđene tehničke podrške APIK-a. TI BiH je još prilikom usvajanja zakona upozoravao da predloženi model rada i nejasan status članova Povjerenstva mogu otvoriti prostor za opstrukcije i neučinkovito odlučivanje, što se upravo i dogodilo, a slučaj u predmetu Vidović to ilustrira.
Primjenu zakona, predstavljenog kao važan korak u europskim integracijama, dodatno su opteretila sporna imenovanja pojedinih članova Povjerenstva i pokušaji ograničavanja prisutnosti javnosti sjednicama. U vrijeme kada dnevni redovi, materijali i odluke nisu objavljivani, prisutnost sjednicama bila je jedini preostali oblik neposrednog javnog nadzora nad njegovim radom.
Istina.media
